Odbrana Halilagića i Mahmutovića zatražila ocjenu zakonitosti posebnih istražnih radnji

Na Općinkom sudu Sarajevo danas je odgođeno preslušavanje presretnutih razgovora te pregledavanje videozapisa o preuzimanju novca

U nastavku suđenja Sedinu Halilagiću i Elvedinu Mahmutoviću, optuženima za primanje mita u predmetu “Sarajevo Tower”, danas je Halilagićev branilac, advokat Nermin Vila predložio izmjenu dokaznog postupka, prije nego što se, kako je planirano, pristupi izvođenju dokaza Tužilaštva i preslušaju se presretnuti razgovori te pregleda videozapis o preuzimanju novca.

Nermin Vila je pred sudijom Općinskom suda Sarajevo Draganom Vukajlovićem danas detaljno obrazložio svoj prijedlog, zatraživši da Sud odgodi izvođenje pomenutih dokaza prije nego što se izvrši ocjena zakonitosti posebnih istražnih radnji.

Odbrana smatra daje riječ o nezakonito pribavljenim dokazima.

– O prigovoru se treba odlučiti odmah, da se odklone nezakoniti dokazi kako ne bi kontamirali predmet- kazao je Vila.

Konkretno, Vila tvrdi da sve što su službenici FUP-a obavili prije pribavljanja narebe Općinskog suda Sarajevo od 13. juna 2019. o provođenju posebnih istražnih radnji, urađeno na nezakonit način, te da su slijedom toga i dokazi dobiveni na osnovu naredbe suda nezakoniti.

Vila tvrdi da su istog dana kada je izdata naredba, fotografisane novčanice 33.680 eura koje je ustupio oštećeni Elmedin Pinjić, kako bi se mogle koristiti u simulaciji otkupa koja je također odmah obavljena.

Oštećeni je po njegovim riječima saslušan kao svjedok, a ne kao informator. Vila tvrdi da je oštećeni u zapisnicima dobio status informantora,a da nije posebno saslušan u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku te smatra da se nije mogao ni koristiti kao informator.

– Sve okolnosti i događaji su se odigrali prije donošenja sudske naredbe o posebnim istražnim radnjama. Sva saznaja su dobili od nezakonito korištenog informatora-kazao je Vila.

Braniteljica Elvedina Mahmutovića, advokatica Vasvija Vidović ukazala je da oštećeni nije mogao biti informator, te da je sve urađeno značajno prije naredbe Suda.

– Ovdje su unaprijed pripremljeni dokazi kazala je Vidović

Tužilac Sanin Bogunić pozvao se na odluku Vrhovnog sud FBiH koji ukazuje da se istražne radnje mogu preduzimati. On je istakao da je naredba Općinskog suda od 13. juna 2019. najbolji primjer zakonitosti, te primjer kako jedna naredna treba izgledati, sa detaljnim obrazloženjima.

– Neozbiljne su primjedbe da policija i tužioci izvode nezakonite radnje- kazao je Bogunić.

Advokat Vila je pojasnio da ne osporava zakontost naredbe Suda, već sve ono što joj je predhodilo i dokaze koje su iz nje proizašli.

Sudija Dragan Vukajlović je pretres je odgodio za 2. novembar kada će se očitovati o prijedlogu odbrane za ocjenu zakonitosti dokaza.  

Prema navodima iz optužnice Elvedin Mahmutović je, zajedno sa Sedinom Halilagićem, optužen da su od kraja maja 2019. do 10. jula 2019. godine kao odgovorne osobe firme “Smart Invest”, koja je bila angažirana na izgradnji stambeno-poslovnog objekta “Sarajevo Tower”, od podizvođača radova više puta tražili novac u iznosu od 200.000 KM, kako bi mu priznali izvršene građevinske radove pritom ga uslovljavajući prijetnjom aktivacije bankarske garancije date za ovaj posao.

Dio, prethodno označenog novca, u iznosu od oko 60 hiljada maraka oštećeni je predao optuženima, koji su prilikom preuzimanja tada i uhapšeni. Optuženi se sada brane sa slobode.

(Avaz)

KATASTROFALAN RAD TUŽILAŠTVA NAPLATIT ĆE DRŽAVA?: Mehmedović traži odštetu za “sedam godina progona i harange”

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, protiv koga je 2018. godine obustavljena istraga za ratni zločin u Tešnju, tužio je državu za naknadu štete od 30.000 KM zbog nezakonitog postupanja institucija i njenih službenika tokom provođenja, istrage i hapšenja, javio je BIRN BiH.

Tužbu za naknadu štete Mehmedović je podnio Sudu BiH u februaru 2020. godine, jer je protiv njega šest godina vođen istražni postupak zbog kojeg je trpio duševne boli i patnje, i zbog čega je nanijeta šteta njegovoj časti i ugledu.

Naredbu o nesprovođenju istrage Tužilaštvo BiH protiv Mehmedovića donijelo je 30. augusta 2018. godine.

Na pripremnom ročištu pred upravnim odjeljenjem Suda BiH, Mehmedovićev pravni zastupnik Nermin Vila kazao je da ostaje kod tužbenog zahtjeva i svih navoda iz tužbe.

Vila je Sudu predao dokaze, među kojima je, kako je naveo, jedan od 100 članaka koji su dovođenjem u vezu Mehmedovića sa teškim krivičnim djelima nanijeli štetu njegovom ugledu, naglasivši da se radi o vođenju “harange” protiv ličnosti i ugledu tužitelja.

U tužbi koju je Mehmedović podnio Sudu, navodi se da je Tužilaštvo BiH naredbu o poduzimanju određenih istražnih radnji protiv Mehmedovića izdalo 6. septembra 2012. godine.

