Pritvoreni iz afere “Bosnalijek” angažirali najpoznatije bh. advokate da ih zastupaju

Na ročištu u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) danas je pred sudijom za prethodni postupak razmatran prijedlog Tužiteljstva Kantona Sarajevo za određivanje mjere pritvora osumnjičenima u “slučaju Bosnalijek” – Edinu Arslanagiću, Šefiku Handžiću, Hasanu Šepi, Amaru Arslanagiću, Bojanu Kebi, Samiru Telibećireviću, Aidi Selvić, Izetu Arslanagiću i Jasminu Šepi.

Osumnjičeni se terete da su kao organizirana grupa i uposlenici firme „Bosnalijek“ dd Sarajevo, „Brštanica“ doo Sarajevo i „Carpe Diem“ Sarajevo od 2002. do 2012. godine počinili više krivičnih djela, te na taj način oštetili Bosnalijek dd Sarajevo, Budžet Federacije BiH i Budžet KS-a za milionske iznose u novcu.

Prijedlog za određivanje pritvora obrazložili su tužitelji Kantonalnog tužiteljstva Sead Kreštalica, Sanin Bogunić i Sabina Sarajlija, fokusirajući se na osnov za određivanje pritvora, odnosno osnovanu sumnju u ovom slučaju te zakonske razloge.

Naveli su da se osumnjičeni dovode u vezu s 15 krivičnopravnih radnji kojima se terete za organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlasti, porezna utaja, krivotvorenje službene isprave i sklapanje štetnog ugovora.

Podsjetili su na “sumnjive poslove”, štetne i fiktivne ugovore te “napuhane fakture” bez odgovarajuće knjigovodstvene dokumentacije, odnosno načine na koji je, navodno, ostvarivana protuzakonita novčana korist.

Naveli su, također, da svoje tvrdnje temelje na objektivnim materijalnim dokazima, odnosno dokumentima i nalazima vještaka, koji svjedoče o kršenju računovodstvenih standarda.

Ukazali su i na činjenicu da je jedan od osumnjičenih (Amar Arslanagić) ranije osuđen za pronevjeru, te da, budući da on posjeduje i američko državljanstvo, postoji opasnost od njegovog bjekstva, a da su osumnjičeni Edin Arslanagić i Bojan Kebo, zasad, izvan zemlje te da je za njima raspisana potraga.

Tužitelji i su u vezi s potonjim, zatražili da Sud izda naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za njima dvojicom, te naveli da postoji bojazan da bi osumnjičeni boravkom na slobodi mogli utjecati na svjedoke, uništiti dokaze, ponoviti krivično djelo, odnosno narušiti javni red i mir.

Izabrani advokati optuženih – Edina Rešidović, Senka Nožica, Vasvija Vidović, Nermin Vila, Senad Kreho, Midhat Kočo, Nedim Dobojlić, ustvrdili, su, međutim, da je prijedlog za određivanje pritvora u ovom slučaju apstrakno postavljen, te da nije argumentiran konkretnim dokazima.

Pozvali su se na presude Suda za ljudska prava, navodeći da je određenim tvrdnjama Tužiteljstvo prekršilo presumpciju (pretpostavku) nevinosti.

Također, prigovorili su u pogledu (ne)postojanja osnovane sumnje, te nepreciznosti u opisima krivičnopravnih radnji koje se njihovim klijentima stvaljaju na teret, navodeći da iz dokaza ne proistječu zaključci i ocjene na kojima Tužiteljstvo insistira.

Usprotivili su se, istovremeno, spominjanju ranije presude Amaru Arslanagiću i njenom dovođenju u kontekst s ostalim osumnjičenima, te ustvrdili da su tužitelji mogli kontaktirati Edina Arslanagića koji se nalazi u privatnoj posjeti u SAD-u.

Usto su zatražili da se njihovim klijentima ne odredi mjera pritvora, odnosno da im se odrede mjere zabrane, a da se prijedlog Kantonalnog tužiteljstva odbije.

Odluka u vezi s razmatranim prijedlogom bit će donesena naknadno, a kako Fena nezvanično doznaje, ta bi odluka trebala biti donesena večeras.

Advokatska kancelarija Vila Nermin: Od CIK-a za plate traži 36.000 KM

Centralna izborna komisija (CIK) BiH moraće, zbog nezakonite smjene, svom bivšem članu Miletu Kudiću isplatiti najmanje 36.000 KM za plate, koje je trebalo da nastavi primati od kraja marta ove godine, tvrdi Kudićev advokat Nermin Vila.

Kudiću je početkom ove godine istekao sedmogodišnji mandat člana Centralne izborne komisije (CIK), a Predstavnički dom bh. parlamenta, na osnovu javnog konkursa, umjesto njega imenovao je 26. marta Vladu Rogića, kao novog hrvatskog člana Komisije.

Poslije Rogićevog izbora, Stjepan Mikić, predsjednik CIK-a, donio je rješenje da Miletu Kudiću prestaje radni odnos u ovoj komisiji s 31. martom ove godine. Uslijedila je Kudićeva tužba Sudu BiH, uz argumentaciju da mu je “otkaz” dala neovlaštena osoba, predsjednik CIK-a, umjesto Predstavničkog doma, koji ga je ranije i imenovao na ovu dužnost.

Kudić i njegov advokat pozvali su se na odredbu Izbornog zakona prema kojoj “akt o izboru i stupanju na funkciju člana CIK-a i o prestanku funkcije donosi Predstavnički dom”.

Sud BiH uvažio je ove argumente i 5. novembra donio presudu kojom je poništio Mikićevo rješenje o otkazu Miletu Kudiću. CIK-u je naloženo novo postupanje u ovom slučaju.

