Na osnovu člana 11Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13), Zakonodavna komisija Skupštine Brčko distrikta BiH,na20.sjednici održanoj9. oktobra 2013.godine,utvrdila je prečišćeni tekst Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 10/03) sa izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distriktaBiH, brojevi 6/05,21/10i 9/13).

Broj:01.3.- 05 - 1122 / Brčko, 9. 10. 2013. godine PREDSJEDAVAJUĆI ZAKONODAVNE KOMISIJE

Admir Mujkanović, s.r.

KRIVIČNI ZAKON

BRČKO DISTRIKT ABOSNE I HERCEGOVINE

(prečišćeni tekst)

OPĆI DIO

I. G L A V A P R V A

PREDMET OVOG ZAKONA

Član 1

Ovim zakonom uređuje se opći dio krivičnog zakonodavstva i krivična djela iz nadležnosti Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčkodistrikta).

Osnovni pojmovi
Član 2

(1) Krivično zakonodavstvo Brčko distrikta sačinjavaju krivičnopravne odredbe sadržane u ovom zakonu i u drugim zakonimaBrčko distrikta.

(2) Teritorija Brčko distrikta je suhozemna teritorija i vodene površine unutar njegovih granica, kao i zračni prostor nad njima.

2

(3) Službeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Brčko distrikta i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje vrše određene upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovlašteno lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vršenje javnih ovlaštenja, a koje u okviru tih ovlaštenja obavlja određenu dužnost; te drugo lice koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.

(4) Kad je kao izvršilac određenog krivičnog djela označeno službeno lice, lica iz stava 3 ovog člana mogu biti izvršioci tih djela ako iz obilježja pojedinog krivičnog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi da izvršilac može biti samo neko od tihlica.

(5) Odgovorno liceje lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je s obzirom na njegovu funkciju ili na osnovu posebnog ovlaštenja povjeren određeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili općeg akta privrednog društva ili drugog pravnog lica u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovođenje proizvodnim ili nekim drugim privrednim procesom ili na nadzor nad njima. Odgovornim licem smatra se i službeno lice u smislustava 3 ovog člana kada su u pitanju radnje kod kojih je kao izvršilac označeno odgovorno lice, a nisu propisane kao krivično djelo odredbama glave o krivičnim djelima protiv službene i druge odgovorne dužnosti, ili odredbama o krivičnim djelima koje izvrši službeno lice propisanim u nekoj drugoj glavi ovog zakona ili drugim zakonom Brčko distrikta.

(6) Kad je kao počinilac krivičnih djela označeno službeno ili odgovorno lice, sva lica iz stavova 3 i 5 ovog člana mogu biti izvršioci tih djela, ukolikoiz zakonskih obilježja pojedinog krivičnog djela ne proizlazi da izvršilac može biti samo neko od tih lica.

(7) Strano službeno lice je član zakonodavnog, izvršnog, upravnog ili sudskog organa strane države, javni funkcioner međunarodne organizacije i njenih organa, sudija ili drugo službeno lice međunarodnog suda na službi uBrčko distriktu, koje radi za naknadu ili bez naknade.

(8) Međunarodni službenik je civilni zaposlenik koji radi za međunarodnu organizaciju ili agenciju.

(9) Vojno lice, u smislu ovog zakona, je profesionalno vojno lice i lice u rezervnom sastavu, dok su na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.

(10) Kada je službeno lice označeno kao liceprotiv kojeg je izvršeno krivično djelo, službeno lice je, u smislu ovog zakona, osim lica definiranih u stavu 3 ovog člana, i vojno lice iz stava 9 ovog člana.

(11) Dijeteje, u smislu ovog zakona, lice koje nije navršilo 14 godina života.

(12) Maloljetnikje, u smislu ovog zakona, lice koje nije navršilo 18 godina života.

3

(13) Pravno liceje, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, općina,mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog društva i svi oblici povezivanja privrednih društava, ustanova, institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i lica, kao i druge finansijske institucije, fond, političke organizacije i udruženja građana i drugi oblici udruživanja koji mogu sticati sredstva i koristiti ih na isti način kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica.

(14) Privredno društvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, preduzeće, firma, partnerstvo i svaki organizacioni oblik registrovan za obavljanje privredne djelatnosti.

(15) Udruženjeje bilo koji oblik udruživanja tri ili više lica.

(16) Višelicaje najmanje dva lica.

(17) Skupina ljudije najmanje pet lica.

(18) Grupa ljudi je udruženje od najmanje tri lica koja su povezana radi izvršenja krivičnih djela, pri čemu svako od njih daje svoj udio u izvršenju krivičnog djela.

(19) Organizovana grupa je grupa ljudi formirana radi neposrednog izvršenja krivičnog djela, i koja ne mora imati formalno definisane uloge svojih članova, kontinuitet članstva ili razvijenu strukturu.

(20) Grupa za organizovani kriminal je grupa od tri ili više lica koja postoji u izvjesnom vremenskom periodu i koja djeluje sporazumno s ciljem izvršenja jednog ili više krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna, a radi sticanja materijalne koristi.

(21) Teroristička grupa je organizovana grupa koju čine najmanje tri lica, koja je formirana i djeluje u određenom vremenskom periodu s ciljem izvršenja nekog od krivičnih djela terorizma.

(22) Tajna Brčko distriktaje podatak ili isprava koja jezakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na osnovu zakona, određena tajnom Brčko distrikta, čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posljedice za Brčko distrikt.

(23) Isprava ili dokumentje svaki predmet koji je pogodan ili određen da služi kao dokaz za neku činjenicu koja je od značaja za pravne odnose.

(24) Novacje metalno ili papirnato sredstvo plaćanja koje je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj državi.

(25) Znaci za vrijednostpodrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.

(26) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi.

4

(27) Prevozno sredstvo je svako plovilo, vozilo i letjelica, kao i bilo koje drugo sredstvo koje se može koristiti za prijevoz u suhozemnom, vodenom ili zračnom saobraćaju, bez obzira na vrstu pogona.

(28) Silaje i primjena hipnoze ili omamljujućih sredstava s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.

(29) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili supstanca koja se lako može pretvoriti u takvu supstancu ako podliježekontroli prema međunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala ili supstanca koju je nadležna institucija Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta ili nadležna institucija entiteta proglasila opojnom drogom.

(30) Oružje i vojna opremasupredmeti i sredstva navedeni u Zakonu o proizvodnji, uvozu i izvozu oružja i vojne opreme.

(31)Radioaktivni materijalje nuklearni materijal i ostale radioaktivne supstance koje sadrže nuklide koji se spontano raspadaju (proces propraćen emisijom jedne ili više vrsta jonizujućeg zračenja, kao na primjer alfa, beta, neutronske čestice i gama zrake) a koje mogu, zbog svojih radioloških ili fisilnih svojstava, uzrokovati smrt, ozbiljne tjelesne ozljede ili štetu velikih razmjera po imovinu ili životnu sredinu.

(32)Nuklearni materijalje plutonij, osim onog s koncentracijom izotopa koja prelazi 80% u plutoniju-238 ili uranij-233; uranij obogaćen izotopom 235 ili 233; uranij koji sadrži mješavinu izotopa kao što se nalazi u prirodi, osim u obliku rude ili rudnih ostataka; ili bilo koji materijal koji sadrži jedan ili više gore navedenih, pri čemu „uranij obogaćen izotopima 235 ili 233” znači uranij koji sadrži izotop 235 ili 233 ili oba u takvom iznosu da omjer zbira ovih izotopa prema izotopu 238 bude veći odomjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se javlja u prirodi.

(33) Nuklearni uređaj je svaki nuklearni eksplozivni uređaj ili svaki uređaj koji raspršuje radioaktivni materijal ili emituje zračenje koje može, zbog svojih radioloških svojstava, prouzrokovati smrt, ozbiljnu tjelesnu ozljedu ili štetu velikih razmjera po imovinu ili životnu sredinu.

(34) Nuklearni objekat je svaki nuklearni reaktor, uključujući reaktor montiran na plovilo, vozilo, letjelicu ili svemirski objekat za primjenu kao izvor energijekako bi se pokretalo takvo plovilo, vozilo, letjelica ili svemirski objekat ili u bilo koju drugu svrhu, ili svako postrojenje ili sredstvo koje se koristi za proizvodnju, skladištenje, preradu ili transport radioaktivnog materijala.

(35)Fiksna platformaje vještački otok, uređaj ili naprava koja je stalno pričvršćena za morsko dno u svrhu istraživanja ili iskorištavanja prirodnih bogatstava ili u druge privredne svrhe.

(36) Eksplozivna napravaje:

a) eksplozivno ili zapaljivo oružje ili naprava koja je konstruisana da ili može prouzrokovati smrt, tešku tjelesnu ozljedu ili znatnu materijalnu štetu; ili

5

b) oružje ili naprava koja je konstruisana da ili može prouzrokovati smrt, tešku tjelesnu ozljedu ili štetu velikih razmjera oslobađanjem, širenjem ili djelovanjem otrovnih hemikalija, bioloških agensa ili otrova ili sličnih materija ili radijacijom ili radioaktivnim materijalom.

(37) Mržnja predstavlja pobudu za izvršenje krivičnog djela, propisanog ovim zakonom, koja jeucjelini ili djelimično zasnovana na razlikama po osnovu stvarnog ili pretpostavljenog etničkog ili nacionalnog porijekla, jezika ili pisma, vjerskih uvjerenja, rase, boje kože,spola, spolne orijentacije, političkog ili drugog uvjerenja, socijalnog porijekla, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina, ili zbog dovođenja u vezu sa licima koja imaju neku od navedenih različitih osobina.

(38) Izražavanje u jednom gramatičkom rodu, muškom ili ženskom, uključuje
oba roda fizičkih lica.

I I .G L A V A D R U G A

OSNOVNE ODREDBE

Osnov i granice krivičnopravne prinude
Član 3

(1)Krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako ugrožavaju ili povređuju lične slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Bosne i Hercegovine, Statutom Brčkodistrikta i međunarodnim pravom, da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez krivičnopravne prinude.

(2)Propisivanje krivičnih djela i vrste i mjere krivičnopravnih sankcija zasniva se na nužnosti primjene krivičnopravne prinude i njenoj razmjernosti jačini opasnosti za lične slobode i prava čovjeka, te druge osnovne vrijednosti.

Načelo zakonitosti
Član 4

(1)Krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo zakonom.

(2)Nikome nemože biti izrečena kazna ili druga krivičnopravna sankcija za djelo koje, prije nego što je počinjeno, nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom propisano kao krivično djelo i za koje zakonom nije bila propisana krivična sankcija.

Načelo krivice
Član 4a

Niko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu izreći druge krivičnopravne sankcije ako nije kriv za izvršeno krivično djelo.

Vremensko važenje krivičnog zakona
Član 5

(1)Prema učiniocu krivičnog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme učinjenja krivičnog djela.

6

(2)Ako se poslije učinjenja krivičnog djela zakon jednom ili više puta izmijeni, primijenit će se zakon koji je blaži za učinioca.

Vrste krivičnopravnih sankcija
Član 6

Krivičnopravne sankcije jesu: kazne,mjera upozorenja(uslovnaosuda) i mjere sigurnosti.

Svrha krivičnopravnih sankcija
Član 7

Svrha krivičnopravnih sankcija je:

a) zaštita društva od izvršenja krivičnih djela preventivnim uticajem na druge da poštuju pravni sistem i ne izvrše krivična djela, te sprečavanjem izvršioca da izvrši krivična djela kao i podsticanje njegovog prevaspitanja;

b) zaštita i satisfakcija žrtve krivičnog djela.

Ograničenja u izvršenju krivičnopravnih sankcija
Član 8

Učiniocu krivičnog djela u izvršenju krivičnopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograničena određena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadržaju te sankcije i samo na način kojim se osigurava poštivanje lica počinioca i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom.

I I I. G L A V A T R E Ć A

PRIMJENA KRIVIČNOG ZAKONODAVSTVA U BRČKODISTRIKTU

Isključenje primjene krivičnog zakonodavstva u Brčkodistriktu prema djeci
Član 9

Krivično zakonodavstvo u Brčkodistriktu ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije navršilo četrnaest godina života.

Primjena krivičnog zakonodavstva u Brčkodistriktu prema maloljetnicima
Član 10

Krivično zakonodavstvo u Brčko distriktu primjenjuje se prema maloljetnicima u skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Brčko distrikta BiH.

7

Primjena krivičnog zakonodavstva u Brčkodistriktu na pravnalica
Član 11

Krivično zakonodavstvo u Brčkodistriktu primjenjuje se na pravnalicau skladu s glavom XIV (Odgovornost pravnihlicaza krivična djela) ovoga zakona i drugim zakonima u Brčkodistriktu.

Primjena krivičnog zakonodavstva Brčkodistrikta prema svakom ko na teritoriji Brčko
distrikta počini krivično djelo
Član 12

(1)Krivično zakonodavstvo Brčkodistrikta primjenjuje seprema svakom ko na teritoriji Brčko distrikta učini krivično djelo.

(2)Krivično zakonodavstvo Brčkodistrikta primjenjuje se prema svakome ko učini krivično djelo na domaćem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme učinjenja krivičnog djela.

(3)Krivično zakonodavstvo Brčkodistrikta primjenjuje se prema svakome ko počini krivično djelo u domaćem avionu dok je u letu bez obzira gdje se avion nalazio u vrijeme učinjenja krivičnog djela.

Primjena krivičnog zakonodavstva Brčkodistrikta na stanovnika Brčkodistrikta koji učini
krivično djelo u inozemstvu i stranca koji učini krivično djelo u inozemstvu
Član 13

(1)Krivično zakonodavstvo Brčko distrikta primjenjuje se na stanovnika Brčko distrikta kad u inozemstvu učini krivično djelo, ako se zatekne na teritoriji Brčkodistrikta ili bude ekstradiran.

(2)Krivično zakonodavstvo Brčkodistrikta primjenjuje se i na stranca koji van teritorije Brčko distrikta učini prema njemu ili njegovom stanovniku krivično djelo, ako se zatekne na teritoriji Brčko distrikta ili bude ekstradiran.

(3)Krivično zakonodavstvo Brčkodistrikta primjenjuje se i na stranca koji prema stranoj državi ili prema strancu učini u inozemstvu krivično djelo za koje se po zakonu te države može izreći zatvor od pet godina ili teža kazna, kad se zatekne na teritoriji Brčkodistrikta. Ako ovim zakonom nije drukčije propisano, sud u takvom slučaju ne može izreći kaznu težu od kazne propisane zakonom zemlje u kojoj je krivično djelo učinjeno.

(4) Ako je u slučajevima iz člana 12 ovog zakona pokrenut, a nije pravosnažno dovršen krivični postupak u drugoj državi, tužilac Brčkodistrikta odlučit će da li će preduzeti gonjenje.

(5) U slučajevima iz čl. 13 ovog zakona, gonjenje će se preduzeti samo kad se za krivično djelo kažnjava i po zakonu zemlje u kojoj je djelo učinjeno. Ni u tom slučaju gonjenje se neće preduzeti, ako se po zakonu te zemlje gonjenje preduzima po zahtjevu oštećenog, a takav zahtjev nije podnesen.

8

(6) Tužilac može preduzeti gonjenje iz člana 13 stava3 ovog zakona, bez obzira na zakon zemlje u kojoj je krivično djelo učinjeno, ako je u pitanju djelo koje je u vrijeme kad je izvršeno smatrano krivičnim djelom prema pravilima međunarodnog prava.