“Poziv za saslušanje u svojstvu svjedoka Mehmedović je 12. jula 2013. godine dobio za 19. juli 2013. i na taj poziv se namjeravao pravovremeno odazvati. (…) Tužitelj je pozvan kao svjedok 19. jula 2013. godine u predmetu koji je vođen protiv bivšeg direktora SIPA-e Gorana Zubca, a čija jedinica je upravo na taj dan na nezakonit način privela Mehmedovića, privremeno ga lišila slobode i tako mu sistemski teško narušila ugled”, navodi se u tužbi.

Vila je predložio i neuropsihijatrijsko vještačenje intenziteta i trajanje duševnih povreda zbog hapšenja i vođenja istrage protiv Mehmedovića, a predložio je i dva svjedoka na okolnosti hapšenja Mehmedovića.

Predloženo je svjedočenje Mehmedovića na okolnosti navoda iz tužbe.

Fahreta Delić iz Pravobranilaštva BiH kazala je da se ne protivi prijedlozima za vještačenje i saslušanje svjedoka, dodavši da ostaje u cijelosti kod odgovora na tužbu, te da jedini dokaz koji ona ulaže je akt Tužilaštva BiH od 31. marta 2020. godine.

Delić je rekla da Tužilaštvo BiH ovim aktom obavještava zakonskog zastupnika da je donesena naredba o obustavi istrage na osnovu zakona o krivičnom postupku, a u kojem stoji da će se istraga obustaviti ukoliko nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo.

“Ukoliko se dobiju nove činjenice i okolnosti koje ukazuju na osnov sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo, istraga se opet može otvoriti”, kazala je Delić da stoji u aktu Tužilaštva BiH.

Vila je naglasio da ovaj akt samo potvrđuje tezu tužitelja o sedam godina progona i harange.

BIRN BiH je 2013. godine pisao da je u krivičnoj prijavi podnesenoj Federalnoj upravi policije (FUP), Mehmedović, kako je ranije izjavio Vila, naveo saznanja da je Zubac ubio bošnjačkog civila na Ilidži 1992. godine.

Mehmedović je o tome trebao dati iskaz protiv Zubca tužiteljici Vesni Ilić 19. jula. Međutim, do toga nije došlo jer su ga pripadnici SIPA-e uhapsili zbog sumnje da je počinio zločin nad Srbima u Tešnju tokom 1992. i 1993. godine.

Tog dana, iz Tužilaštva BiH su odgovorili da nisu izdali nalog za hapšenje Mehmedovića. Nakon saslušanja pušten je na slobodu.

(slobodna bosna)

Šemsudin Mehmedović tuži BiH za 30.000 KM

Naredbu o nesprovođenju istrage Tužilaštvo BiH protiv Mehmedovića donijelo je 30. augusta 2018. godine

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, protiv koga je 2018. godine obustavljena istraga za ratni zločin u Tešnju, tužio je državu za naknadu štete od 30.000 KM zbog nezakonitog postupanja institucija i njenih službenika tokom provođenja, istrage i hapšenja. 

Tužbu za naknadu štete Mehmedović je podnio Sudu BiH u februaru 2020. godine, jer je protiv njega šest godina vođen istražni postupak zbog kojeg je trpio duševne boli i patnje, i zbog čega je nanijeta šteta njegovoj časti i ugledu.https://imasdk.googleapis.com/js/core/bridge3.407.2_en.html#goog_490954015Volume 0% 

Naredba o nesproveđenju istrage

Naredbu o nesprovođenju istrage Tužilaštvo BiH protiv Mehmedovića donijelo je 30. augusta 2018. godine. Na pripremnom ročištu pred upravnim odjeljenjem Suda BiH, Mehmedovićev pravni zastupnik Nermin Vila kazao je da ostaje kod tužbenog zahtjeva i svih navoda iz tužbe. 

Vila je Sudu predao dokaze, među kojima kako je naveo jedan od 100 članaka koji su dovođenjem u vezu Mehmedovića sa teškim krivičnim djelima nanijeli štetu njegovom ugledu, naglasivši da se radi o vođenju “harange” protiv ličnosti i ugledu tužitelja. U tužbi koju je Mehmedović podnio Sudu, navodi se da je Tužilaštvo BiH naredbu o poduzimanju određenih istražnih radnji protiv Mehmedovića izdalo 6. septembra 2012. godine.

– Poziv za saslušanje u svojstvu svjedoka Mehmedović je 12. jula 2013. godine dobio za 19. juli 2013. i na taj poziv se namjeravao pravovremeno odazvati. Tužitelj je pozvan kao svjedok 19. jula 2013. godine u predmetu koji je vođen protiv bivšeg direktora SIPA-e Gorana Zubca, a čija jedinica je upravo na taj dan na nezakonit način privela Mehmedovića, privremeno ga lišila slobode i tako mu sistemski teško narušila ugled – navodi se u tužbi.

Vila je predložio i neuropsihijatrijsko vještačenje intenziteta i trajanje duševnih povreda zbog hapšenja i vođenja istrage protiv Mehmedovića, a predložio je i dva svjedoka na okolnosti hapšenja Mehmedovića. Predloženo je svjedočenje Mehmedovića na okolnosti navoda iz tužbe.

Fahreta Delić iz Pravobranilaštva BiH kazala je da se ne protivi prijedlozima za vještačenje i saslušanje svjedoka, dodavši da ostaje u cijelosti kod odgovora na tužbu, te da jedini dokaz koji ona ulaže je akt Tužilaštva BiH od 31. marta 2020. godine.

Delić je rekla da Tužilaštvo BiH ovim aktom obavještava zakonskog zastupnika da je donesena naredba o obustavi istrage na osnovu zakona o krivičnom postupku, a u kojem stoji da će se istraga obustaviti ukoliko nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo.

– Ukoliko se dobiju nove činjenice i okolnosti koje ukazuju na osnov sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo, istraga se opet može otvoriti”, kazala je Delić da stoji u aktu Tužilaštva BiH.