“Kudiću je istekao mandat čim je Predstavnički dom imenovao novog člana, gospodina Vladu Rogića. Ja upravo spremam novo rješenje, sada ne o prestanku radnog odnosa, nego o prestanku prava koje je Mile Kudić imao kao član Središnjeg izbornog povjerenstva”, rekao nam je predsjednik CIK-a Stjepan Mikić, dodavši da će i na ovom rješenju biti isti datum s kojim Kudiću prestaju prava, a to je 31. marta 2014. godine.

“Očito Kudić na jedan skriveni način ovim hoće da se domoge onih 12 plata po isteku mandata, u narodu poznatijih kao bijeli kruh. Ako smatra da ga je Predstavnički dom trebalo da razriješi, trebalo je onda da tužbu podnese protiv njih, a ne protiv Izborne komisije”, ustvrdio je Mikić.

Advokat Vila najavljuje žalbu i tužbu Sudu BiH i na novo rješenje koje će predsjednik CIK-a donijeti.

“Umjesto da izvrše konačnu presudu Suda BiH od 5. novembra i Mileta Kudića vrate na posao, CIK ponovo pokušava izvrgavati pravdu. On mora biti vraćen na radno mjesto člana CIK-a, jer nije razriješen po zakonu. Predstavnički dom ga je imenovao i on je trebalo i da ga razriješi”, rekao je Vila.

On uopšte ne osporava činjenicu da je Kudiću istekao sedmogodišnji mandat u CIK-u, ali insistira na argumentu da ga je mogao smijeniti samo onaj ko ga je i imenovao – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine.

Vila tvrdi da nije tačno da se Mile Kudić ovim sudskim sporom pokušava domoći bijelog kruha, odnosno 12 plata po istekau mandata (oko 48.000 KM).

“On mora biti vraćen na radno mjesto, kada se vrati, njegova je odluka hoće li uzeti ‘bijeli hljeb’. Odluka o njegovom razrješenju je retroaktivno ništavna i CIK će mu morati isplatiti plate za period nakon što je nezakonito smijenjen Mikićevom odlukom”, dodao je Vila.

Osnovna plata člana CIK-a je oko 4.000 KM pa bi Mile Kudić za devet mjeseci od dana razrješenja mogao dobiti najmanje 36.000 KM.

Uz sudski spor, koji protiv njih vodi Kudić, CIK je suočen s još jednim problemom. Članu ove komisije Ireni Hadžiabdić u septembru je istekao mandat, ali novog člana nema ko izabrati. Predsjednik CIK-a kaže da je na ovaj problem upozorio Kolegij bivšeg saziva Predstavničkog doma bh. parlamenta, a nedavno se obratio i predsjedavajućem novog saziva ovog doma.

“Parlamentarna komisija za izbor i imenovanje članova Izborne komisije ne može biti u punom sastavu i odlučivati jer još nije konstituiran Dom naroda pa samim tim ni Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove”, objasnio je Mikić.

Po zakonu, CIK ima sedam članova: po dva pripadnika konstitutivnih naroda i jedan iz kategorije ostalih, a to je trenutno Irena Hadžiabdić.

Mehmedović je trebao svjedočiti protiv direktora SIPA-e Gorana Zubca

Mehmedović je uhapšen sat i po prije davanja izjave, što Vila Nermin smatra indikativnim. On je dodao da Mehmedović još nije saslušan u SIPA-i, kao ni u Tužilaštvu BiH, te da očekuje njegovo puštanje na slobodu

Osumnjičeni Šemsudin Mehmedović trebao je dati izjavu Tužilaštvu BiH u vezi s krivičnom prijavom protiv Gorana Zubca, direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), između ostalog, i za ratni zločin.

 

Ovo je potvrdio Vila Nermin, advokat Mehmedovića, poslanika državnog parlamenta, kojeg su jutros pripadnici SIPA-e uhapsili zbog sumnje da je počinio zločin nad Srbima u Tešnju tokom 1992. i 1993. godine, javio je BIRN-Justice Report.

 

Mehmedović je uhapšen sat i po prije davanja izjave, što Vila smatra indikativnim. On je dodao da Mehmedović još nije saslušan u SIPA-i, kao ni u Tužilaštvu BiH, te da očekuje njegovo puštanje na slobodu.

 

Kako je naveo Vila, u krivičnoj prijavi podnesenoj Federalnoj upravi policije (FUP) prije mjesec do dva, Mehmedović je, između ostalog, naveo saznanja da je Zubac ubio bošnjačkog civila na Ilidži 1992. godine.

 

Senka Nožica, pravna savjetnica Mehmedovića, rekla je da je od državne tužiteljice Vesne Ilić dobila odgovor da je on trebao dati izjavu koja se odnosi na krivičnu prijavu FUP-u.

 

U Tužilaštvu BiH nisu željeli potvrditi da li je Mehmedović danas trebalo da bude saslušan, kao ni da li vode istražni postupak protiv Zubca.

 

U SIPA-i također nisu imali informaciju da li se protiv direktora ove institucije vodi neki postupak, navodi BIRN.

 

SIPA je na konferenciji za novinare optužila Tužilaštvo BiH i glavnog tužioca Gorana Salihovića za opstrukciju u istrazi ovih zločina u Tešnju.

 

Istaknuto je da SIPA ranije nije dobila njihovu saglasnost za pretres određenih lokacija, “prvi put u predmetu ratnog zločina”.

 

Iz Tužilaštva BiH su odgovorili da nisu bili upoznati s planom hapšenja Mehmedovića, te da za to nisu izdali nalog, stoji u izvještaju BIRN-Justice Reporta.