(7) U slučajevima iz člana12 ovog zakona, gonjenje stranaca može se pod uslovima uzajamnosti ustupiti stranoj državi.

Primjena općeg dijela ovoga zakona
Član 14

(1)Odredbe općeg dijela ovoga zakona primjenjuju se prema učiniocima svih krivičnih djela propisanih zakonima u Brčkodistriktu.

(2)Odredbe općeg dijela ovoga zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako zakonom nije drukčije propisano.

(3)Odredbe općeg dijela ovoga zakona primjenjuju se na pravnalica, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

I V. G L A V A Č E T V R T A

ZASTARA

Zastara krivičnog progona
Član 15

(1)Ako u ovom zakonu nije drukčije propisano, krivični se progon ne može preduzeti kad od učinjenja krivičnog djela protekne:

a) trideset i pet godina za krivično djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;
b) dvadeset godinaza krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina;
c) petnaest godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina;
d) deset godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine;
e) pet godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine;
f) tri godine za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom
kaznom.

(2)Ako je za krivično djelo propisano više kazni, rok zastare određuje se po najtežoj propisanoj kazni.

Tok i prekid zastare krivičnog progona
Član 16

(1)Zastara krivičnog progona počinje od dana kad je krivično djelo učinjeno.

(2)Zastara ne teče za vrijeme za koje se po zakonu krivični progon ne može preduzeti ili nastaviti.

(3)Zastara se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi progona učinioca zbog učinjenog krivičnog djela.

(4)Zastara se prekida i kad učinilac, u vrijeme dok teče rok zastare, učini isto tako teško ili teže krivično djelo.

(5)Sa svakim prekidom zastara počinje ponovno teći.

9

(6)Zastara krivičnog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko zakon propisuje za zastaru krivičnog progona.

Zastara izvršenja kazne
Član 17

Ako u ovom zakonu nije drukčije propisano, izrečena se kazna neće izvršiti kad od dana pravosnažnosti presude kojomje kazna izrečena protekne:

a) trideset i pet godina ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora;

b) dvadeset godina ako je izrečena kazna zatvora preko deset godina;

c) petnaest godina ako je izrečena kazna zatvora preko pet godina;

d) deset godina ako je izrečena kazna zatvora preko tri godine;

e) pet godina ako je izrečena kazna zatvora preko jedne godine;

f) tri godine ako je izrečena kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna.

Zastara izvršenja sporedne kazne i mjera sigurnosti
Član 18

(1)Zastara izvršenja novčanekazne kao sporedne kazne nastupa kad proteknu dvije godine od dana pravosnažnosti presude kojom je ta kazna izrečena.

(2)Zastara izvršenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, mjere sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti i mjere sigurnosti oduzimanja predmeta nastupa kad protekne pet godina od dana pravosnažnosti odluke kojom su te mjere izrečene.

(3)Zastara izvršenja mjere sigurnosti zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti i mjere sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilomnastupa kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere.

Tok i prekid zastare izvršenja kazne i mjera sigurnosti
Član 19

(1)Zastara izvršenja kazne počinje od dana pravosnažnosti presude kojom je kazna izrečena, a u slučaju opoziva uslovne osude od dana pravosnažnosti odluke o opozivu uslovne osude.

(2)Zastara ne teče za vrijeme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može preduzeti.

(3)Zastara se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se preduzima radi izvršenja kazne.

(4)Sa svakim prekidom zastara počinje ponovno teći.

(5)Zastara izvršenja kazne nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko zakon propisuje za zastaru izvršenja kazne.

(6)Odredbe stavova od 2 do 5 ovoga člana primjenjuju se i na zastaru izvršenja mjera sigurnosti.

10

Nezastarivost krivičnog progona i izvršenja kazne
Član 20

Krivični progon i izvršenje kazne ne zastarijeva za krivična djela za koja po međunarodnom pravu zastara ne može nastupiti.

V. G L A V A P E T A

KRIVIČNO DJELO

Krivično djelo
Član 21

Krivičnodjelo je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija.

Način učinjenja krivičnog djela
Član 22

(1)Krivično djelo se može učiniti činjenjem ilinečinjenjem.

(2)Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinilac koji je pravno obavezan spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo je propuštanje po djelovanju i značenju jednako učinjenju toga krivičnog djela činjenjem.

Vrijeme učinjenja krivičnog djela
Član 23

Krivično djelo je učinjeno u vrijeme kad je učinilac radio ili bio dužan raditi, bez obzira kad je posljedica činjenja ili nečinjenja nastupila.

Mjesto učinjenja krivičnog djela
Člana 24

(1)Krivično djelo je učinjeno kako u mjestu gdje je učinilac radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestugdje je posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja potpuno ili djelimično nastupila.

(2)Krivično djelo je u slučaju kažnjivog pokušaja učinjeno kako u mjestugdje je učinilac radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umišljaju posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja potpuno ili djelimično trebala nastupiti.

(3)Krivično djelo je u slučaju saučesništva učinjeno u mjestu određenom ustavu 1 ovoga člana i u mjestu gdje je saučesnik radio ili je bio dužan raditi ili u mjestu gdjeje prema umišljaju saučesnika posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja trebala nastupiti.

11

Beznačajno djelo
Član 25

Nije krivično djelo ono djelo koje, iako sadrži obilježja krivičnog djela određena zakonom, zbog prirode i težine djela, ili načina izvršenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja štetnih posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stepena krivice izvršioca, predstavlja beznačajno djelo.

Nužna odbrana
Član 26

(1)Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani.

(2)Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili od drugog odbije istovremeni ili direktno predstojećiprotivpravni napad, a koja je srazmjerna napadu.

(3)Učinilac koji prekorači granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje učinio zbog jake razdraženosti ili prepasti izazvane napadom, može se i osloboditi kazne.

Krajnja nužda
Član 27

(1)Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u krajnjoj nuždi.

(2)Krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinilac od sebe ili od drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.

(3)Učinilac koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili prekorači granice krajnje nužde, može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje učinjeno pod naročito olakšavajućim okolnostima, može se i osloboditi kazne.

(4)Nema krajnje nužde ako je činilac bio dužan izložiti se opasnosti.

Sila i prijetnja
Član 27a

(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je izvršeno pod dejstvom neodoljive sile.

(2) Počinilac koji je izvršio krivično djelo pod dejstvom odoljive sile ili prijetnje može se blaže kazniti.

(3) U slučaju iz stava 1 ovoga člana, izvršiocem krivičnog djela smatrat će se lice koje je primijenilo neodoljivu silu.

Pokušaj
Član 28

(1)Ko s umišljajem započne činjenje krivičnog djela, ali ga ne dovrši, kaznit će se za pokušaj krivičnog djela ako se za to krivično djelomože izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivičnog djela kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

(2)Učinilac će se za pokušaj krivičnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivično djelo, a može se i blaže kazniti.

12

Nepodoban pokušaj
Član 29

Učinilac koji pokuša učiniti krivično djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, može se osloboditi kazne ili se može blaže kazniti.

Dobrovoljni odustanak
Član 30

(1)Učinilac koji je pokušao učiniti krivično djelo, ali je dobrovoljnoodustao od kažnjivog pokušaja, može se osloboditi kazne.

(2)U slučaju dobrovoljnog odustankaod kažnjivog pokušaja, učinilac ćese kazniti za one radnje koje čine neko drugo samostalno krivično djelo.

Saizvršilaštvo
Član 31

Ako više lica zajednički učine krivično djelo, sudjelovanjem u učinjenju krivičnog djela ili preduzimajući šta drugo čime sena odlučujući način doprinosi učinjenju krivičnog djela, svaka će se od njih kazniti kaznom propisanom za to krivično djelo.

Podstrekavanje
Član 32

(1)Ko drugog s umišljajem podstrekne da učini krivično djelo, kaznit će se kao da ga je sam učinio.

(2)Ko drugogs umišljajem podstrekne na učinjenje krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, a krivično djelo ne bude ni pokušano, kaznit će se kao za pokušaj krivičnog djela.

(3)Kao podstrekavanje na izvršenje krivičnog djela smatrase naročito: upućivanje molbe, ubjeđivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvršenja krivičnog djela, davanje ili obećavanje poklona, zloupotreba odnosa podređenosti ili zavisnosti, dovođenje ili održavanje lica u stanju stvarne ili pravne zablude.

Pomaganje
Član 33

(1)Ko drugome s umišljajem pomogne u učinjenju krivičnog djela, kaznit će se kao da ga je sam učinio, a može se i blaže kazniti.

(2)Kao pomaganje u učinjenju krivičnog djela smatra se naročito: davanje savjeta ili uputa kako da se učini krivično djelo, stavljanje na raspolaganje učiniocu sredstava za učinjenje krivičnog djela, uklanjanje prepreka za učinjenje krivičnog djela te unaprijed obećano prikrivanje krivičnog djela, učinioca, sredstava kojima je krivično djelo učinjeno, tragova krivičnog djela ili predmeta pribavljenih krivičnim djelom.

Granice krivice i kažnjivosti saučesnika
Član 34

(1)Saučinilac je kriv u granicama svog umišljaja ili nehata, a podstrekač i pomagač u granicama svog umišljaja.

(2)Saučinioca, podstrekača ili pomagača koji dobrovoljno spriječi učinjenje krivičnog djela, sud će osloboditi kazne.

13

(3)Lični odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon isključuje krivicu ili dozvoljava oslobođenje od kazne ili ublažavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom učiniocu, saučesniku,podstrekaču ili pomagaču kod kojeg takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.

V I. G L A V A Š E S T A

KRIVICA

Sadržaj krivice
Član 35

(1) Krivica postoji ako je izvršilac u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio uračunljiv i pri tome postupao s umišljajem.

(2) Krivica za krivično djelo postoji i ako je izvršilac postupao iz nehata, ako to zakon izričito predviđa.

Uračunljivost
Član 36

(1)Nije uračunljivolicekoje u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije moglo shvatiti značaj svog djela ili nije moglo upravljati svojim postupcima, zbog trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja (neuračunljivost).

(2)Učinilac krivičnog djela čija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcimabila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1 ovog člana, može se blaže kazniti (bitno smanjena uračunljivost).

(3)Kriv je učinilac krivičnog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi način doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovođenja u to stanje krivično djelo bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem ili je u odnosu prema krivičnom djelu kod njega postojao nehat a zakon za takvo krivično djelo propisuje krivicu i za nehat.

(4)Bitno smanjena uračunljivost u koju se učinilac doveo na način iz stava 3 ovog člana ne može biti osnov za ublažavanje kazne.

Umišljaj
Član 37

(1)Krivično se djelo može učiniti s direktnim ili eventualnim umišljajem.

(2)Učinilac postupa s direktnim umišljajem kad je bio svjestan svoga djela i htio njegovo učinjenje.

(3)Učinilac postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Nehat
Član 38

(1)Krivično djelo može biti učinjeno iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.

(2)Učinilac postupa iz svjesnog nehata kad je bio svjestan da zbog njegovog činjenjaili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je lakomisleno držao da ona neće nastupiti ili da će je moći spriječiti.

14

(3)Učinilac postupa iz nesvjesnog nehata kad nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.

Stvarna zabluda
Član 39

(1) Nije kriv izvršilac koji učini djelo u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako izvršilac u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obilježja, ili je pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo činile dozvoljenim.

(3) Ako je izvršilac bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojat će krivično djelo učinjeno iz nehata, ako zakon za to krivično djelo propisuje kažnjavanje i za nehat.

Pravna zabluda
Član 40

Učinilac krivičnog djela koji iz opravdanihrazloga nije znao da je to djelo zabranjeno, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.

V I I. G L A V A S E D M A

K A Z N E

Vrste kazni
Član 41

(1)Izvršiocu krivičnog djela koji je kriv mogu se izreći:

a) kazna zatvora;

b) kazna dugotrajnog zatvora;

c) novčana kazna.

(2) Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna.

(3) Novčana kazna može se izreći i kao glavna i kao sporedna kazna.

(4)Ako je za jedno krivično djelo propisano više kazni, samo se jedna može izreći kao glavna. (5)Za krivična djela izvršena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da će se učinilac kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

15

Član 41a
Glavna isporedna kazna

(1)Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna. (2)Novčana kazna može se izreći i kao glavna i kao sporedna kazna. (3)Ako su za jedno krivično djelo propisane obje kazne, samo se jedna može izreći kao glavna. (4)Za krivična djela izvršena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da će se izvršilac kazniti kaznom zatvora ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

Svrha kažnjavanja
Član 42

Svrha kažnjavanja jest:

a) da se izrazi društvena osuda učinjenog krivičnog djela;

b) da se utiče na učinioca da ubuduće ne čini krivična djela i podstakne njegov preodgoj;

c) da se utiče na ostale da ne čine krivična djela;

d) i da se utiče na svijest građana o opasnostikrivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja učinioca.

Kazna zatvora
Član 43
(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od 30 dana ni duža od 20 godina.
(2) Kazna zatvora izriče se na pune godine i mjesece, a do šest mjeseci i na pune
dane.
Zamjena kazne zatvora
Član 43a
1) Izrečena kazna zatvora do jedne godine može se na zahtjev osuđenog,
zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30
dana.
2) Kazna zatvora zamjenjuje se novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene
kazne zatvora izjednačava sajednim dnevnim iznosom novčane kazne ili sa 100
KM, ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu.
3) Ako se novčana kazna ne plati u roku iz stava 1 ovog člana, sud će donijeti
odluku o izvršenju kazne zatvora. Ako se novčana kazna plati samo djelimično,
izvršit će se kazna zatvora srazmjerno iznosu koji nije plaćen.

16

Kazna dugotrajnog zatvora
Član 43b
1) Za najteže oblike teških krivičnih djela izvršenih s umišljajem može se propisati
kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do 45 godina.
2) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne može propisati kao jedina glavna
kazna za pojedino krivično djelo.
3) Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreći izvršiocu koji u vrijeme izvršenja
krivičnog djela nije navršio 21 godinu života.
4) Kazna dugotrajnog zatvora izriče se samona pune godine.
5) Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se
dati tek nakon izdržanih tri petine te kazne.
Rad za opće dobro na slobodi
Član 44

(1)Kad sud odmjeri i izreknekaznu zatvora do jedne godine, može istovremeno odreditida se izrečena kazna, uz pristanak optuženog, zamijeni radom za opće dobro na slobodi.

(2)Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za opće dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da, uzimajući u obzir sve okolnosti koje određuju vrstu i mjeru kazne, izvršenjekazne zatvora ne bi bilo prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali istovremeno uslovna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje opće svrhe krivičnopravnih sankcija.

(3) Rad za opće dobro na slobodi određuje se u trajanju srazmjernom izrečenoj kazni zatvora, od najmanje deset do najviše 90 radnih dana. Rok za izvršenje rada za opće dobro na slobodi ne može biti kraći od jednog mjeseca niti duži od jedne godine.

(4)Pri ocjenjivanju trajanja rada za opće dobro na slobodi kao i vremena obavljanja toga rada, sud će uzeti u obzir izrečenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogućnosti učinioca s obzirom na njegovu ličnu situaciju i zaposlenje.

(5)U slučaju kada osuđeni po isteku određenog roka nije izvršio ili je samo djelimično izvršio rad za opće dobro na slobodi, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za opće dobro na slobodi.