Trebao dati iskaz

Vila je naglasio da ovaj akt samo potvrđuje tezu tužitelja o sedam godina progona i harange.  

BIRN BiH je 2013. godine pisao da je u krivičnoj prijavi podnesenoj Federalnoj upravi policije (FUP), Mehmedović je, kako je ranije izjavio Vila, naveo saznanja da je Zubac ubio bošnjačkog civila na Ilidži 1992. godine.

Mehmedović je o tome trebao dati iskaz protiv Zubca tužiteljici Vesni Ilić 19. jula. Međutim, do toga nije došlo jer su ga pripadnici SIPA-e uhapsili zbog sumnje da je počinio zločin nad Srbima u Tešnju tokom 1992. i 1993. godine.

Tog dana, iz Tužilaštva BiH su odgovorili da nisu izdali nalog za hapšenje Mehmedovića. Nakon saslušanja pušten je na slobodu.

(Avaz)

Naknada štete: Šemsudin Mehmedović tuži Bosnu i Hercegovinu i traži 30.000 KM

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, protiv koga je 2018. godine obustavljena istraga za ratni zločin u Tešnju, tužio je državu za naknadu štete od 30.000 KM zbog nezakonitog postupanja institucija i njenih službenika tokom provođenja, istrage i hapšenja

Tužbu za naknadu štete Mehmedović je podnio Sudu BiH u februaru 2020. godine, jer je protiv njega šest godina vođen istražni postupak zbog kojeg je trpio duševne boli i patnje, i zbog čega je nanijeta šteta njegovoj časti i ugledu.

Naredbu o nesprovođenju istrage Tužilaštvo BiH protiv Mehmedovića donijelo je 30. augusta 2018. godine.

Na pripremnom ročištu pred upravnim odjeljenjem Suda BiH, Mehmedovićev pravni zastupnik Nermin Vila kazao je da ostaje kod tužbenog zahtjeva i svih navoda iz tužbe.

Vila je Sudu predao dokaze, među kojima je, kako je naveo, jedan od 100 članaka koji su dovođenjem u vezu Mehmedovića sa teškim krivičnim djelima nanijeli štetu njegovom ugledu, naglasivši da se radi o vođenju “harange” protiv ličnosti i ugledu tužitelja.

U tužbi koju je Mehmedović podnio Sudu, navodi se da je Tužilaštvo BiH naredbu o poduzimanju određenih istražnih radnji protiv Mehmedovića izdalo 6. septembra 2012. godine, piše BIRN.

“Poziv za saslušanje u svojstvu svjedoka Mehmedović je 12. jula 2013. godine dobio za 19. juli 2013. i na taj poziv se namjeravao pravovremeno odazvati. (…) Tužitelj je pozvan kao svjedok 19. jula 2013. godine u predmetu koji je vođen protiv bivšeg direktora SIPA-e Gorana Zubca, a čija jedinica je upravo na taj dan na nezakonit način privela Mehmedovića, privremeno ga lišila slobode i tako mu sistemski teško narušila ugled”, navodi se u tužbi.

Vila je predložio i neuropsihijatrijsko vještačenje intenziteta i trajanje duševnih povreda zbog hapšenja i vođenja istrage protiv Mehmedovića, a predložio je i dva svjedoka na okolnosti hapšenja Mehmedovića.

Predloženo je svjedočenje Mehmedovića na okolnosti navoda iz tužbe.

Fahreta Delić iz Pravobranilaštva BiH kazala je da se ne protivi prijedlozima za vještačenje i saslušanje svjedoka, dodavši da ostaje u cijelosti kod odgovora na tužbu, te da jedini dokaz koji ona ulaže je akt Tužilaštva BiH od 31. marta 2020. godine.

Delić je rekla da Tužilaštvo BiH ovim aktom obavještava zakonskog zastupnika da je donesena naredba o obustavi istrage na osnovu zakona o krivičnom postupku, a u kojem stoji da će se istraga obustaviti ukoliko nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo.

“Ukoliko se dobiju nove činjenice i okolnosti koje ukazuju na osnov sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo, istraga se opet može otvoriti”, kazala je Delić da stoji u aktu Tužilaštva BiH.

Vila je naglasio da ovaj akt samo potvrđuje tezu tužitelja o sedam godina progona i harange.

BIRN BiH je 2013. godine pisao da je u krivičnoj prijavi podnesenoj Federalnoj upravi policije (FUP), Mehmedović, kako je ranije izjavio Vila, naveo saznanja da je Zubac ubio bošnjačkog civila na Ilidži 1992. godine.

Mehmedović je o tome trebao dati iskaz protiv Zubca tužiteljici Vesni Ilić 19. jula. Međutim, do toga nije došlo jer su ga pripadnici SIPA-e uhapsili zbog sumnje da je počinio zločin nad Srbima u Tešnju tokom 1992. i 1993. godine.

Tog dana, iz Tužilaštva BiH su odgovorili da nisu izdali nalog za hapšenje Mehmedovića. Nakon saslušanja pušten je na slobodu.

(klix)

Vila: Poslodavci i radnici moraju doći do kompromisa

Nakon što je pandemija koronavirusa zahvatila i Bosnu i Hercegovinu brojne kompanije u našoj zemlji suočile su se sa velikim problemima u radu. U nemogućnosti da osiguraju neometano poslovanje a samim tim ni ostvare planirane prihode, brojni poslodavci u našoj zemlji nisu u stanju obezbijediti sredstva za isplate plata radnicima. Prema najnovijim podacima Porezne uprave FBiH u ovom entitetu više od 28.000 radnika dobilo je otkaz od početka krize.

Poslodavci već neko vrijeme upozoravaju da nemaju drugog rješena osim otkaza jer su već iscrpili mogućnost slanja radnika na godišnje odmore. Vlada Federacije BiH predložila je prije nekoliko dana izmjene i dopune Zakona o radu kojima se poslodavcu daje mogućnost da za vrijeme proglašenog stanja prirodne i druge nesreće kao i za vrijeme vanrednog stanja jednostranom odlukom radnika uputi na čekanje, što je izazvalo negativne reakcije sindikalnih organizacija.