(6)Zamjena kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi može se primijeniti i u slučajevima kad se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama člana 47 (Zamjena novčane kazne) ovog zakona.

(7)Raspoređivanje na rad za opće dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta obavlja Pravosudna komisija prema mjestu prebivalištaodnosno boravišta osuđenika, vodeći računa o njegovim sposobnostima i znanjima.

Uslovni otpust
Član 45

(1)Osuđeni koji je izdržao polovinu, te izuzetno osuđenik koji je izdržao jednu trećinu kazne zatvora,može biti oslobođen izdržavanja kazne zatvora pod uslovom da ne počini novo krivično djelo prije isteka trajanja kazne (uslovni otpust).

(2)Osuđeni koji je izdržao polovinu kazne zatvora može biti oslobođen izdržavanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora njegovo ponašanje popravi do te mjere da se može opravdano očekivati da će se nakonotpusta s izdržavanja kazne zatvora ponašati primjereno, a naročito da neće počiniti krivična djela. Prilikom odlučivanja o uslovnom otpustu osuđenika, uzet će se u obzir njegovo ponašanje tokom izdržavanja kazne i druge okolnosti koje ukazuju na to da jesvrha kažnjavanja postignuta.

17

(3)Osuđeni koji je izdržao jednu trećinu kazne zatvora može biti uslovno otpušten ukoliko postoje uslovi iz stava 1 ovog člana i ukoliko posebne okolnosti vezane za osobnost osuđenika jasno ukazuju da je postignuta svrhakažnjavanja.

(4)Osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora može biti uslovno otpušten nakon izdržane tri petine te kazne.

Opoziv uslovnog otpusta
Član 46

(1)Sud će opozvati uslovni otpust ako osuđeni za vrijeme uslovnog otpusta učini jedno ili više krivičnih djela zakoja mu je izrečena kazna zatvora preko jedne godine ili teža kazna.

(2)Sud može opozvati uslovni otpust ako osuđeni na uslovnom otpustu učini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odlučivanja hoće li opozvati uslovni otpust, sud naročito uzima u obzir sličnost učinjenih djela, njihov značaj, motive iz kojih su učinjena kao i druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uslovnog otpusta.

(3)Prilikom izricanja opoziva uslovnog otpusta, sud izriče kaznu uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Dio kazne koji je osuđeni izdržao prema ranijoj presudi uračunava se u izdržavanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uslovnom otpustu ne uračunava.

(4)Odredbe stavova od 1 do 3 ovoga člana primjenjuju se i kad se osuđeniku na uslovnom otpustu sudi za krivično djelo učinjeno prije njegovog uslovnog otpusta.

(5)Ako je osuđeni na uslovnom otpustu osuđen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne opozove uslovni otpust, vrijeme uslovnog otpusta se produžava za vrijeme koje je osuđeni proveo na izdržavanju kazne zatvora.

Novčana kazna
Član 47

(1)Novčana kazna izriče se u dnevnim iznosima, a ako to nije moguće može se izreći u određenom iznosu.

(2)Ako se novčana kazna izriče u dnevnim iznosima, može iznositi najmanje pet a najviše tri stotine šezdeset dnevnih iznosa, a za krivična djela učinjena iz koristoljublja najviše hiljadu i pet stotina dnevnih iznosa, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.

(3)Ako se novčana kazna izriče u određenom iznosu, najniži iznosne može biti manji od 500 KM a najviši iznos ne može biti veći od 100.000 KM, a za krivična djela počinjena iz koristoljublja iznos ne može biti veći od 1000.000 KM, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.

(4)Prilikom izricanja novčane kazne za krivičnadjela učinjena iz koristoljublja, sud može izreći novčanu kaznu u iznosu većem od najvišeg iznosa propisanog u stavovima 2 i 3 ovoga člana, ukoliko vrijednost protivpravne imovinske koristi koju je učinilac pribavio krivičnim djelom prelazi iznos od 1000.000 KM. U tom slučaju, učiniocu se može izreći novčana kazna u iznosu koji ne može biti veći od dvostrukog iznosa od vrijednosti protivpravne imovinske koristi koju je pribavio krivičnim djelom zbog kojeg mu se izriče novčana kazna.

(5)Broj dnevnih iznosa novčane kazne određuje sud primjenjujući opća pravila za odmjeravanje kazne. Visinu dnevnog iznosa sud određuje tako što uzima u obzir visinu dnevnog dohotka učinioca prema iznosu njegove tromjesečne neto plate i njegove druge dohotke, kao i porodične obaveze. Prilikom određivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od šest mjeseci.

18

(6)Podatke iz prethodnih stavova ovoga člana koji sudu nisu poznati osigurava optuženi u roku koji odredi sud, a najkasnije do završetka glavnog pretresa u krivičnom postupku. Ako do završetka glavnog pretresa u krivičnom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za određivanje visine dnevnog iznosa novčane kazne, novčana kazna se izriče u određenom iznosu, pri čemu se primjenjuju opća pravila za odmjeravanje kazne.

(7)Najniži dnevni iznos novčane kazne iznosi jednu šezdesetinu a najviši jednu trećinu posljednje službeno objavljene prosječne mjesečne neto plate zaposlenih u Brčkodistriktu, koju objavljuje Biro za statistiku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

(8)U presudi se određuje rok plaćanja novčane kazne, koji ne može biti kraći od petnaest dana niti duži od šest mjeseci, ali u opravdanim slučajevima sud može dopustiti da osuđeni isplati novčanu kaznu i u ratama, s tim da rok isplate ne može biti duži od jedne godine.

(9)Novčane kazne izrečene i naplaćene po ovom zakonu prihod su budžeta Brčkodistrikta.

Zamjena novčane kazne
Član 48

(1)Novčana kazna se ne naplaćuje prinudno.

(2)Ako se novčana kazna ne plati u roku koji je utvrđen presudom, sud će bez odlaganja donijeti odluku da se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora.

(3)Novčana kazna će se zamijeniti kaznom zatvoratako što će se za svaki započeti dnevni iznos novčane kazne iliako je novčana kazna bila izrečena u određenom iznosu za svakih započetih 100 KM novčane kazne, odrediti jedan dan zatvora,s tim da ne može prekoračiti propisanu kaznu za to djelo.

(4)Ako osuđeni isplati samo dio novčane kazne, ostatak će se razmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osuđeni isplati ostatak novčane kazne, izvršenje zatvora će se obustaviti.

Opća pravila za odmjeravanje kazne
Član 49

(1)Sud će učiniocu krivičnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, imajućiu vidu svrhu kažnjavanja i uzimajući u obzir sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavajuće okolnosti), a naročito: stepen krivice, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, raniji život učinioca, njegove lične prilike i njegovo ponašanje nakon učinjenog krivičnog djela, kao i druge okolnosti koje se odnose na lice učinioca.

(2)Okolnost koja je obilježje krivičnog djela ne može se uzeti u obziri kao otežavajuća okolnost, odnosno olakšavajuća okolnost, izuzev ako prelazi mjeru koja je potrebna za postojanje krivičnog djela ili određenog oblika krivičnog djela ili ako postoje dvije ili više ovakvih okolnosti, a samo jedna je dovoljna za postojanje težeg, odnosno lakšeg oblika krivičnog djela. U slučajevima kad je krivično djelo izvršeno iz mržnje kako je propisano u članu 2 stavu 37 ovog zakona sud će to uzeti u obzir kao otežavajuću okolnost i odmjeriti veću kaznu osim ako Zakon ne propisuje teže kažnjavanje za kvalifikovani oblik krivičnog djela.

(3)Kad sud odmjerava kaznu učiniocu za krivično djelo učinjeno u povratu, posebno će uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela učinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdržane ili oproštene kazne.

19

(4)Pri odmjeravanju novčane kazne, sud će uzeti u obzir i imovno stanje učinioca, vodeći računa o visini njegove plate, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim porodičnimobavezama.

Ublažavanje kazne
Član 50

Sud može učiniocu odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izreći blažu vrstu kazne:

a) kad zakon propisuje da se učinilac može blaže kazniti;

b) kad sud utvrdi da postoje naročito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja.

Granice ublažavanja kazne
Član 51

(1)Kad postoje uslovi za ublažavanje kazne iz člana 50 (Ublažavanje kazne) ovoga zakona, sud će ublažiti kaznu u ovim granicama:

a) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili više
godina, kazna se može ublažiti do pet godina zatvora;
b) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili više
godina, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora;
c) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine,
kazna se može ublažiti do šest mjeseci zatvora;
d) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine,
kazna se može ublažiti dotri mjeseca zatvora;
e) ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora od najviše jedne godine, kazna se može
ublažiti do trideset dana zatvora;
f) ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne
zatvora može se izreći novčana kazna;
g) ako je za krivično djelo propisana novčana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se
može ublažiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izriče u određenom iznosu do 500 KM.

(2)Pri odlučivanju koliko će kaznu ublažiti prema pravilima iz stava 1 ovog člana, sud će posebno uzeti u obzir najmanju i najveću mjeru kazne propisane za to krivično djelo.

Oslobođenje od kazne
Član 52

(1)Sud može osloboditi od kazne učinioca krivičnog djela kad to zakon izričito propisuje.

(2)Kad je sud ovlašten učinioca krivičnog djela osloboditi kazne, može mu kaznu ublažiti bez ograničenja propisanih za ublažavanje kazne u članu 51 (Granice ublažavanje kazne) ovoga zakona.

Poseban slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata
Član 53

Sud može osloboditi kazneučinioca krivičnog djela učinjenog iz nehata, kad posljedice djela tako teško pogađaju učinioca da izricanje kazne u takvom slučaju očito ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja.

20

Sticaj krivičnih djela
Član 54

(1)Ako je izvršilac jednom radnjom ili s više radnjiizvršio više krivičnih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud će prvo utvrditi kazne za svako od tih krivičnih djela, pa će za sva krivična djela izreći jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, jedinstvenu kaznu zatvora ili jedinstvenu novčanu kaznu.

(2)Jedinstvenu kaznu sud će izreći po ovim pravilima:

a) ako je za krivična djela u sticaju sud utvrdio kazne dugotrajnog zatvora ili
dugotrajnog zatvora i zatvora, jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti
veća od svake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije preći 45 godina;
b) ako je za krivična djela u sticaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora
mora biti veća od svake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije dostići zbir utvrđenih
kazni niti preći dvadeset godina;
c) ako je za dva ili više krivičnihdjela počinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u
trajanju dužem od deset godina, sud može izreći jedinstvenu kaznu
dugotrajnog zatvora koja ne smije dostići zbir pojedinačnih kazni zatvora;
d) ako su za sva krivična djela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena
kazna zatvora ne može biti veća od osam godina;
e) ako je za krivična djela u sticaju sud utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna
mora biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostići zbir
utvrđenihnovčanih kazni.

(3)Ako je za neka krivična djela u sticaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivična djela u sticaju novčane kazne, izreći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu po odredbama stava 2 tački odbdoeovoga člana.

(4)Sporednukaznu sud će izreći ako je utvrđena makar za jedno krivično djelo u sticaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni, izreći će jedinstvenu novčanu kaznu po odredbi stava 2 tačke e ovoga člana.

(5)Ako je sud za krivična djela u sticaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora, izreći će jedinstvenu kaznu po odredbama stava 2 tačkib i d ovoga člana.

Produženo krivično djelo
Član 55

(1)Odredbe ovoga zakona o sticaju krivičnih djela neće se primijeniti kada učinilac učini produženo krivično djelo.

(2)Produženo krivično djelo je učinjeno kad je učinilac s umišljajem učinio više istih ili istovrsnih krivičnih djela koja s obzirom na način učinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.

(3)Kad seradi o produženom krivičnom djelu istih zakonskih obilježja, sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivično djelo. Ako se radi o istovrsnim krivičnim djelima, sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela.

Odmjeravanje kazne osuđenomlicu
Član 56

(1)Ako se osuđenomlicusudi za krivično djelo učinjeno prije nego što je započelo izdržavanje kazne po ranijoj osudi, ili za krivično djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvoraili kazne maloljetničkog zatvora, sud će izreći jedinstvenu kaznu za

21

sva krivična djela primjenom odredaba člana 54 (Sticaj krivičnih djela) ovoga zakona, uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Kazna ili dio kazne koju je osuđeni izdržao, uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.

(2)Za krivično djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, sud će učiniocu izreći kaznu neovisno od ranije izrečene kazne, ako se primjenom odredaba člana 54 ovoga zakona ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja s obzirom na trajanje neizdržanog dijela ranije izrečene kazne.

Uračunavanje pritvora i ranije kazne
Član 57

(1)Vrijeme provedeno u pritvoru i svako lišenje slobode u vezis krivičnim djelom, uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora ili novčanu kaznu.

(2)Kazna zatvora koju je osuđeni izdržao ili novčana kazna koju je osuđeni platio za prekršaj uračunava se u kaznu izrečenu za krivično djelo čija obilježja obuhvataju i obilježja prekršaja.

(3)Pri svakom uračunavanju izjednačava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan maloljetničkog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 100 KM.

Uračunavanje pritvora i kazne izdržane u inozemstvu
Član 58

Pritvor, lišenje slobode u toku postupka izručenja (ekstradicijskog postupka) i kazna koju je učinilac izdržao po presudi inozemnog suda, uračunat će se u kaznu koju izrekne domaći sud za isto krivično djelo, a ako kazne nisu iste vrste, uračunavanje će se izvršiti po ocjeni suda.

V I I I. G L A V A O S M A

MJERE UPOZORENJA

Vrste mjera upozorenja
Član 59

Mjera upozorenja je uslovna osuda.

Svrhe uslovne osude
Član 60

(1)Svrha uslovne osude je da se učiniocu krivičnog djelauputiupozorenjeuz prijetnju kaznom (uslovna osuda) kojim se omogućava ostvarenje svrhe krivičnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kad izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi krivičnopravne zaštite.

Uslovnaosuda

22

Član 61

(1)Uslovnom osudom sud učiniocu krivičnog djela utvrđuje kaznu i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako osuđeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od jedne niti duže od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne učini novo krivično djelo.

(2) Pri odlučivanju da li će izreći uslovnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uslovne osude, posebno uzeti u obzir ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije izvršenja krivičnog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivično djelo učinjeno.

Uslovi za izricanje uslovne osude
Član 62

(1)Uslovna osuda može se izreći kad je učiniocu utvrđena kazna zatvora do dvije godine ili novčana kazna.

(2)Uslovna se osuda ne može izreći za krivična djela za koja seni ublažavanjem kazne ne može izreći kazna zatvora manja od jedne godine.

(3)Ako je učiniocu utvrđena i kazna zatvora i novčana kazna, uslovna osuda može se izreći za obje kazne ili samo za kaznu zatvora.

(4)Mjere sigurnosti, izrečene uz uslovnu osudu, izvršavaju se.

Obaveze učinioca kojem je izrečena uslovna osuda
Član 63

(1)Sud može u uslovnoj osudi odrediti ispunjavanje sljedećih obaveza: da osuđeni vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, da naknadi štetu koju je pričinio krivičnim djelom, ili da ispuni druge obaveze predviđene krivičnim zakonodavstvom Brčkodistrikta.

(2)Rok za ispunjenje obaveza iz stava 1 ovoga člana utvrđuje sud u okviru određenog vremena provjeravanja.