Sarajevski advokat Nermin Vila kaže kako je za vanredne situacije, kakvu proživljavamo sada, najbolje rješenje institut odsustva sa rada iz opravdanih razloga gdje zakoni o radu propisuju da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv odnosno  zbog više sile, privremenog zastoja u proizvodnji i sl.

Nužno je pronaći kompromis

Kako kaže advokat Vila, takvo rješenje prati trenutnu zdravstvenu situaciju i daje prostor poslodavcu da u narednom periodu organizuje svoj rad u stvarnim kapacitetima i mogućnostima.

Međutim, upozorava kako je najbitnije od svega da u trenutnoj situaciji poslodavac i radnik dođu do kompromisa.

– Radnika bez poslodavca nema, prema tome, u ovom momentu koliko je bitno sačuvati radna mjesta, bitno je sačuvati i Društva da opstanu. Jako je bitno shvatiti da za razliku od situacija gdje je bilo drugo uređenje, kada su i radnik i poslodavac svoj radni odnos zasnivali sa državom i društvom kao poslodavcem, u današnjem vremenu i sa Zakonima koji su na snazi, poslodavac i radnik funkcionišu na uzajamnom interesu. Radnik svojom radnom snagom a poslodavac sa željom i potrebom da ostvari profit od Društva kojeg je vlasnik – kaže za BiznisInfo Vila.

Kako kaže, činjenica je da u momentu kada razgovaramo o ovoj temi, još uvijek nije došlo do ugrožavanja velikog broja radnih mjesta. Za sada su ugroženau radna mjesta koja su vezana za  manje obrtnike i firme koje imaju manji broj uposlenih, no niko ne može predvidjeti kakav će razvoj događaja biti u narednom periodu.

Nelogično bi bilo očekivati da u periodu dužem od dva mjeseca bilo koji na primjer hotelijer kojem je zabranjena djelatnost, i čiji prihod u ovom period je ravan nuli, može imati isti broj radnika sa istim primanjima kao što je imao kada mu djelatnost nije bila zabranjena, smatra naš sagovornik.

Kako sačuvati radna mjesta

– Eklatantan primjer je i kompanija koju mi kao kancelarija dugo godina vodimo i koja je uvijek nalazila načina da postigne kompromis sa svojim uposlenicima. Radi se o firmi Globtour Međugorje koja je u svakom momentu, do izbijanja ove pandemije, imala 500 autobusa na cesti a sada nema niti jedan i njihova djelatnost je zabranjena. Kako i na koji način bez pomoči države sačuvati, uopšte, kompaniju a time i radna mjesta – pita se Vila.

On smatra da iole ozbiljnijem privredniku i poslodavcu neće biti upitan jedan ili dva mjeseca, ali ako bi se ovakva situacija nastavila, sa ugovorima o radu koji su važeći i brojem uposlenika koji su radili do pandemije, jasno je da već trećeg mjeseca ne bi bilo ni poslodavca ni radnih mjesta. Vila upozorava da takvih primjera ima mnogo u djelatnostima kojima je zabranjen rad, a pogotovo kada je u pitanju hotelijerstvo, javni prijevoz i ugostiteljstvo.

Prema tome, napominje, neophodan je kompromis između poslodavca i radnika.

Komentarišući navode da je veliki broj radnika natjeran od strane poslodavaca da potpiše sporazumni raskid ugovora o radu i time lišen mogućnosti da putem Službe za zapošljavanje ostvari prava na novčanu naknadu, Vila kaže da je ugovor o radu izraz volje dvije strane te da niko ne može radnika natjerati da potpiše nešto što on ne želi.

Svima koji se nađu u takvoj situaciji, a nemaju obezbijeđen drugi posao, Vila savjetuje da takve sporazume ne potpisuju.

Bez nepromišljenih poteza

– Ako poslodavac smatra da nema potrebe za uposlenicima, trenutni važeći zakon daje mu mogućnost da, nakon što provede sve ekonomsko-tehničko-organizacijske razloge, da otkaz uposlenicima. Ali on mora biti svjestan da naprijed pobrojani razlozi moraju biti kumulativno ispunjeni, jasno i nedvosmisleno provjerljivi i osnovani. Pogotovo sam ubijeđen da će svi takvi otkazi biti predmet sudskog postupka a tada je teret dokazivanja zakonitosti otkaza na poslodavcu. Bojim se da svaka nepromišljena odluka sutra tom istom poslodavcu može biti veliki problem te da kamatama i sudskim troškovima može platiti svoje ishitrene i nepromišljene poteze – upozorava Vila.

Kada se radi o poslodavcima, Vila savjetuje da čekaju zakonska rješenja a pogotovo najavljeni “koronazakon” kako bi očuvali svoje poslovanje a i zadovoljnog radnika.

– Kao advokat u ovom periodu i poslodavcu i radniku savjetujem da traže i nađu kompromis, da se razgovara, da se ima razumijevanja, da se realno sagledaju i shvate problemi, jer i po jedne i po druge najgori scenario je  rješavanje spora sudskim putem. Ovo naročito ističem iz razloga što radni sporovi pred nekim sudovima u BiH, a pogotovo u Sarajevu, do pravosnažnosti traju i više od pet, šest godina. Iskreno se nadam da će u ovom periodu kada nemaju parničnih rasprava i sudovi naći vremena i mogućnosti da se ovaj veliki broj predmeta iz ranijeg perioda riješi kako se u narednom periodu, kada će neminovno doći do velikog broja sporova, ne bi dodatno zatrpali i obesmislili, uopšte, pravo na pravnu zaštitu – nada se Vila.