Opoziv uslovne osude zbog novog krivičnog djela
Član 64

(1)Sud će opozvati uslovnuosudu ako osuđeni u toku vremena provjeravanja počini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora dvije godine ili teža kazna.

(2)Ako osuđeni u vrijeme provjeravanja počini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvorau trajanju kraćem od dvije godine ili novčana kazna, sud će, nakon što ocijeni sve okolnosti koje se odnose na učinjena krivična djela i učinioca, a posebno srodnost učinjenih krivičnih djela, njihov značaj i pobude iz kojih su učinjena, odlučiti hoće li opozvati uslovnu osudu. Pri tome je sud vezan zabranom izricanja uslovne osude ako učiniocu za krivična djela utvrđena u uslovnoj osudi i za nova krivična djela treba izreći kaznu zatvora u trajanju dužem od dvije godine (član 62,Uslovna osuda,stavovi 2 i 3 ovoga zakona).

(3)Ako opozove uslovnu osudu, sud će primjenom odredaba člana 54 (Sticaj krivičnih djela) ovoga zakona izreći jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo, uzimajući kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvrđenu.

(4)Ako ne opozove uslovnu osudu, sud može za novo krivično djelo izreći uslovnu osudu ili kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo krivično djelo treba izreći uslovnu osudu, utvrdit će jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo primjenom odredaba člana 54 ovoga zakona i odredit će novo vrijeme provjeravanja, koje ne može biti kraće od jedne niti duže od pet godina, računajući od dana pravosnažnosti nove presude. Osuđenom kojem za novo krivično djelo bude izrečena kazna

23

zatvora, vrijeme provedeno na izdržavanju ove kazne ne uračunava se u vrijeme provjeravanja utvrđeno uslovnom osudom za ranije krivično djelo.

Opoziv uslovne osude zbog ranije počinjenog krivičnog djela
Član 65

(1)Sud će opozvati uslovnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdida je osuđeni učinio krivično djelo prije nego što je uslovno osuđen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uslovne osude da se znalo za to krivično djelo. U tom će slučaju primijeniti odredbu člana 64 (Opoziv uslovne osude zbog novog krivičnog djela) stava 3 ovoga zakona.

(2)Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primijenit će odredbu člana 64 stava 4 ovoga zakona.

Opoziv uslovne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza
Člana 66

(1)Sud će opozvati uslovnu osudu i izreći izvršenje izrečene kazne ako osuđeni u određenom vremenuprovjeravanja ne ispuni izrečenu obavezu u slučajevima kada je mogao ispuniti tu obvezu.

(2)U slučaju nemogućnosti ispunjenja izrečene obaveze, sud može produžiti rok za ispunjenje te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajućom obavezom predviđenom krivičnim zakonodavstvom Brčkodistrikta, ili može osuđenog osloboditi ispunjenja izrečene obaveze.

Rokovi za opoziv uslovne osude
Član 67

(1)Uslovna osuda se može opozvati u toku vremena provjeravanja.

(2)Ako osuđeni u toku vremena provjeravanjaučini krivično djelo koje povlači opoziv uslovne osude, a to je presudom utvrđeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uslovna osuda može se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja.

(3)Ako osuđeni u određenome roku ne ispuni neku obavezu iz člana 63 (Obaveze učinioca kojem je izrečena uslovna osuda) stava 1 ovoga zakona, sud može uslovnu osudu opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kada je proteklo vrijeme provjeravanja i odrediti da se izvršikazna utvrđena u uslovnoj osudi.

Uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom
Član 68

(1)Sud može odrediti da se učinilac kome je izrečena uslovna osuda stavi pod zaštitni nadzor, ako s obzirom na okolnosti učinjenja krivičnog djela, lice učinioca, njegov ranijiživot i ponašanje poslije učinjenog krivičnog djela, smatra da će se uz određivanje zaštitnog nadzora svrha uslovne osude i društveno prilagođavanje osuđenog bolje ostvariti.

(2)Zaštitni nadzor obuhvata ovim zakonom predviđene mjere pomoći, brige, nadzora i zaštite, s tim da vrijeme trajanja nadzora ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od dvije godine.

Sadržaj zaštitnog nadzora
Član 69

Zaštitni nadzor može obuhvatiti ove obaveze:

a) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi;

b) uzdržavanje od upotrebealkoholnih pića ili opojnih droga;

24

c) posjećivanje određenih psihijatrijskih, psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po njihovim savjetima;

d) osposobljavanje za određeno zanimanje;

e) prihvaćanje zaposlenja koje odgovara stručnoj spremi i sposobnostima učinioca;

f) raspolaganje s platom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren način i u skladu s bračnim, odnosno porodičnim obavezama.

Određivanje zaštitnog nadzora
Član 70

(1)Sud u presudi određuje jednu ili više obaveza iz člana 69 (Sadržaj zaštitnog nadzora) ovoga zakona utvrđujući njihov sadržaj.

(2)Pri određivanju obaveza iz člana 69 ovoga zakona, sud će naročito uzeti u obzir godine života učinioca, njegovo opće zdravstveno i duševno stanje, njegove sklonosti i navike u načinu vođenja života, naročito u kući, školi ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je počinio krivično djelo i ponašanje poslije učinjenog krivičnog djela, njegov raniji život, lične i porodične prilike, te druge okolnosti koje se odnose na lice učinioca a od značaja su za izbor obaveza zaštitnog nadzora i njihovo trajanje.

(3)Ako u toku trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zaštitnog nadzora, može zaštitni nadzor ukinuti prije isteka određenog vremena.

(4)Ako osuđeni kome je izrečen zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze koje muje sud odredio, sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zamijeniti drugima ili produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uslovnu osudu.

I X. G L A V A D E V E T A

MJERE SIGURNOSTI

Vrste mjera sigurnosti
Član 71

Učiniocima krivičnih djela mogu se izreći ove mjere sigurnosti:

a) obavezno psihijatrijsko liječenje;

b) obavezno liječenje od ovisnosti;

c) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti;

d) zabrana upravljanja motornim vozilom;

e) oduzimanje predmeta.

Svrha mjera sigurnosti
Član 72

Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uslovi koji mogu uticati da učinilac ubuduće učini krivična djela.

Izricanje mjera sigurnosti
Član 73

Sud može učiniocu krivičnog djela izreći jednu ili više mjera sigurnosti kad postoje uslovi zanjihovo izricanje propisani ovim zakonom.

25

Obavezno psihijatrijsko liječenje
Član 74

(1)Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja izriče se učiniocu krivičnog djela koji je krivično djelo učinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti,ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduće djelovati na učinioca da učini novo krivično djelo.

(2)Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja može se izvršiti, pod uslovima utvrđenim u stavu 1 ovoga člana, uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opće dobro na slobodi ili uz uslovnu osudu.

(3)Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izrečena, ali najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora ili izvršenja rada za opće dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uslovnu osudu.

(4) Stav 4 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 21/10).

(5)Pod uslovima iz stava 2 ovoga člana, obaveznopsihijatrijsko liječenje se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuđeni uslovno otpušten. Ako osuđeni ne nastavi liječenje, uslovni otpust će se opozvati.

(6)Prema učiniocu krivičnog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju tokom vremena provjeravanja određenoga u uslovnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 66 (Opoziv uslovne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovoga zakona.

Obavezno liječenje od ovisnosti
Član 75

(1)Mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti može se izreći učiniocu koji je krivično djelo učinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti i ubuduće činiti krivična djela.

(2)Mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti se,pod uslovima iz stava 1 ovoga člana, može izreći uz istu krivičnopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti način kako je ovim zakonom propisano za mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja.

(3) Stav 3 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 21/10).

(4)Pod uslovima iz člana 74 (Obavezno psihijatrijsko liječenje) stava 2 ovoga zakona, obavezno liječenje od ovisnosti se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuđeni uslovno otpušten. Ako osuđeni ne nastavi liječenje, uslovni otpust će se opozvati.

(5)Prema učiniocu krivičnog djela koji se ne podvrgne liječenju od ovisnosti tokom vremena provjeravanja određenog u uslovnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 66 (Opoziv uslovne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovoga zakona.

Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
Član 76

(1)Mjera sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izreći učiniocukoji je učiniokrivično djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ili dužnost, ako postoji opasnost da bi takvo vršenje moglo poticajno djelovati da učininovo krivično djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ili dužnost.

(2)Mjera sigurnosti zabrane vršenjaodređenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izreći u trajanju koje ne može biti kraće od jedne niti duže od deset godina, računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere sigurnosti.

26

(3)Kao u slučaju iz člana 44 (Rad za opće dobro na slobodi) stava 5 ovoga zakona, izvršenje kazne zatvora može se odrediti učiniocu krivičnog djela koji u toku izvršavanja rada za opće dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvoraprekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.

(4)Prema učiniocu krivičnog djela koji prekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti tokom vremena provjeravanja određenog u uslovnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 66 (Opozivuslovne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovoga zakona.

Zabrana upravljanja motornim vozilom
Član 77

(1) Mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom može se izreći učiniocu krivičnog djela protiv sigurnosti saobraćaja kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ponovo učiniti takvo krivično djelo.

(2) Pod uslovima iz stava 1 ovoga člana zabrana upravljanja motornim vozilom može se odnositi samo na određenu vrstu ili na sve vrste motornih vozila.

(3) Mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom može se izreći u trajanju koje ne može biti kraće od tri mjeseca ni duže od pet godina računajući od pravosnažnosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.

(4) Prema učiniocu krivičnog djela kojem je zabranjeno upravljanje motornim vozilom uz zamjenu za kaznu zatvora ili uslovnu osudu, ako ne postupi po toj zabrani, primijenit će se odredbe člana 44 (Rad za opće dobro na slobodi) stava 5 i člana 66 (Opoziv uslovneosude zbog neispunjenja određenih obaveza) ovoga zakona.

Oduzimanje predmeta
Član 78

(1)Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za učinjenje krivičnog djela ili koji su nastali učinjenjem krivičnog djela oduzet će se, kad postoji opasnost da će biti ponovo upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela ili kad se radi zaštite opće sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje čini potrebnim, ako su vlasništvo učinioca.

(2)Predmeti iz stava 1 ovoga člana mogu se oduzeti i ako nisu vlasništvo učinioca kad to zahtijevaju interesi opće sigurnosti i razlozi morala, ali se time ne dira u prava trećih lica na naknadu štete od učinioca.

(3)Zakonom se može propisati obavezno oduzimanje predmeta.

X. G L A V A D E S E T A- B R I S A N A Z A K O N O M O I ZM J E N A M A I D O P U N A M A

K R I V I Č N O G Z A K O N A B R Č K O D I S T R I KT A B O S N E I H E R C E G O V IN E

( S L U Ž B E N I G L A S N I K B RČ K O D I S T R I K T A B I H , BR O J 9 / 1 3 ).

Član 79

Član 79 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

27

Član 80

Član 80 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 81

Član 81 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne iHercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 82

Član 82 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 83

Član 83 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 84

Član 84 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 85

Član 85 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 86

Član 86 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 87

Član 87 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 88

Član88 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 89

Član 89 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

28

Član 90

Član 90 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 91

Član 91 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 92

Član 92 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 93

Član 93 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 94

Član 94 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Člana 95

Član 95 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 96

Član 96 brisanZakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 97

Član 97 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeniglasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 98

Član 98 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 99

Član 99 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

29

Član 100

Član 100 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 101

Član 101 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 102

Član 102 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 103

Član 103 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 104

Član 104 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 105

Član 105 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 106

Član 106 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 107

Član 107 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 108

Član 108 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

Član 109

Član 109 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

30

X I. G L A V A J E D A N A E S T A

OPĆE ODREDBE O IZVRŠENJU KRIVIČNOPRAVNIHSANKCIJA

Izvršenje kaznezatvora
Član 110

(1)Kazna zatvora izvršava se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.

(2)Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se u zatvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.

Granice izvršenja kazni
Član 111

Licu prema kojem seizvršava kazna oduzimaju se prava ili se ona ograničava u pravima u skladu sa zakonom samo u granicama prijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni.

Rad osuđenih lica
Član 112

(1)Lice osuđeno na kaznu zatvora ilikaznu dugotrajnog zatvora, koje je sposobnoza rad, može raditi ukoliko onona to pristane.

(2)Ako osuđenolicetraži ili pristane na rad, rad ćemuse omogućiti.

(3)Rad osuđenoglicatreba biti koristan i usklađen sa savremenim načinom vršenja iste vrste radana slobodi, prema stručnim i drugim sposobnostima osuđenika.

Član 113

Član 113 brisan Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH, broj 9/13).

X I I. G L A V A D V A N A E S T A

ODUZIMANJEIMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVIČNIMDJELOM I PRAVNE

POSLJEDICE OSUDE

Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
Član 114

(1)Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom.

(2)Korist iz stava 1 ovoga člana oduzet ćese sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je krivično djelo učinjeno, pod uslovima propisanima ovim zakonom.

Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
Član 114a

31

Kada se krivični postupak vodi za krivična djela iz glava XVIII, XXII, XXIII, XXIX i XXXI ovog zakona, sud može odlukom iz člana 114 stava 2 oduzeti i onu imovinsku korist za koju tužilac pruži dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist pribavljena izvršenjem ovih krivičnih djela, a počinilacnije pružio dokaze da je korist pribavljena zakonito.

Način oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
Član 115

(1)Od učinioca će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena krivičnim djelom, a ako oduzimanje nije moguće, učinilac će se obavezati na isplatu novčanog iznosasrazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena krivičnim djelom može se oduzeti od lica na koje je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.

(2)Kad je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena s imovinom stečenom na zakonit način, takva imovina može biti predmet oduzimanja ali u mjeri koja ne premašuje procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

(3)Prihod ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, ili imovine u koju je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom pretvorena ili imovine s kojom je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena, mogu biti predmet mjera navedenih u ovom članu na isti način i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.

Zaštita oštećenog
Član 116

(1)Ako je oštećenom u krivičnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev, sud će izreći oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev oštećenog.

(2)Oštećeni koji je u krivičnom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upućen na parnični postupak, može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako pokrene parnični postupak u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti odluke kojom je upućen na parnični postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

(3)Oštećeni koji u krivičnom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev, može zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrđenja svog zahtjeva pokrenuo parnični postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravosnažnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.

Nastupanje pravnih posljedica osude
Član 117

(1)Osude za određena krivična djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak ili gubitak određenih prava ili zabranu sticanja određenih prava.

(2)Pravne posljediceosude ne mogu nastupiti kad je za krivično djelo učiniocu izrečena novčana kazna, uslovna osuda ili kad je učinilac oslobođen od kazne.

(3)Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su propisane.

32

Vrste pravnihposljedica osude
Član 118

(1)Pravne posljedice lica koja se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava su:

a) prestanak obavljanja određenih poslova ili dužnosti u organima vlasti, privrednim
društvima ili u drugim pravnim licima;
b) prestanak zaposlenja ili prestanak obavljanja određenog zvanja, poziva ili zanimanja;
c) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili
statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti;
d) oduzimanje odlikovanja.

(2)Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabranisticanja određenih prava su:

a) zabrana obavljanja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim
društvima ili u drugim pravnim licima;
b) zabrana sticanja određenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapređenja u službi;
c) zabrana sticanja dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili
statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti.
Početak i trajanje pravnih posljedica osude
Član 119

(1)Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnažnosti presude.

(2)Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava traju najduže deset godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano kraće trajanje.

(3)Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude.

Prestanak mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke
Član 120

(1)Sud može odlučiti o prestanku primjene mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ako su protekle tri godine od dana njenog izricanja.

(2)Sud može odrediti da prestanepravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani sticanja određenog prava kad proteknu tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne.

(3)Pri ocjeni hoće li odrediti prestanak primjene mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice osude, sud će uzeti u obzir ponašanje osuđenika poslije osude, njegovu spremnost da naknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom i da vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice osude.

(4)Prestankom pravne posljedice osude ne dira se u prava trećihlicakoja se zasnivaju na osudi.

33

X I I I. G L A V A T R I N A E S TA

REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE IBRISANJE OSUDE

Rehabilitacija
Član 121

(1)Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, osuđena lica uživaju sva prava utvrđena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im ograničena mjerom sigurnosti ilinastupanjem pravne posljedice osude.

(2)Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i nalicana uslovnom otpustu, ako njihova prava nisu ograničena posebnim propisima o uslovnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora.

Amnestija Član 122 (1) Licima koja su obuhvaćena aktom amnestije daje se oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, određuje se brisanje osude, ili se ukida određena pravna posljedica osude.

(2) Amnestijase daje zakonom.

Pomilovanje
Član 123

(1) Pomilovanjem se poimenično određenomlicudaje potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, ili uslovnom osudom, ili se određuje brisanje osude, ili se ukida odnosno određuje kraće trajanje mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, ili zabrana upravljanja motornim vozilom učiniocima koji su vozači po zanimanju, ili određene pravne posljedice osude.

Učinak amnestije i pomilovanja na prava trećihlica
Član 124

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utiče se na prava trećihlicakoja se zasnivaju na osudi.

Brisanje osude
Član 125

(1) Pod uslovom da počinilac krivičnog djela nije ponovo osuđen zbog novog krivičnog djela, osuda se briše po sili zakona kada proteknu sljedeći rokovi:

a) osuda kojom je počinilac oslobođen kazne briše se iz kaznene evidencije ako osuđeni u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo,

b) uslovna osuda briše se iz kaznene evidencije po isteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđeni ne izvrši novo krivično djelo,

34

c) osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora do jedne godine briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od tri godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni ne izvrši novo krivično djelo,

d) osuda na kaznu zatvora preko jedne do tri godine briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od pet godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni ne izvrši novo krivično djelo,

e) osuda na kaznu zatvora preko tri do pet godina briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od deset godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni ne izvrši novo krivično djelo,

f) osuda na kaznu zatvora preko pet do deset godina briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od 15 godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni ne izvrši novo krivično djelo.

(2) Sud može, na molbu osuđenog, odrediti da se iz kaznene evidencije briše osuda na kaznu zatvora preko deset godina, ako je protekao rok od 20 godina od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne, a u tom vremenu osuđeni nije izvršio novo krivično djelo.

(3) Prilikom odlučivanja o brisanju osude, sud će voditi računa o vladanju osuđenog poslije izdržane kazne, o prirodi krivičnog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od značaja za ocjenu opravdanosti brisanja osude.

(4) Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne briše.

(5) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje krivični postupak zbog novog krivičnog djela.

(6) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera bezbjednosti niti dok oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom nije potpuno izvršeno.

(7) Brisanjem osude iz kazneneevidencije pod uslovima iz stavova od 1 do 3 ovog člana izvršilac krivičnog djela smatra se neosuđivanim.

Podaci iz kaznene evidencije
Član 125a

(1) Podaci iz kaznene evidencije nisu javni podaci.

(2) Građanin ima pravo tražiti i dobiti podatke iz kaznene evidencije o sebi ako su mu ti podaci potrebni za ostvarivanje prava ili interesa.

(3) Zamjena izrečene novčane kazne radom za opće dobro na slobodi ili kaznom zatvora, kao i zamjena izrečene kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi ili novčanom kaznom, upisuju se u kaznenu evidenciju.

35

X I V. G L A V A Č E T R N A E S TA

ODGOVORNOST PRAVNIHLICA ZA KRIVIČNA DJELA

Odgovornost pravnoglica
Član 126

(1)Ova glava ovoga zakona propisuje odgovornost pravnoglica, izuzimajući Bosnu i Hercegovinu, FederacijuBosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Brčkodistrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, općinu i mjesnu zajednicu, za krivično djelo koje je učinilac učinio u ime, za račun ili u korist pravnog lica.

(2)Ova glava ovoga zakona propisuje kazne i drugekrivičnopravne sankcije koje se mogu izreći pravnomlicute pravne posljedice osude pravnoglicaza krivično djelo.

(3)Pod uslovima propisanim zakonom, za određenapravnalicamože biti isključena ili ograničena primjena pojedinih kazni ili drugih krivičnopravnih sankcija koje se mogu izreći pravnimlicima.

(4)Krivični postupak protiv privrednih društava vodi se po odredbama Zakona o krivičnom postupku Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine.

Primjena ovoga zakona prema mjestu učinjenja krivičnog djela u vezi s odgovornošću pravnih
lica
Član 127

(1)Domaća i strana pravna licasu, su skladu sa ovim zakonom, odgovorna za krivična djela počinjena na području Brčkodistrikta.

(2)Domaća i strana pravnalicakoja imajusjedište na području Brčkodistrikta ili u njemu obavljajusvoju djelatnostsu, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivično djelo učinjeno izvan Brčkodistrikta, ako je krivično djelo učinjeno protiv Brčkodistrikta, njegovih stanovnika ili domaćih pravnihlica.

(3)Domaćepravnoliceje, u skladu sa ovim zakonom,odgovornoza krivično djelo učinjeno izvan Brčko distrikta protiv strane države, stranih državljana ili stranih pravnihlica, pod uslovima iz člana 11 ovog zakona.

Osnovi odgovornosti pravnoglica
Član 128

Za krivično djelo koje je učinilac učinio uime, za račun ili u korist pravnoglica, odgovornoje pravno lice:

a) kad smisao učinjenog krivičnog djela proizlazi iz zaključka, naloga ili odobrenja upravnih ili nadzornih tijela pravnoglica;

b) ili kad su upravna ili nadzorna tijela pravnalicauticala na učinioca ili mu omogućila da učini krivično djelo;

c) ili kad pravnoliceraspolaže protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivičnim djelom;

d) ili kad su upravna ili nadzorna tijela pravnoglicapropustila dužni nadzor nad zakonitošću rada zaposlenika.

36

Granice odgovornosti pravnoglicaza krivično djelo
Članak 129

(1)Uz uslove iz člana 128 (Osnovi odgovornosti pravnoglica) ovoga zakona pravnolice je odgovornoza krivično djelo i kad učinilac za učinjeno krivično djelo nije kriv.

(2)Odgovornost pravnoglicane isključuje krivicu fizičkih,odnosno odgovornih lica za učinjeno krivično djelo.

(3)Za krivična djela učinjena iz nehata, pravnolicemože biti odgovornopod uslovima iz člana 128 tačke d ovoga zakona, i u tom se slučaju pravnolicemože blaže kazniti.

(4)Kad u pravnomlicuosim učinioca nema drugoglicaili tijela koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati učinioca, pravnoliceodgovara za učinjeno krivično djelo u granicama učiniočeve odgovornosti.

Odgovornost pri statusnoj promjenipravnoglica
Član 130

(1)Pravnoliceu stečaju može biti odgovornoza krivično djelo bez obzira je li krivično djelo učinjeno prije početka stečajnog postupka ili u međuvremenu, ali se pravnomlicuu stečaju ne izriče kazna, već se izriče mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.

(2)Kad je došlo do prestanka pravnoglicaprije pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, a u krivičnom je postupku utvrđena odgovornost tog pravnoglica, kazne i ostale krivičnopravne sankcije izriču se pravnom licu koje je pravni sljednik pravnog lica kojem je utvrđena odgovornost, ako su njegova upravna ili nadzorna tijela prije prestanka pravnoglicaznala za učinjeno krivično djelo.

(3)Pravnomlicukoje je pravni sljednik pravnoglicakomeje utvrđena odgovornost i čija su upravna ili nadzorna tijela znala za učinjeno krivično djelo, izriče se mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.

(4)Ako je do prestanka pravnoglicadošlo po pravosnažno okončanom krivičnom postupku, izrečena se krivičnopravna sankcija izvršava po odredbama stavova 2 i 3 ovoga člana.

Odgovornost pravnoglicaza pokušaj
Član 131

(1)Ako je učinilacnamjeravano krivično djelo započeo ali ga nije dovršio, pravnolice jeodgovorno pod uslovima iz člana 128 (Osnovi odgovornosti pravnoglica) ovoga zakona, ako zakon propisuje kažnjavanje i za pokušaj toga krivičnog djela.

(2)Pravnolice sekažnjava za pokušaj kaznom propisanom za dovršeno kazneno djelo, a može se i blaže kazniti.

(3)Ako su upravna ili nadzorna tijela pravna licaspriječila učinioca da dovrši započeto krivično djelo, pravnoselicemože osloboditi kazne.

Produženo krivično djelo i odgovornost pravnihlica
Član 132

Kad je kod pravnoglicaprisutan isti osnov odgovornosti u pogledu više istovrsnih i vremenski povezanih krivičnih djela više učinilaca, pravnolice je odgovornokao da je učinjeno jedno krivično djelo.

37

Saučesništvo pravnihlica
Član 133

(1)U slučaju da dvaili više pravnih licaučestvuje pri učinjenju krivičnog djela, svakoje odgovornopo članu 128 (Osnove odgovornosti pravnoglica) ovoga zakona.

(2)Kod saučesništva pravnihlicaiz stava 1 ovoga člana, svakopravnoliceodgovara kao da je jedinopravnoliceodgovornoza krivično djelo.

Opći razlozi za ublažavanje kazne pravnomlicuili oslobođenje od kazne
Član 134

(1)Pravnolicečije upravno ili nadzorno tijelo dobrovoljno prijavi učinioca nakon što je krivično djelo učinjeno, može se blaže kazniti.

(2)Pravno lice čije upravno ili nadzorno tijelo nakon učinjenog krivičnog djela odluči vratiti protivpravno pribavljenu imovinsku korist ili otkloniti prouzrokovane štetne posljedice ili saopći podatke o osnovanosti odgovornostidrugih pravnihlica, može se osloboditi kazne.

Kazne za pravnalica
Član 135

Pravnim se licima za krivična djela mogu izreći ove kazne:

a) novčana kazna;

b) kazna oduzimanja imovine;

c) kazna prestanka pravnoglica.

Novčana kazna za pravnalica
Član 136

(1)Novčanakazna koja se izriče pravnomlicune može biti manja od 5.000 KM niti veća od 5.000.000 KM.

(2)Ako je krivičnim djelom pravnog lica drugome prouzrokovana imovinska šteta ili je pribavljena protivpravna imovinska korist, najveća mjera izrečene novčane kazne može iznositi dvostruki iznos te štete,odnosno koristi.

(3)Ako se novčana kazna ne plati u roku koji je utvrđen presudom, bez odgađanja će se provesti postupak prinudne naplate.

Kazna oduzimanja imovine
Član 137

(1)Kazna oduzimanja imovine može se izreći za krivična djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom.

(2)Pravnomlicumožeseoduzeti najmanje polovina imovine ili veći dio imovine ili cjelokupna imovina.

U slučaju stečajnog postupka kao posljedice izrečene kazne oduzimanja imovine, povjerioci se mogu namiriti iz oduzete stečajne mase.

38

Kazna prestanka pravnoglica
Član 138

(1)Kazna prestanka pravnog licamože se izreći ako je djelatnost pravnog licau cijelosti ili u pretežnoj mjeri korištena za učinjenje krivičnih djela.

(2)Uz kaznu prestankapravnoglica, može se izreći i kazna oduzimanja imovine.

(3)Uz izrečenu kaznu prestanka pravnoglica, sud će predložiti otvaranje postupka likvidacije.

(4)Iz imovine pravnog lica kome je izrečena kazna prestanka pravnog lica mogu se isplatiti povjerioci.

Odmjeravanje kazne pravnomlicu
Član 139

(1)Pri odmjeravanju kazne pravnomlicuuzima se u obzir, pored općih pravila za odmjeravanje kazne iz člana 49 (Opća pravila za odmjeravanje kazne) ovoga zakona, također i ekonomska moć pravnog

lica.

(2)Pri odmjeravanjunovčane kazne za krivična djela za koja se uz novčanu kaznu izriče i kazna oduzimanja imovine, izrečena kazna ne smije preći polovinu imovine pravnoglica.

Izricanje uslovne osude pravnomlicu
Član 140

(1)Sud može pravnomlicuza krivično djelo izreći uslovnu osudu umjesto novčane kazne.

(2)Uslovnom osudom sud može pravnomlicuutvrditi novčanu kaznu do 1500.000 KM i ujedno odlučiti da se ona nećeizvršiti, ako pravnolice, u roku koji odredi sud a koji ne može biti kraći od jedneni duži od pet godina, ne bude odgovornoza novo krivično djelo.

Mjere sigurnosti za pravnalica
Član 141

Pravnom licu moguseza krivično djelo izreći, pored mjere sigurnosti oduzimanja predmeta iz člana 78 (Oduzimanje predmeta) ovoga zakona, ove mjeresigurnosti:

a) objava presude;

b) zabrana obavljanja određene djelatnosti.

Objava presude
Član 142

(1)Mjera sigurnosti objave presude izriče se kada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, naročito ako bi objava presude bila od koristi za otklanjanje opasnosti za život ili zdravlje ljudi ili za sigurnost saobraćaja ili da se zaštite ili podstiču društvene vrijednosti.

(2)S obzirom na značaj krivičnog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud će ocijeniti hoće li se presuda objaviti u štampi, na radiju ili televiziji ili u više navedenih sredstava javnog informisanja, i ujedno hoće li se objaviti obrazloženje presude u cijelosti ili u izvodu, uzimajući pritom u obzir da se načinom objave omogući obaviještenost svih u čijem interesu je objava presude.

39

Zabranaobavljanja određene djelatnosti
Član 143

(1)Mjerom sigurnosti zabrane obavljanja određene djelatnosti sud može pravnom licu zabraniti proizvodnju određenih proizvoda ili obavljanje određenih poslova, ili mu zabraniti da se bavi određenim poslovima prometa robe ili drugim poslom odnosno djelatnostima.

(2)Mjera sigurnosti iz stava 1 ovoga člana izriče se pravnomlicuako bi njezino dalje bavljenje određenom djelatnošću bilo opasno za život ili zdravlje ljudi ili štetno za privredno ili finansijsko poslovanje drugih lica ili za privredu, ili ako je pravnoliceu posljednje dvije godine prije učinjenog krivičnog djela već bilokažnjena za isto ili slično krivično djelo.

(3)Mjera sigurnosti iz stava 1 ovoga člana može se izreći u trajanju od šestmjeseci do pet godina, računajući od pravosnažnosti presude.

Oduzimanje imovinske koristi pravnomlicu
Član 144

Ukoliko pravno lice učinjenim krivičnim djelom pribavi imovinsku korist, imovinska korist pribavljena krivičnim djelom će se oduzeti od pravnoglica.