Konsultovati se s advokatom

Najveći broj pritužbi radnika koje dolaze do njega odnosi se na situacije kada poslodavac jednostrano, neosnovano, bez bilo kakve odluke smanji plaće radnicima, zatim kada poslodavac bez bilo kakve selekcije i bez obrazloženja odjavi radnika, odnosno prekine mu radni staž.

– Radnici se uvijek trebaju konsultirati sa advokatima, kako bi, s obzirom da u FBiH i BiH za one stvari za koje je iz radnih odnosa potrebna sudska zaštita prava, radnje moraju biti poduzete u prekluzivnom zakonskom roku, podnijeli zahtjev za zaštitu prava, i da bi se moglo pratiti trenutno važeće zakonodavstvo i rokovi za pristup sudu i zaštitu prava – zaključuje Vila.

B. Šutvić

“Vruća tema”: Kakva su prava radnika u BiH u vrijeme ove ekonomske krize?

Ekonomska kriza uzrokovana koronavirusom uveliko je došla i u Bosnu i Hercegovinu. Prema tvrdnjama direktora Porezne uprave Federacije BiH, Šerifa Isovića, u protekle dvije sedmice u većem entitetu je već odjavljeno 19,000 radnika.

Kakva su  prava radnika u vrijeme ove iznenadne krize pitali smo advokata Nermina Vilu koji se, između ostalog,  bavi i radnim pravom.

Zbog čega vam se klijenti ovih dana najviše javljaju?

Najviše se javljaju zbog otkaza ugovora o radu, imali smo čak i neke disciplinske postupke, koji po mom stavu nisu primjereni ovom sadašnjem stanju, kao i zbog jednostranih odluka o smanjenju  plaće, bukvalno ovih dana imamo pozive od Trebinja do Velike Kladuše. Sada je potrebno voditi računa o zakonskim rokovima za zahtijevanje zaštite prava iz radnog odnosa, na one povrede koje to zahtjevaju jer protek istih nije zaustavljen nekom mjerom a prateći sve kako postojeće zakone i zakonske uredbe, da  lice kojem su eventualno povrijeđena prava iz radnog odnosa ne bi propustilo zatražiti zaštitu prava u propisanom roku, te sebi onemogućilo pristup sudu odnosno zaštitu svojih prava u sudskom postupku.

Šta se dešava odnosno šta se tek može desiti sa uposlenicima koji su ovih dana poslani na prinudni godišnji odmor I kojima je već za određeni procenat smanjena plata zbog, kako im je obično formulisano “smanjenog obima posla” ili nekog sličnog razloga?

Prinudni godišnji odmor kao institut radnog prava u našoj zemlji ne postoji, za vanredne situacije, kakvu proživljavamo sada, predviđen je institut odsustva sa rada iz opravdanih razloga tako da zakoni o radu propisuju da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv odnosno  zbog više sile, privremenog zastoja u proizvodnji i sl. Ovaj institut je najbolje rješenje i za poslodavce i za radnike u ovom momentu.

Što se godišnjih odmora tiče, plan i raspored rada donosi poslodavac i on može uz konsultacije sa radnikom ili sindikatom odrediti da da se godišnji odmor koristi sada, što je još jedno dobro rješenje za ovu sadašnju situaciju i za radnika i za poslodavca ukoliko su saglasni sa tim i naravno ukoliko proces rada određenog društva to dopušta kao opciju. Sada je najvažnije sačuvati živote i zdravlje a naprijed navedene opcije su najadekvatnije da se tome doprinese.

Što se visine same plaće tiče, prava i obaveze poslodavca i radnika su ugovorene samim Ugovorom o radu i propisane su internim aktima poslodavca, najčešće pravilnicima. Zakon štiti radnikovo pravo na plaću, a kolektivni ugovor, ugovor o radu i interni akti poslodavca preciziraju njenu visinu. Zaštitne mjere kao što je najpoznatija od njih minimalna satnica koju propisuje kolektivni ugovor garantuju visinu minimalne plaće, a sve više od toga se ugovara između radnika i poslodavca i njih taj ugovor veže.

Moje mišljenje je da iole ozbiljnom poslodavcu ne bi trebale biti sporne jedna ili dvije plaće, njima je u interesu da proces rada normalno funkcioniše, da se što prije proces rada obnovi, a plaća kao plaća je ugovorena i ona se može mijenjati samo izrazom saglasnih volja radnika i poslodavca . I radnici i poslodavci u svakom slučaju imaju pravo na sudsku zaštitu.

Godišnji odmor traje obično tri ili četiri sedmice, a već sada je svima jasno da se ova kriza sa virusom neće skoro riješiti I da će trajati duže od svakog godišnjeg odmora. Šta poslije?

Period za koji Zakon o radu propisuje da godišnji odmor može trajati poslodavci treba da iskoriste da analiziraju stanje u kojem im se društvo nalazi, da prilagode interne akte društva novonastaloj situaciji, i da u dogovoru sa radnicima nađu najbolje rješenje jer je u interesu i poslodavca i radnika da nakon što pandemija završi društvo nastavi da posluje i da prvi ostvaruje dobit a drugi plaću i ostala prava iz radnog odnosa. Kompromis je ključan i u ovom periodu se mora naći najmanji zajednički sadržilac interesa poslodavaca kao vlasnika kapitala sa jedne i radnika kao vlasnika radne snage sa druge strane. Za očekivati je da  bude iz dana u dan više poslovnih mogućnosti kako se nivo pandemije bude smanjivao  i  ključno je da se period obustave rada po bilo kojem od navedenih osnova iskoristi da se adekvatno pripremi i prilagodi novonastaloj poslovnoj situaciji.

Proteklih par godina evidentan je bio rast poslovanja u skoro svim granama privrede u BiH i vjerujem da svaki iole ozbiljan poslodavac ima u rezervi dovoljno kapitala da isplaćuje obaveze prema radniku mjesec ili dva dana i da će poslodavci naći načina da održe poslovanje.