Pravne posljedice osude pravnoglica
Član 145

(1)Pravne posljedice osude pravnoglicaza krivično djelo su:

a) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaštenja ili koncesije, izdatih od organa strane države;
b) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaštenja ili koncesije, izdatih od institucija u Brčko
distriktu.

(2)Pravne posljedice osude pravnoglicaza krivično djelo mogu nastupiti i kad je pravnomlicuza učinjeno krivično djelo izrečena novčana kazna.

Zastara progona i izvršenja krivičnopravnih sankcija izrečenih pravnimlicima
Član 146

(1)Na zastaru progona pravnoglicaprimjenjuju se odredbe člana 15 (Zastara krivičnog progona) ovoga zakona.

(2)Zastara izvršenja kazne izrečene pravnomlicunastupa kad od pravosnažnosti presude kojom je kazna izrečena protekne:

a) trigodine za izvršenje novčane kazne;
b) pet godina za izvršenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravnoglica.

(3)Zastara izvršenja mjere sigurnosti nastupa protekom:

a) šest mjeseci od pravosnažnosti odluke kojom je izrečena mjera sigurnosti objave presude;
b) vremena jednakog onome koje je određeno za trajanje mjere sigurnosti zabrane
obavljanja određene djelatnosti.
Zakoni koji propisuju krivična djela pravnih lica
Član 147

Pravnolicemožebiti odgovornoza krivična djela iz ovoga zakona i za druga krivična djela propisana zakonom u Brčkodistriktu.

40

Kazne za krivična djela
Član 148

(1)Za krivična djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pravnolice će se kazniti novčanom kaznom do 850.000 KM ili do deseterostrukog iznosa štete prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

(2)Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine, pravnolice će se kazniti novčanom kaznom najmanje 2500.000 KM ili do dvadeseterostrukog iznosa štete prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

(3)Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom, pravnolicu se umjesto novčane kazne može izreći kazna oduzimanja imovine.

(4)Za krivičnadjela iz stava 1 ovoga člana, pravnomlicu seumjesto novčane kazne može izreći kazna prestanka pravnoglica, pod uslovima iz člana 138 (Kazna prestanka pravnoglica) ovoga zakona.

41

POSEBNI DIO

X V. G L A V A P E T N A E S T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV DRŽAVE

Napad naustavno uređenje i Statutom utvrđeni poredak Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine
Član 149

Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni Ustavom Bosne i Hercegovine i Statutom Brčkodistrikta utvrđeni poredak Brčkodistrikta ili da svrgne njegove najviše institucije,kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Ugrožavanje teritorijalne cjeline Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine
Član 150

Koupotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša otcijepiti dio teritorije Brčkodistrikta ili da dio njegove teritorije pripoji jednom od entiteta,kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Dovođenje Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine u položaj potčinjenosti ili ovisnosti
Član 151

Građanin Brčkodistrikta koji pokuša dovesti Brčkodistrikt u položaj potčinjenosti ili ovisnosti prema nekoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Sprečavanje borbe protiv neprijatelja
Član 152

Građanin Brčkodistrikta koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba sprečava građane Brčkodistrikta ili građane njegovih saveznika da se bore protiv neprijatelja,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Služba u neprijateljskoj vojsci
Član 153

(1)Građanin Brčkodistrikta koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili oružanom sukobu boreći se protiv Brčkodistrikta ili njegovih saveznika,kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2)Ko vrbuje građane Brčkodistrikta za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu protiv Brčko distrikta ili njegovih saveznika,kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Pomaganje neprijatelju
Član 154

(1)Građanin Brčkodistrikta koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u provođenju prinudnih mjera prema građanstvu Brčkodistrikta,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Građanin Brčkodistrikta koji u cilju pomaganja neprijatelju politički ili privredno sarađuje s neprijateljem za vrijeme rata,kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

42

Oružana pobuna
Član 155

(1)Ko učestvuje u oružanoj pobuni koja je upravljena protiv, Ustavom Bosne i Hercegovine i Statutom Brčkodistrikta, utvrđenog poretka Brčkodistrikta ili njegovih najviših institucija, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2)Ko organizira ili bilo kako rukovodi učinjenjem krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3)Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Špijunaža
Član 156

(1)Ko tajnu Brčkodistrikta ili službenu tajnu saopći, preda ili učini dostupnom stranoj državi, stranoj organizaciji ililicukojeim služi,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko na štetu Brčkodistrikta za stranu državu ili organizaciju stvara obavještajnu službu ili njome rukovodi,kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi način pomaže njen rad,

kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko pribavlja tajnu Brčkodistrikta ili službenu tajnu u cilju da je saopći ili preda stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu kojeim služi,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Odavanje tajne Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine
Član 157

(1)Ovlaštenolicekoje protivno zakonu ili drugom propisu donesenom na osnovu zakona, drugome saopći, preda ili učini dostupnomtajnu Brčkodistriktakojamuje povjerena,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ko drugome saopći ili preda, ili posreduje u saopćavanju ili predaji podatka ili isprave za koju zna da je tajna Brčkodistrikta, a do kojih je protivpravno došao,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ako je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učinjeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, ili ako je dovelo do ugrožavanja sigurnosti ili privredne moći Brčkodistrikta,učinilac će se kazniti kaznomzatvora najmanje tri godine.

(4)Ovlaštenolicekoje učini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana iz nehata,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(5)Nema krivičnog djela iz stava 2 ovog člana, ako neko objavi ili posreduje u objavljivanju tajne Brčkodistrikta čiji je sadržaj suprotan Ustavu BiH i Statutu Brčkodistrikta utvrđenom poretku Brčko distrikta, u cilju da javnosti otkrije povredu ustavnog i statutarnog poretka ili međunarodnog ugovora, ako objavljivanje nema štetne posljedice za sigurnost Brčkodistrikta.

43

Upućivanje i prebacivanje oružanih grupa ljudi, oružja i municije na područje Brčkodistrikta
Bosne i Hercegovine
Član 158

Ko na teritorij Brčkodistrikta upućuje ili prebacuje oružane grupe ljudi, teroriste, špijune, diverzante, oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi učinjenja krivičnih djela iz ove glaveovoga zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Unošenje opasnih materija u Brčkodistrikt Bosne i Hercegovine
Član 159

(1)Ko protivno propisima unese u Brčkodistrikt za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpatke,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora dotrigodine.

(2)Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja protivno propisima omogući da se u Brčkodistrikt unesu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materijeili otpaci, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti
Član 160

(1)Ko izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Brčko distriktu, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili vjerskih simbola, oštećenjem tuđih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obilježja ili grobova,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3)Kaznom iz stava 2 ovoga člana kaznit će se ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini zloupotrebom položajaili ovlaštenja, ili ako je zbog tog djela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posljedica za zajednički život konstitutivnih naroda i ostalih koji žive u Brčkodistriktu, kaznit će kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Materijali i predmeti koji nose poruke iz stava 1 ovog člana kao i sredstva za njihovu izradu, umnožavanje ili rasturanje oduzet će se.

Kažnjavanje za najteže oblike krivičnih djela protiv države
Član 161

(1)Za krivično djelo iz člana 149 (Napad na ustavno uređenje i Statutom utvrđeni poredak Brčko distrikta BiH), 150 (Ugrožavanje teritorijalne cjeline), 155 (Oružana pobuna) i 156(Špijunaža)ovoga zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jednogili višelica, ili je izazvalo opasnost za život ljudi, ili je praćeno teškim nasiljimai velikim razaranjima, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ilikaznom dugotrajnog zatvora.

(2)Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana učinilac s umišljajem lišio života jednu ili višelica,kaznit će se kaznomzatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Osnivanje udruženja ili nabavka sredstava za učinjenje krivičnih djela iz ove glave ovoga
zakona
Član 162

Ko osnuje udruženje u cilju učinjenja krivičnih djelaiz ove glave ovoga zakona, ili konabavi sredstva za učinjenje krivičnih djela iz ove glave ovoga zakona,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

44

X V I. G L A V A Š E S N A E S T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

Ubistvo
Član 163

(1)Ko drugog liši života,kaznit će se kaznom zatvoranajmanjepet godina.

(2)Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit će se:

1) ko drugoga liši života na svirep ili podmukao način;
2) ko drugoga liši života pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju;
3) ko drugoga usmrti iz mržnje;
4) ko drugoga liši života iz koristoljublja, radi učinjenja ili prikrivanja kojeg drugog krivičnog
djela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda;
5) ko liši života službenoilivojnolicepriobavljanju poslova sigurnosti ili dužnosti čuvanja
javnoga reda, hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanjalicakojeje lišenoslobode.
Ubistvo na mah
Član 164

Ko drugog liši života na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženostili prepastnjegovim napadom, zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Ubistvo iz nehata
Član 165

Ko drugog liši života iz nehata,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ubistvo djeteta pri porođaju
Član 166

Majka koja liši života svoje dijete za vrijeme porođaja ili neposredno nakon porođaja, dok traje poremećaj što ga je kod nje izazvao porođaj, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu
Član 167

(1)Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvršenju samoubistva, pa ono bude učinjeno,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Ko djelo iz stava 1 ovoga člana učini prema maloljetniku ili premalicučija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bilabitnosmanjena, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Ko djelo iz stava 1 ovoga člana učini prema djetetu ili premalicukojenije mogloshvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, kaznit će se po članu 163 (Ubistvo) stavu 1 ovoga zakona.

(4)Ko surovo ili nečovječno postupa sa licem koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podređenosti ili ovisnosti i time iz nehata izazove samoubistvo toglica,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

45

Protivpravni prekid trudnoće
Član 168

(1)Ko protivno propisima o prekidu trudnoće trudnoj ženi s njezinim pristankom započne činiti, učini ili joj pomogne učiniti prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ko trudnoj ženi bez njezina pristanka započne činiti ili učini prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana trudna žena teško tjelesno povrijeđena, ili joj je zdravlje teško narušeno ili je prouzrokovana smrt trudne žene,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4)Ako je krivičnim djelom iz stava 2 ovoga člana trudna žena teško tjelesno ozlijeđena, ili joj je zdravlje teško narušeno ili je prouzrokovana smrt trudne žene,učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje jednugodinu.

Teška tjelesna ozljeda
Član 169

(1)Ko drugog teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini prema bračnom partneru ililicus kojom živi u vanbračnoj zajednici ili roditelju svoga djeteta s kojim ne živi u zajednici, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(3)Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je zbog toga doveden uopasnost život povrijeđenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili unakaženost,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4)Kaznom iz stava 3 ovoga člana kaznit će se ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz mržnje.

(5)Ako povrijeđeni umre zbog ozljede iz stavovaod 1 do 4 ovoga člana,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(6)Ko krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana učini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(7)Ko krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana učini na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost napadom ili teškim vrijeđanjem od povrijeđenog, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(8)Ko krivično djelo iz stava 4 ovog člana učini na mah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraženost napadom ili teškim vrijeđanjem od povrijeđenog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Laka tjelesna ozljeda
Član 170

(1)Ko drugog lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako naruši,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini prema bračnom partneru ililicus kojom živi u vanbračnoj zajednici ili roditelju svog djeteta s kojim ne živi u zajednici,kaznit će se kaznomzatvora do jedne godine.

46

(3)Sud može učinioca krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana osloboditi od kazne ako je učinilac bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem oštećenog.

Učestvovanje u tuči
Član 171

Ko učestvuje u tuči u kojoj je neko lišen života ili je drugom nanesena teška tjelesna ozljeda, za samo učestvovanje u tuči,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Nepružanje pomoći
Član 172

(1)Ko ne pruži pomoćlicukojese nalazi u neposrednoj životnoj opasnosti iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora došestmjeseci.

(2)Ko ostavi drugoga bez pomoći u životnoj opasnosti koju je sam prouzrokovao,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3)Ako jekrivičnim djelom iz stava 2 ovoga člana prouzrokovana smrt lica izloženog opasnosti ili je teško tjelesno povrijeđena ilimuje zdravlje teško narušeno, učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod tri mjeseca do tri godine.

Napuštanje nemoćnoglica
Član 173

(1)Ko nemoćnolicekojemu je povjereno ili o komese je inače dužan brinuti ostavi bez pomoći u prilikama opasnim za život ili zdravlje,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana smrt ostavljenoglicaili je ono teško tjelesno povrijeđenoilimuje zdravlje teško narušeno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

X V I I. G L A V A S E D A M N A ES T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA I GRAĐANINA

Povreda ravnopravnosti čovjeka i građanina
Član 174
(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, vjeri, političkom ili
drugom uvjerenju, spolu, spolnoj sklonosti, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili socijalnom
porijeklu, uskrati ili ograniči građanska prava utvrđena Ustavom BiH, ratificiranim međunarodnim
ugovorom, zakonom, drugim propisom ili općim aktom BiH, Statutom,zakonom, drugim propisom
ili općim aktom Brčkodistrikta, ili ko na osnovu takve razlike ili pripadnosti ili kojem drugom
položaju daje građanima neopravdane povlastice ili pogodnosti,kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(2)Službenoili odgovornoliceu Brčko distriktu kojeučini krivično djelo iz stava 1ovoga člana,
kaznitće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3)Službeno ili odgovorno lice u institucijama Brčko distrikta koje suprotno propisima o
ravnopravnoj upotrijebi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji žive na području Brčko
distrikta, uskrati ili ograniči građaninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obraćanju tijelima
vlasti i institucijama u Brčkodistriktu, trgovačkim društvima i drugim pravnimlicima upotrijebe
svoj jezik ili pismo,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

47

(4)Službenoili odgovorno liceu institucijama Brčko distrikta koje uskrati ili ograniči pravo
građaninu na slobodno zapošljavanje na cijelom području Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine i pod
jednakim propisanim uslovima, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Sprečavanje povratka izbjeglice ili raseljenoglica
Član 175

(1)Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan način spriječi izbjeglicuili raseljenolice da se vratiu svoj dom ili da koristi svoju imovinu kojamujebila oduzeta tokom neprijateljstava od 1991 godine,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ko sudjeluje u grupi ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3)Ko organizira ili bilokako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana,

kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Protivpravno oduzimanje slobode
Član 176

(1)Ko drugoga protivpravno zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi način protivpravno oduzme slobodu kretanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvorado tri godine.

(2)Ako je protivpravno oduzimanje slobode trajalo duže od trideset dana ili je počinjeno na svirep način ili jelicukome je protivpravno oduzeta sloboda zbog toga teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posljedice, učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod dvije do osam godina.

(3)Ako je zbog krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana lice kome je protivpravno oduzetasloboda izgubilo život,učinilac će se kazniti kaznom zatvoranajmanje pet godina.

Otmica
Član 177

(1)Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugog prisili da što učini, ne učini ili trpi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini prema djetetu ili maloljetniku, ili ko radi ostvarivanja cilja otmice iz stava 1 ovoga člana prijeti da će otetolicelišiti života ili da će ga teško tjelesno povrijediti, ili ako je krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ljudi ili organizovane grupe ljudi,

učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Učinilac krivičnog djela iz stavova 1 i 2 ovoga člana koji dobrovoljno pusti na slobodu otetolice prije nego što je ostvaren njegov zahtjev radi kojega je učinilootmicu,može se osloboditi kazne.