Problem je u poslovanju malih privrednika i obrtnika, kojima je djelatnost u ovom periodu zabranjena tako da i uposlenici moraju voditi računa o tome da taj obrtnik paralelno mora napraviti uslove i sebi i svome uposleniku, jer ako on propadne propalo je i radno mjesto.

Kakva su generalno u ovoj situaciji prava radnika, a kakva su prava poslodavca? Mogu li radnici dobiti otkaz? Imaju li pravu na otpremninu I koliku?

Radnika štiti Zakon o radu, kolektivni ugovor i posebno Ugovor o radu između njega i poslodavca. Za donošenje odluke o otkazu moraju postojati na zakonu zasnovani razlozi, pravo na otpreminu je regulisano Zakonom o radu, i svaki radnik ima pravo na otpremninu ukoliko je bio zaposlen na neodređeno vrijeme, radio najmanje dvije godine neprekidno kod jednog poslodavca i koji nije skrivio otkaz, a sama visina otpremnine je također zakonom propisana, a ključna pretpostavka za njenu visinu je vrijeme provedeno na radu kod tog poslodavca. Naravno, teško je generalizovati, jer je svaki radni odnos specifičan, a poslodavci i radnici često ugovaraju prava koja su povoljnija od ovih minimalnih garantovanih Zakonom.

Postoji li ikakva razlika u radničkim pravima između javnog I privatnog sektora?

Normativna razlika u pravima radnika u javnom i privatnom sektoru ne postoji, međutim logično je da je u ovoj situaciji javni sektor u dobroj mjeri obezbjeđen kapitalom, ali u konačnici javni sektor u cijelosti živi od realnog sektora prema tome trenutna, uslovno bolja, pozicija radnika u javnom sektoru se preko noći može promijeniti  ako se ne nađu modalititeti da privatni, odnosno realni sektor prevaziđe teško stanje u kojem se evidneto nalazi a koje će se i dodatno pogoršati. Prema tome, potrebno je uložiti puno napora i razumijevanja da se privatni sektor ojača, bez obzira na njegovo poslovanje u proteklom periodu.

Na kraju bih Vas molili I za neku generalnu poruku i savjet svim radnicima koji zbog ove krize imaju probleme sa radnim mjestom, umanjenjem plata, otpuštanjima…

I radnici i poslodavci trebaju imati strpljenja i razumijevanja, sada je najvažnije sačuvati živote, uspješnog društva nema bez kvalitetnog i zadovoljnog radnika, i vjerujem da će velika većina poslodavaca naći načina da savlada ove trenutne poteškoće i da počne normalno da radi, a poslodavcima, našim klijentima,  preporučujem da ne donose ishitrene odluke, pratimo regulativu, kako  im sutra, kada krenu redovne aktivnosti izbjegle nepotreban teret donošenja brzopletih i nezakonitih odluka.

(startbih.ba)

Zbog gubitka radnog mjesta neki radnici pokrenuli pravnu borbu, drugi poručuju: „Nemamo novca“

Radnici i poslodavci u Bosni i Hercegovini već osjećaju posljedice pandemije koronavirusa, a dokaz tome su i zatvoreni objekti te sve veći broj radnika na birou. Prema riječima federalnog ministra rada Veska Drljače, samo u ovom entitetu je bez posla ostalo 7000 radnika do sada. Jedan od onih koji se plaše za svoju egzistenciju je i naš sagovornik, čiji identitet je poznat redakciji, koji radi kao sarajevski trgovac. „Upitno je da li će naša poslovnica uopće uspjeti nastaviti sa radom, pa samim tim i moj posao“; rekao je on za Interview.ba.

Na pitanje da li je razmišljao potražiti pomoć u slučaju ukoliko ostane bez posla, kaže da nije, jer ne bi imao novac za takvo nešto.

Ozbiljan privrednik može naći rješenje

Jedan od advokata koji pruža upravo ovakvu vrstu pomoći je Nermin Vila. Za naš portal rekao je da njegova kancelarija ovih dana dobiva mnogo mail-ova i telefonskih poziva.

– Kancelarija radi najnormalnije. Na našoj stranici ostavili smo upustvo građanima da ostani kući, ali smo otvorili telefon koji radi 24 sata, pošto u kancelariji radi veliki broj ljudi i angažovali smo se non-stop – pojašnjava on.

Dodaje da su samo u prošloj sedmici imali sedam ovakvih slučaja širom naše zemlje, a rade i na slučajevima otkaza i disciplinskih postupaka.

– Na njih reagujemo odmah, a paralelno kako vodimo postupke sa tim pravima radnika, zastupamo i veliki broj poslodavaca, gledamo da se nađe najbezbolnije rješenje za poslodavce i radnike – napominje.

Kaže da se sve izmjene zakona prate na dnevnoj bazi.

– Pokušavamo radnicima kod kojih kreće ka nekom otkazu, iz ekonomsko-socijalnog razloga ili neka druga povreda, u ovom vremenu ne propustiti rok zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa koji proističe i koji su sada aktuelni prema zakonu – pojasnio je.

Kaže da je bitno da se rok ne propusti.

– Mi reagujemo odmah prema poslodavcu kada se radi o radniku ili široj grupi ljudi, jer vodimo i veći broj sindikata, na način da ispunimo onu proceduru – da imamo da je sa otpremnicom otišao zahtjev za zaštitu prava jer pošte još uvijek rade, a onda da se dovedemo u situaciju da imamo, kada do njega dođe zakonski postupak, pa da se utvrde sva ta eventualna povreda prava ili ekonomsko tehničke organizacijski razlozi da li su se u toj mjeri ispunili da bi došlo do tog otkaza – objasnio je.

Ipak, kako je napomenuo, zbog godina kvalitetnog rada , pitanja prava radnika ne bi trebala biti upitna.

– Za mjesec-dva svaki ozbiljan privrednik će moći naći načina da te stvari riješi – smatra Vila.

Već usvojene mjere

Podsjetimo, 3. aprila je Federalna vlada usvojila 10 mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije Covid-19. Jedna od njih je i uplata minimalne plate za radnike realnog sektora.

Neke od mjera koje je Udruženje poslodavaca FBiH predložilo su formiranje kriznog štaba na nivou Udruženja poslodavaca i privrednih komora te kompenzacionog fonda u kojem će se iskoristiti sredstva iz budžeta, kao i moratorij ili prolongiranje za jedan period vraćanja kredita bankama, kako privrednih subjekata, tako i radnika, jer svi uposlenici imaju kredite.

– Način postoji, ali mora postojati volja da se to riješi. Ja trenutno vidim odsustvo volje i želje da se bilo šta uradi, nažalost – rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH nedavno za Interview.ba.

S druge strane, Vlada Republike Srpske je krajem prošlog mjeseca poručila da poslodavci koji budu otpuštali radnike neće moći računati na njihovu pomoć. Ovim mjerama je omogućeno odgađanje plaćanja poreza na dobit i svih obaveza po završnom računu za 2019. godinu do 30. juna, te njihovo plaćanje u ratama do kraja godine.

(Ines Sandžkaktarević, Interview.ba)

Advokatska kancelarija Vila Nermin: Zaštita prava iz radnog odnosa

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 11. marta 2020. godine pandemiju zbog širenja novog korona virusa, odnosno bolesti koju virus uzrokuje, a koja se označava skraćenicom COVID-19 (Corona Virus Disease 2019). U Bosni i Hercegovini prvi slučaj oboljenja od COVID-19 zabilježen je 05. marta 2020. godine, a 17. marta je na teritoriji BiH proglašeno stanje prirodne ili druge nesreće. Nadležni organi vlasti na državnom i federalnom nivou, kao i na nivou jedinica lokalne samouprave preduzeli su niz mjera i aktivnosti radi sprečavanja širenja bolesti koju uzrokuje novi korona virus.

S tim u vezi, Federalni štab civilne zaštite Federacije BiH donio je niz naredbi koje se odnose na obustavu pružanja usluga u ugostiteljskim objektima, otkazivanju javnih skupova, obustavu rada trgovina, otvorenih pijačnih i tržišnih prostora, organizovanju rada trgovina osnovnim prehrambenim artiklima, obustavi javnog  prevoza itd. Slične mjere donesene su i u Republici Srpskoj, te je stoga dozvoljen rad isključivo privrednim subjektima koji se bave sljedećim djelatnostima:  tehnički pregled i osiguranje, stovarišta građevinskog materijala, usluge isporuke opreme javnim preduzećima (kancelarijski materijal), vulkanizeri i automehaničari, mobilni operateri, kiosci, mesnice, pogrebna oprema.

Obzirom na novonastalu situaciju u privredi, kako svjetskoj tako i Bosne i Hercegovine, a koja za sobom povlači novu finansijsku krizu, svjedoci smo velikog broja otkazivanja ugovora o radu. Tako je, primjera radi,  na evidenciji Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo 18. marta bilo je 58.029 osoba, dok je na dan 30. mart već 58.571 osoba što je za 542 osobe više. Ova brojka će se sigurno povećati nastupanjem novog mjeseca, kada će poslodavci radi još uvijek nejasnih mjera nadležnih organa, a suočeni sa velikim finansijskim gubicima radi nemogućnosti obavljanja osnovne djelatnosti, pristupiti masovnom otpuštanju radnika. Pored navedenog, primjetna su i druga masovna kršenja prava radnika u novonastaloj situaciji, a koja iziskuju blagovremenu i pravilnu reakciju.

S tim u vezi, ovim putem savjetujemo građanima da pravovremeno osiguraju zaštitu svojih prava kod poslodavca u slučaju povrede prava iz radnog odnosa, a obzirom na propisane zakonske rokove koje definiše Zakon o radu. Naime, u slučaju povrede prava iz radnog odnosa, procesna pretpostavka za osiguranje sudske zaštite prava zaposlenika jeste ranije obraćanje poslodavcu u roku i na način predviđen Zakonom o radu.

Također, radi velikog broja otkaza,  ali i iz sigurnosnih razloga, dana 23.03.2020. godine na zvaničnoj web stranici Službe i putem medija, objavljena je Obavijest svima onima kojima je otkazan ugovor o radu, da je Služba omogućila online prijave putem e-meila na evidenciju nezaposlenih sa tačno naznačenom dokumentacijom koja im je potrebna da bude sastavni dio datog e-maila, uz napomenu da će svi biti kontaktirani od strane uposlenika biroa radi dodatnih pojašnjenja.

Ističemo da gore navedene informacije ne predstavljaju detaljan pravni savjet za svaki pojedinačni slučaj, međutim ovim putem Vas obavještavamo da je naša kancelarija na raspolaganju svojim klijentima, te da smo dostupni na brojeve telefona  033/266-500 i 061/491-497, kao i na mail info@advokat-vila.ba.

Policajci iz Kaknja pet mjeseci pod istragom: Na autoput pustili pijanog vozača

Petomjesečna istraga koju provodi zeničko Kantonalno tužilaštvo protiv Amira Grahića i Edina Habibovića, suspendovanih policajaca iz Kaknja, i dalje je u toku. Da li su saslušani svjedoci te da li su urađena i koja vještačenja, u Tužilaštvu ZDK-a ne žele govoriti “s obzirom na to da je predmet u fazi istrage”.

Kartica

– Žalosno je što se sistemska greška koja je dovela do teške posljedice pokušava staviti na teret mojim branjenicima. U toku postupka će se dokazati da ono za šta se terete nema veze s onim što se objavljivalo u medijima, kaže za Oslobođenje Nermin Vila, advokat suspendovanih policajaca. Dodaje da se obojica osumnjičenih redovno odazivaju na pozive Tužilaštva.