Iznuđivanje iskaza
Član 178

(1)Službenolicekojeu obavljanju službe upotrijebi silu, prijetnju ili drugi protivpravan načins ciljem iznuđivanjaiskaza ili neke druge izjave odosumnjičenog, optuženog,svjedoka, vještaka ili koga drugog,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Ako je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana praćeno teškim nasiljem ili ako su zbog iznuđenog iskaza nastupile naročito teške posljedice za osumnjičenog ili optuženog u krivičnom postupku, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

48

Zlostavljanje u obavljanju službe
Član 179

Službenolicekojeu obavljanju službe drugog zlostavlja, nanosi mu teže tjelesne ili duševne patnje, zastrašuje ga ili vrijeđa, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Ugrožavanje sigurnosti
Član 180

(1)Ko ugrozi sigurnost nekoglicaozbiljnom prijetnjom da će njegaili njemu bliskolicelišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode, ili oteti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom općeopasnom radnjom ili sredstvom,kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno prema službenomlicuu vezi sa vršenjem njegove funkcije, ili prema višelica, ili je u značajnoj mjeri izazvano uznemirenje građana, ili je učinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3)Ko prikradanjem, učestalim praćenjem ili uznemiravanjem na drugi način ugrožava sigurnost bračnog partnera, lice s kojom živi u vanbračnoj zajednici, roditeljasvog djeteta ili drugolices kojim održava ili je održavao bliske veze,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Narušavanje nepovredivosti doma
Član 181

(1)Ko neovlašteno prodre u tuđi dom ili druge zatvorene prostorije ili se na zahtjev ovlaštenoglica odatle ne udalji, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Službenolicekojepočini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana u obavljanju službe,

kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Protivzakonito pretresanje
Član 182

Službenolicekojeu obavljanju službe protivzakonito izvrši pretres stana, prostorija ililica, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Povreda tajnosti pisma ili druge pošiljke
Član 183

(1)Ko bez odobrenja otvori tuđe pismo ili telegram ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili pošiljku ili na drugi način povrijedi njihovu tajnost ili neovlašteno zadrži, prikrije, uništi ili drugome preda tuđe pismo, telegram, zatvoreno pismeno ili pošiljku,kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2) Ko neovlašteno prodre u kompjutersku bazu ličnih podataka ili te podatke neovlašteno koristi ili ih učini dostupnim drugomlicu,kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

( 3) Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana učini s ciljem da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu štetu,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(4) Službenolicekojeučini krivično djelo iz stavova 1, 2 i 3 ovog člana u obavljanju službe, kaznit će se za djelo iz stavova 1 i 2ovog člana zatvorom od tri mjeseca do tri godine, a za djelo iz stava 3 ovog člana zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

49

Neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne
Član 184

(1) Advokat, branilac, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, babica ili drugi zdravstveni radnik, psiholog, socijalni radnik, vjerski službenik ili drugolicekoja neovlašteno otkrije tajnu koju je saznalou obavljanju svoga zvanja, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(1)Nema krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana ako ko tajnu otkrijeu općem interesu ili interesu drugoglicakojeje pretežnije od interesa čuvanja tajne.

Neovlašteno prisluškivanje i zvučno snimanje
Član 185

(1)Ko putem posebnih napravabez odobrenja prisluškuje ili zvučno snimi razgovor ili izjavukoja mu nije namijenjena ili omogući nepozvanom licu da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je neovlašteno prisluškivana ili zvučno snimljena, ili ko neovlašteno prisluškuje ili snimi tuđe poruke u računarskom sistemu,kaznit će se novčanom kaznom ilikaznom zatvora do tri godine.

(2)Službenolicekoje učini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana u obavljanju službe,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Neovlašteno optičko snimanje
Član 186

(1)Ko fotografski, filmski ili na drugi način snimi drugolicebez njegovogpristanka u njegovim prostorijama ili ko takav snimak neposredno prenese trećemu ili ko mu takav snimak pokaže ili mu na neki drugi način omogući da se s njim neposredno upozna,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Službenolicekojeučini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana u obavljanju službe,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ko dijete ili maloljetnika snimi radi izrade fotografija, audio-vizuelnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadržaja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili rastura ili prikazuje takav materijal, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(4)Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela iz stavova1 i 3 ovoga člana oduzet će se, a predmeti koji su učinjenjem krivičnog djela iz stavova 1 i 3 ovoga člana nastali oduzet će se i uništiti.

Sprečavanje ili ometanje javnog okupljanja
Član 187

(1)Ko uskrati ili omete pravo građana na javno okupljanje,kaznitće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Službenolicekojekrivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini zloupotrebom svoga položaja ili ovlasti,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Sprečavanje štampanja i rasturanja štampe
Član 188

Ko protivpravno spriječi štampanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina ili druge štampe, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

50

Povreda prava na podnošenje žalbi i molbi
Član 189

Službenoili odgovorno lice u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine koja zloupotrebom svoga položaja ili ovlaštenja spriječi drugoga da se koristi svojim pravom podnošenja žalbe, prigovora, molbe, predstavke ili pritužbe,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Nedozvoljenokorištenje ličnih podataka
Član 190

Službeno ili odgovornolice u Brčko distriktu koje bez pristanka pojedinca protivno zakonskim uslovima prikuplja, obrađuje ili koristi njegove lične podatke ili te podatke koristi suprotno zakonu dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Nezakonito uskraćivanje identifikacionih dokumenata
Član 190a

Ko s ciljem ograničavanja slobode kretanja ili ispoljavanja vlasti nad drugim licem nezakonito uskrati drugome njegovu ličnu ili putnu ispravu kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Uskraćivanje biračkog prava
Član 191

Ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi sa izborom za institucije u Brčkodistriktu Bosnei Hercegovine, drugoga u namjeri da ga spriječi u ostvarenju njegovog biračkog prava protivzakonito ne uvede u birački spisak ili ga izbriše s biračkog spiska ili mu na drugi način uskrati biračko pravo, s ciljem da ga spriječi u ostvarenju njegova biračkog prava,kaznit će se novčanom kaznom ilikaznom zatvora do tri godine.

Povreda slobode odlučivanja birača
Član 192

(1)Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmićivanjem ili korištenjem njegovog teškog imovinskog stanja ili na drugi protivpravan način utiče na birača u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine da na izborima za institucije u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, ili da glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kojem se odlučuje referendumom, ili da uopće ne glasa, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznomzatvora do tri godine.

(2)Član biračkog odbora ili drugolicekoje učini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana u obavljanju povjerenemudužnosti u vezi sa izborom, glasanjem ili referendumom,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prevara pri glasanju
Član 193

Ko na izborima za institucije u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, glasa umjesto drugoga pod njegovim imenom ili ponovo glasa ili pokuša da ponovo glasa iako je već glasao, ili glasa iako zna da nemabiračko pravo, odnosno pravo glasa, kaznit će se novčanom kaznom ilikaznom zatvora do tri godine.

51

Povreda tajnosti glasanja
Član 194

(1)Ko pri izboru za institucije u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine ili pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, povrijedi tajnost glasanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2)Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan načintraži od građanina da kaže za koga je glasao ili kako je glasao ili je li glasao za ili protiv opoziva, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3)Član biračkog odbora ili drugolicekoje učini krivično djelo iz stava 1 ovoga članau vršenju povjerenemudužnosti u vezi s izborima ili glasanjem, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Izborna prevara
Član 195

Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim prebrojavanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi rezultate izbora ili glasanja koji ne odgovaraju obavljenom glasanju,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Uništenje izbornih isprava
Član 196

Ko na izborima za institucije u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, pri glasanju o opozivu predstavnika u institucijama u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, uništi, prikrije, ošteti ili oduzme kakvu ispravu o izborima ili o glasanju o opozivu ili kakav predmet koji služi za izbor ili za glasanje o opozivu,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

X V I I I. G L A V A O S A M N A ES T A

KRIVIČNA DJELA TERORIZMA

Uzimanje talaca
Član 197

(1)Ko drugoga zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja, ili ga drži i prijeti da će ga ubiti, povrijediti ili nadalje zadržavati kao taoca, u cilju da primora Brčko distrikt Bosne i Hercegovine da nešto učini ili ne učini, kao izričiti ili prešutni uslov za oslobađanje taoca,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ako je zbog krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana nastupila smrtotetoglica,učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3)Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana učinilac otetolices umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanjedeset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Terorizam
Član 198

(1) Ko počini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine da nešto učini ili ne učini, ili s ciljem ozbiljne

52

destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura ili vrijednosti Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine,kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(2)Ako je zbog krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana nastupila smrt jednogili višelica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3)Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana učinilac nekolices umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godinaili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4)Teroristički čin,u smislu ovog člana, podrazumijeva neku od sljedećih namjernih radnji, koja s obzirom na svoju prirodu ili kontekst može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu organizaciju:

a) napad na život lica koje može prouzrokovati njegovu smrt;
b) napad na fizički integritetlica;

c) protivpravno zatvaranje, držanje zatvorenom ili na drugi način oduzimanje ili ograničavanje slobode kretanja drugoglica, s ciljem da njega ili nekoga drugoga prisili da neštoučini, ne učini ili trpi (otmica), ili uzimanje talaca;

d) nanošenje velike štete objektima Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine ili javnimobjektima, transportnom sistemu, objektima infrastrukture uključujući informacioni sistem, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za koju štetu je vjerovatno da će ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne privredne štete;

e) otmica aviona, broda ili drugog sredstva javnog saobraćaja ili za prijevoz roba;

f) proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prijevoz, snabdijevanje, korištenje ili osposobljavanje za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog oružja ili radioaktivnog materijala;

g) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s ciljem ugrožavanja ljudskih života;

h) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom s ciljem ugrožavanja ljudskih života;

i) prijetnja učinjenjem nekog djela iz tački odadohovog stava.
Finansiranje terorističkih djelatnosti
Član 199

Ko bilo na koji način neposredno ili posredno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se upotrijebe ili znajući daće se upotrijebiti u cjelini ili djelimično, za učinjenje:

a) krivičnog djela iz člana 197 (Uzimanje talaca) i 198 (Terorizam) ovoga zakona;

b) drugog krivičnog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu ozljedu civilnoglicaili lica koje aktivno ne sudjeluje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kad je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili kontekstu, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine da nešto učini ili ne učini, kaznit će se kaznomzatvora od jedne do deset godina.

53

X I X.G L A V A D E V E T N A E S T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA

Silovanje Član 200 ( 1) Ko drugoliceupotrebom sile ili prijetnje da će neposredno napasti na njegov život ili tijelo ili na život ili tijelo njemu bliskoglicaprisili na spolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2) Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini na naročito svirep ili naročito ponižavajući način,ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi učinjeno više spolnih odnosa ili s njim izjednačenih spolnih radnji od više učinilaca,kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana smrt silovanoglica, ili jeonoteško tjelesno povrijeđeno, ili joj je teško narušeno zdravlje, ili je silovanoženskolice ostalotrudno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Kaznom iz stava 2 ovoga člana kaznit će se ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana izvrši iz mržnje.

(5) Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini prema maloljetniku,kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(6) Ko krivično djelo iz stavova 2, 3 i 4. ovoga člana učini prema maloljetniku,kaznit će se kaznom zatvoranajmanje pet godina.

(7) Ako su krivičnim djelom iz stava 2 ovoga člana prouzrokovane posljedice iz stava 3 ovoga člana, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

Spolni odnos s nemoćnimlicem
Član 201

(1)Ko izvrši spolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju s drugimlicem, iskoristivši njegovu duševnu bolest, duševnu poremećenost, nedovoljnu duševnu razvijenost, neku drugu težu duševnu smetnju, ili kakvo drugo stanje toglicazbog kojeg ono nije sposobnoza otpor,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini premalicučije je stanje nesposobnosti za otpor sam izazvao ili je u tome učestvovao,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Ko krivično djelo iz stava 1 ovogačlana počini na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi učinjeno više spolnih odnosa, ili s njim izjednačenih spolnih radnji od više počinilaca,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4)Kokrivično djelo iz stava 2 ovoga člana počini na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili ako je istom prigodom prema istoj žrtvi učinjeno više spolnih odnosa, ili s njim izjednačenih spolnih radnji od više počinilaca,kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(5)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana smrt lica s kojim je izvršen spolni odnos ili s njim izjednačena spolna radnja, ili je onoteško tjelesno povrijeđeno, ilimuje zdravlje teško narušeno, ili ako ježenskoliceostalotrudno,učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod jedne do deset godina.

54

(6)Ako su krivičnim djelom iz stavova 3 i 4 ovoga člana prouzrokovane posljedice iz stava 5 ovoga člana, učinilac će se kazniti kaznom zatvoranajmanje tri godine.

Spolni odnos zloupotrebom položaja
Član 202

(1)Ko zloupotrebom svoga položaja navede naspolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju drugolicekojese zbog imovinskog, porodičnog, društvenog, zdravstvenog ili drugog stanja ili teških prilika nalazi prema njemu u odnosu ovisnosti,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Nastavnik, odgojitelj, roditelj, usvojilac, staralac, očuh, maćeha ili drugolicekoje iskorištavajući svoj položaj ili odnos prema maloljetniku koji joj je povjeren radi učenja, odgoja, čuvanja ili njege izvrši s njim spolni odnosili s njim izjednačenu spolnu radnju,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prinuda na spolni odnos
Član 203

Ko prisili na spolni odnos drugoliceozbiljnom prijetnjom da ćeza njega ili njemubliskomlicuotkriti nešto što bi teško škodilo njegovoj časti ili ugledu ili ozbiljnom prijetnjom nekim drugim teškim zlom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Spolni odnos s djetetom
Član 204

(1)Ko izvrši spolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2)Ko izvrši nasilni spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom (član 200, Silovanje, stav 1) ili s nemoćnim djetetom (član 201, spolni odnos s nemoćnimlicem, stav 1),kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3)Ko izvrši spolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom zloupotrebom položaja (član 202,Spolni odnos zloupotrebom položaja, stav 2),kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4)Ko krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana počini na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, ili ako je istom prilikom prema istoj žrtvi učinjeno više spolnih odnosa ili s njim izjednačenih spolnih radnji od više učinilaca,kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(5)Ako je krivičnim djelom iz stavova od 1 do 3 ovoga člana prouzrokovana smrt djeteta, ili je dijete teško tjelesno povrijeđeno, ili mu je zdravlje teško narušeno, ili ježensko dijete ostalo trudno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Bludne radnje
Član 205

(1)Ko u slučajevima iz člana 200 (Silovanje), 201 (Spolni odnos s nemoćnimlice,), 202 (Spolni odnos zloupotrebom položaja) i 203 (Prinuda na spolni odnos) ovoga zakona, kad nije učinjen ni pokušaj tog krivičnog djela, počini samo bludnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ko u slučaju iz člana 204 (Spolni odnos s djetetom) ovoga zakona, kad nije počinjen ni pokušaj toga krivičnog djela, počini samo bludnu radnju, ili ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini prema djetetu ili maloljetniku,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