Grahić i Habibović su, podsjetimo, suspendovani zbog nesreće koja se desila 1. septembra prošle godine jer su te večeri kroz naplatne rampe pustili vozača K. J. koji je bio u pijanom stanju. On je, kako je pokazao policijski izvještaj nakon nesreće, krećući se u suprotnom pravcu na autoputu Zenica – Sarajevo kod Kaknja, izazvao udes u kojem su poginuli on i muzičar Alen Omerbašić.

Nakon što su pustili K. J, on je došao do naplatnih kućica na autoputu. Navodno je bio toliko pijan da sam nije mogao uzeti karticu. Za sada se samo nagađa da su to za njega uradili kakanjski policajci, Grahić i Habibović, koji nisu primijetili da je K. J. pijan.

VEZANI TEKST

U nesreći kod Kaknja smrtno stradao mladi muzičar

Semir Šut, komesar Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK-a, nakon ove nesreće kazao je da su “dva policijska službenika iz Kaknja suspendovana zbog ozbiljnih sumnji u propuste tokom rada u toku noći kada se dogodila saobraćajna nesreća”.

Da li su policajci, na mjestu gdje se vrši kontrola vozača i vozila koji ulaze na A1, zaustavili vozača Škode i razgovarali s njim, još je predmet istrage.

Nakon nesreće u medijima su se pojavile stravične fotografije posljedica direktnog sudara, Škode i BMW-a. Iz smrskanih vozila izvučena su tijela vozača Škode K. J. iz Kaknja i mladog harmonikaša Alena Omerbašića koji je bio za upravljačem BMW-a.

Suprotna traka

​Pijani vozač Škode kretao se suprotnom trakom i direktno se sudario s BMW-om. Kakanjac je uzeo tiket za prolazak na naplatnim kućicama u Kaknju, međutim, umjesto da nastavi voziti svojom trakom za Zenicu, prešao je u suprotnu traku i nastavio voziti. Vozač Škode iz Kaknja uspio je tako doći do Tičića, ali je u tom trenutku naišao BMW. Od siline udara iz oba automobila ispali su motori. Uviđaj je rađen nekoliko sati. Alen Omerbašić je svirao za Dernek bend, a kobne noći se vraćao iz Zavidovića sa svirke.

Oslobodjenje

Slučaj Radun ide na Ustavni sud BiH

DRVAR, SARAJEVO – Nermin Vila, advokat Duška Raduna, kojem je nakon pravosnažne presude za zloupotrebu službenog položaja Centralna izborna komisija (CIK) BiH u septembru oduzela mandat u Skupštini Kantona 10 i mandat delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, podnosi apelaciju Ustavnom sudu BiH, jer smatra da se u ovaj predmet umiješala politika.

Vila kaže da ne želi da spekuliše o političkim motivima za oduzimanje mandata, ali tvrdi da je s pravne strane Radunu, koji je od 2015. do 2018. godine načelnik Grahova, mandat oduzet na nezakonit način.

Podsjećanja radi, Radun je na Sudu u Livnu osuđen zbog nezakonite novčane podrške jednom lokalnom klubu u Drvaru u iznosu od 2.000 maraka, na zatvorsku kaznu od osam mjeseci, time što je, kako tvrdi Vila, nagovoren da prizna ovo djelo, jer mu je obećano ukidanje zatvorske kazne i zamjena novčanom sankcijom. Do ovoga je došlo, ali onda je, kako tvrdi Vila, CIK BiH oduzeo Radunu mandat, iako, kako on kaže, na to nije imao pravo, jer po zakonu u tom trenutku zatvorska kazna nije ni postojala.

“Kao advokat se do sada nikad nisam susreo s nečim sličnim. Da sam bio njegov advokat kada je taj postupak vođen, nikada ne bih pristao na tu nagodbu, taj predmet bi još trajao, a Radunu bi mandat istekao dva puta prije pravosnažne presude. Ovaj predmet je završen u roku od mjesec dana. Ne znam da je ikad neko u BiH ovako ekspresno osuđen. Ovdje je očigledno neko želio da se dokopa mandata i tu je politički interes nadjačao pravni. Da nije pristao na tu nagodbu, odgovorno vam tvrdim da Radun nikada ne bi bio osuđen za ovo navodno krivično djelo koje mu je stavljeno na teret”, naglasio je Vila za “Nezavisne”.

Naglašava da bi pravosuđe u BiH trebalo da izvuče pouku iz ovog predmeta te da je potrebna reforma kojom bi se politika izbacila sa sudskih klupa, a predmeti prepustili pravnicima i sudijama.

“Ako pogledate medijsku kampanju koja je provođena, Radunu je presuđeno prije donošenja presude. Vi dobro znate kakvih smo sve situacija imali u BiH i primjera da su političari oslobađani iako se radilo o neuporedivo težim krivičnim djelima od onih koje su stavili na teret Radunu. Nažalost, teret se slomio na njemu”, naglašava on i tvrdi da će Radun na kraju dobiti pravdu.

“Istinski vjerujem da će Radun ovo dobiti. Ja sam se i u apelaciji pozivao na ranije stavove Ustavnog suda BiH, koji nam apsolutno idu u prilog”, naglasio je on.

U CIK-u, pak, kažu za “Nezavisne” da su ispoštovali sve procedure i da je mandat oduzet nakon što Radun nije uplatio novac na ime preinačenja te da je to redovna procedura.

“Apelacioni odjel Suda BiH potvrdio je odluku CIK BiH o prestanku mandata Dušku Radunu i žalbu odbio kao neosnovanu te potvrdio da je odluka CIK BiH zakonita i ispravna”, kažu u toj instituciji.

(Nezavisne novine)