55

Zadovoljenje pohote pred djetetom ilimaloljetnikom
Član 206

Ko pred djetetom ili maloljetnikom čini radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tuđe pohote, ili ko navede dijete da pred njim ili drugimlicemvrši takve radnje, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Navođenje na prostituciju
Član 207
(1)Ko radi zarade ili druge koristi navodi, potiče ili namamljuje drugoga na
pružanje seksualnih usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju
drugome radi pružanja seksualnih usluga, ili na bilo koji način sudjeluje u
organizovanju ili vođenju pružanja seksualnih usluga, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2)Bez uticaja je za počinjenje krivičnog djela iz ovoga člana činjenica je li se
osoba koja se navodi, potiče ili namamljuje, već ranije bavilaprostitucijom.
Trgovina ljudima
Član 207a
(1)Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude, otmicom,
prevarom ili obmanom, zloupotrebom vlasti ili uticaja ili položaja bespomoćnosti ili
davanjem ili primanjem isplata ili drugihkoristi kako bi privolio lice koje ima kontrolu
nad drugim licem vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi lice u svrhu iskorištavanja
tog lica kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Iskorištavanje u smislu
ovog člana podrazumijeva: prostituciju drugog lica ili druge oblike seksualnog
iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili njemu sličan odnos, služenje,
odstranjivanje dijelova ljudskog tijela ili kakvo drugo iskorištavanje.
(2)Ko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi lice koje nije navršilo 18 godina
života u svrhu iskorištavanja prostitucijom ili drugim oblikom seksualnog
iskorištavanja, prisilnim radom ili uslugama, ropstvom ili njemu sličnim odnosom,
služenjem, odstranjivanjem dijelova ljudskog tijela ili kakvim drugim iskorištavanjem,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina.
(3)Ako je krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovog člana izvršilo službeno lice prilikom
obavljanja službene dužnosti, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje
deset godina.
(4)Ko krivotvori, pribavi ili izda putnu ili ličnu ispravu ili koristi, zadržava, oduzima,
mijenja, oštećuje, uništava putnu ili ličnu ispravu drugog lica u svrhu omogućavanja
trgovine ljudima kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(5)Ko koristi usluge žrtve trgovine ljudima kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.
(6)Ako je izvršenjem krivičnog djela iz stavova 1 i 2 ovog člana prouzrokovano teže
narušenje zdravlja, teška tjelesna povreda ili smrt lica iz stavova 1 i 2 ovog člana,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(7)Predmeti, prijevozna sredstva i objekti upotrijebljeni za izvršenje djela će se oduzeti.
(8)Na postojanje krivičnog djela trgovine ljudima bez uticaja je okolnost da li je lice koje
ježrtva trgovine ljudima pristalo na iskorištavanje.
(9)Protiv žrtve trgovine ljudima koja je bila prisiljena, od strane izvršioca krivičnog djela,
učestvovati u izvršenju drugog krivičnog djela neće se voditi krivični postupak ako je
takvo njeno postupanje bilo neposredna posljedica njenog statusa žrtve trgovine
ljudima.

56

Organizovana trgovina ljudima
Član 207b
(1) Ko organizuje ili rukovodi grupom, organizovanom grupom, ili zločinačkom
organizacijom koja zajedničkim djelovanjem učini ili pokuša krivično djelo izčlana
207a (Trgovina ljudima)ovog zakona kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset
godina ili dugotrajnim zatvorom.
(2) Ko počini krivično djelo u okviru grupe iz stava 1 ovog člana kaznit će se kaznom
zatvora najmanje deset godina.
(3) Ko postane pripadnikom grupe iz stava 1 ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje jednu godinu.
(4) Pripadnik grupe iz stava 1 ovog člana, koji tu grupu ili udruženje otkrije, može se
osloboditi kazne.
Iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije
Član 208

(1)Ko dijete ili maloljetnika snimi radi izradbe fotografija, audio-vizuelnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadržaja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili rastura ili prikazuje takav materijal, ili talicanavede na sudjelovanje u pornografskoj predstavi,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2)Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za počinjenje krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana oduzet će se, a predmeti koji su nastali počinjenjem krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana oduzet će se i uništiti.

Upoznavanje djeteta s pornografijom
Član 209

(1)Ko djetetu proda, prikaže ili javnim izlaganjem ili na drugi način učini pristupačnim spise, slike, audio-vizuelne i druge predmete pornografskog sadržaja ili mu prikaže pornografsku predstavu,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Predmeti iz stava 1 ovoga člana oduzet će se.

Rodoskrvnuće
Član 210

(1)Ko izvrši spolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju s krvnim rođakom u pravoj liniji ili s bratom ili sestrom, kaznit će senovčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini s maloljetnikom, kaznitće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ko djelo iz stava 1 ovoga člana počini s djetetom, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

57

X X. G L A V A D V A D E S E T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV BRAKA, PORODICE IOMLADINE

Dvobračnost
Član 211

(1)Ko sklopi novi brak iako se u braku već nalazi,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko sklopi brak s licem za koje zna da se već nalaziu braku.

(3)Ako je raniji brak prestao ili je poništen, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto obustavit će se.

Omogućavanje sklapanja nedozvoljenog braka
Član 212

Ovlaštenolicepred kojom se brak sklapa ili matičar koji obavljajući svoju službenu dužnost omogući sklapanje braka koji je po zakonu zabranjen, ništav ili se smatra nepostojećim,kaznit će se kaznom zatvorado jedne godine.

Vanbračna zajednica s mlađim maloljetnikom
Član 213

(1)Punoljetnolicekoje vanbračno živi s maloljetnikom koji nije navršio šesnaest godina života, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca dotri godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se roditelj, usvojilac ili staralac koji maloljetniku u životnoj dobi između četrnaest i šesnaest godina života omogući vanbračni život s drugimlicem ili ga na to navede.

(3)Ko krivično djelo iz stava 2 ovoga člana počini iz koristoljublja,kaznit će se kaznom zatvoraod šest mjeseci do pet godina.

(4)Ako se sklopi brak, krivično gonjenje neće se poduzeti, a ako je poduzeto obustavit će se.

Oduzimanje djeteta ili maloljetnika
Član 214

(1)Ko dijete ili maloljetnika protivpravno oduzme roditelju, usvojiocu, staraocu ili licukome je povjeren, ili ko ga protivpravno zadržava ili sprečava da bude s licemkoje ima to pravo ili ko onemogućava izvršenje izvršne odluke o staranju prema djetetu ili maloljetniku,kaznit ćese kaznom zatvorado tri godine.

(2)Učinilac koji dobrovoljno preda dijete ili maloljetnika,može se osloboditi kazne.

Promjena porodičnog stanja
Član 215

Ko podmetanjem, zamjenom ili na drugi način promijeni porodično stanje djeteta,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika
Član 216

(1)Roditelj, usvojilac, staralac ili drugolicekoje grubo zanemaruje svoje dužnosti zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetnika,kaznit će se kaznom zatvoraod tri mjeseca do tri godine.

58

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se roditelj, usvojilac, staralac ili drugolicekojezlostavi dijete ili maloljetnika, prisili ga na rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, ili na pretjerani rad, ili na prosjačenje, ili ga iz koristoljublja navodi na ponašanje koje je štetno za njegov razvoj.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stavova 1 i 2 ovoga člana dijete ili maloljetnik teško tjelesno ozlijeđen, ili mu je teško narušeno zdravlje, ili se zbog krivičnog djela iz stavova 1 ili 2 ovoga člana dijete ili maloljetnik odao prosjačenju, prostituciji ili drugim oblicima asocijalnog ponašanja ili delinkvenciji, učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod tri mjeseca do pet godina.

Povreda porodičnih obaveza
Član 217

(1)Ko grubim kršenjem svojih zakonskih porodičnih obaveza ostavi u teškom položaju člana porodice koji nije u stanju da se sam o sebi stara,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana smrt člana porodice koji je ostavljen u teškom položaju, ili je teško tjelesno ozlijeđen, ili mu je zdravlje teško narušeno,učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod jedne do osam godina.

(3)Pri izricanju uslovne osude sud može učiniocu odrediti obavezu urednog izvršavanja svoje obaveze zbrinjavanja, odgoja i uzdržavanja.

Nasilje u porodici
Član 218

(1)Ko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir, tjelesnu cjelovitost ili duševno zdravlje člana svoje porodice, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora dojedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini prema članu porodice s kojime živi u zajedničkom domaćinstvu,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3)Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stavova 1 i 2 ovoga člana upotrijebljeno oružje, opasno oruđe ili drugo sredstvo prikladno teško ozlijediti tijelo ili narušiti zdravlje, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(4)Ako je krivičnim djelom iz stavova od 1 do 3 ovoga člana član porodice teško tjelesno ozlijeđen ili mu je zdravlje teško narušeno, ili ako je krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana počinjeno prema djetetu ili maloljetniku, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(5)Ako je krivičnim djelom iz stavova od 1do 4 ovoga člana prouzrokovana smrt člana porodice, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do petnaest godina.

(6)Ko usmrti člana porodice kojeg je prethodno zlostavljao, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnogzatvora.

Izbjegavanje izdržavanja
Član 219

(1)Ko izbjegava davanje izdržavanja za lice kojeje na osnovu izvršne sudske odluke ili izvršne nagodbe sklopljene pred drugim nadležnim organom dužan izdržavati,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Pri izricanju uslovne osude sud može učiniocu odrediti obavezu urednog plaćanja izdržavanja te podmirenja dospjelih obaveza.

(3)Ako je učinilac krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana ispunio svoju obavezu do okončanja glavnog pretresa, može se osloboditi kazne.

59

Sprečavanje i neizvršavanje mjera za zaštitu maloljetnika
Član 220

(1)Ko sprečava izvršenje odgojnih i drugih mjera suda i nadležnih organa za zaštitu maloljetnika, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Odgovornolicena radu u organima ili ustanovama za zaštitu, odgoj ili radno osposobljavanje maloljetnika, koje u svome radu očito nesavjesno postupa, pa zbog toga bude teško ugroženo zdravlje ili razvoj maloljetnika,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

X X I. G L A V A D V A D E S E T I P R V A

KRIVIČNADJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

Prenošenje zarazne bolesti
Član 221

(1)Ko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno tijelo zdravstvene službe određuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili sprečavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko ne postupi po propisima ili naredbama iz stava 1 ovoga člana u pogledu suzbijanja ili sprečavanja zaraznih bolesti kod životinja, pa zbog toga dođe do opasnosti prenošenja zarazne bolesti na ljude.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana počini iz nehata,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Nepostupanjepo zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije
Član 222

Ko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti ne postupi po naredbama ili odlukama donesenima na osnovu propisa nadležnog tijela kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanje epidemije, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Prenošenje spolne bolesti
Član 223

Ko znajući da je zaražen spolnom bolešću, spolnim odnošajem ili s njim izjednačenom spolnom radnjom ili na drugi način drugoga spolno zarazi, ako time nije počinjeno krivično djelo teške tjelesne ozljede,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Zapošljavanje lica oboljelih od zarazne bolesti
Član 224

(1)Ko u bolnici, porodilištu, javnom domu, školi, privrednom društvu ili drugompravnomlicu, obrtu ili kodsamostalnog privrednika, u djelatnosti u kojoj se rukuje prehrambenim proizvodima ili koja obavlja higijenske usluge ili u sličnoj djelatnosti, protivno zdravstvenim propisima, zaposli ili drži zaposlenom lice kojeboluje od zarazne bolesti, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

60

Nesavjesno liječenje
Član 225

(1)Doktor medicine ili doktor stomatologije koji obavljajući svoju djelatnost primijeni očito neprikladno sredstvo ili očito neprikladan način liječenja ili ne primijeni odgovarajuće higijenske mjere, pa time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekoglica,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se drugi zdravstveni radnik koji pri pružanju medicinske pomoći ili njege postupi nesavjesno i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekoglica.

(3)Doktor medicine ili doktor stomatologije koji krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(4)Kaznom iz stava 3 ovoga člana kaznit će se drugi zdravstveni radnik koji krivično djelo iz stava 2 ovoga člana počini iz nehata.

Nepružanje medicinske pomoći
Član 226

Doktor medicine, doktor stomatologije ili drugi zdravstveni radnik koji ne pruži neodgodivu medicinsku pomoćlicukome je takva pomoć potrebna, iako je svjestan ili je mogao i morao biti svjestan da zbog toga može nastupiti teško narušenje zdravlja ili smrt toglica,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Nadriliječništvo
Član 227

Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašteno bavi liječenjem ili drugom zdravstvenom djelatnošću, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine i novčanom kaznom.

Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih živežnih namirnica
Član 228

(1)Ko proizvodi radi prodaje ili prodaje ili nudi na prodaju ili na drugi način stavlja u promet živežne namirnice, jelo, piće ili druge proizvode škodljive za zdravlje ljudi,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ko djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(3)Škodljive namirnice i predmeti oduzet će se.

Nesavjesni pregled mesa za prehranu
Član 229

(1)Veterinar ili drugi ovlašteni veterinarski radnik koji pri pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi postupi nesavjesno ili protivno propisima ne obavi pregled stoke ili mesa, pa time omogući stavljanje u promet mesa škodljivoga za zdravlje ljudi,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Veterinar ili drugi ovlašteni veterinarski radnik koji krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

61

Zagađivanje vode za piće i živežnih namirnica
Član 230

(1)Ko škodljivom ili kakvom drugom tvari zagadi vodu koja ljudima služi za piće ili živežne namirnice, pa time prouzrokuje opasnost za život ili zdravlje ljudi,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvorado tri mjeseca.

Služenje alkoholnih pića mlađim maloljetnicima
Član 231

Ko u ugostiteljskom objektu ili drugom objektu u kojem se prodaju alkoholna pića posluži maloljetnika koji nije navršio šesnaest godina života žestokim alkoholnim pićem ili ga posluži drugim alkoholnim pićem u količinama koje mogu izazvati pijanstvo maloljetnika, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Neovlaštenaproizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga
Član 232

(1)Ko neovlašteno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, drži ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašteno stavlja u promet supstance ili pripravke propisom proglašene opojnim drogama,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ko organizira grupu ljudi u cilju počinjenja krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana, ili ko postane pripadnikom takve organizirane grupe ljudi,kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(3)Ko neovlašteno izrađuje, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4)Opojne droge i sredstva za njihovo pripravljanje oduzet će se.

Omogućavanje uživanja opojnih droga
Član 233

(1)Ko navodi drugoga na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili drugolice ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način drugome omogućuje uživanje opojne droge,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini prema djetetu, maloljetniku ili prema više lica, ili ako su prouzrokovane naročito teške posljedice,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Opojne droge oduzet će se.

Teška krivična djela protiv zdravlja ljudi
Član 234

(1)Ako je krivičnim djelom iz člana 221 (Prenošenje zarazne bolesti) stavova 1 i 2, člana 224 (Zapošljavanje lica oboljelih od zarazne bolesti) stava 1, člana 225 (Nesavjesno liječenje) stavova 1 i 2, člana 227 (Nadriliječništvo), 228 (Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih živežnih namirnica) stava 1, člana 229 (Nesavjesni pregled mesa za prehranu) stava 1 i člana 230 (Zagađivanje vode za piće i živežnih namirnica) stava 1 ovoga zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda nekoglica, ili mu je zdravlje teško narušeno, ili postojeća bolest znatno pogoršana,učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod jedne do osam godina.

62

(2)Ako je krivičnim djelom navedenim u stavu 1 ovoga člana prouzrokovana smrt jednogili više lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz člana 221 stava 3, člana 224 stava 2, člana 225 stava 3, člana 228 stava 2, člana 229 stava 2 i člana 230 stava 2 ovoga zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda nekoglica, ilimuje zdravlje teško narušeno, ili postojeća bolest znatnopogoršana, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina

(4)Ako je krivičnim djelom navedenim u stavu 3 ovoga člana prouzrokovana smrt jednogili više lica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

X X I I. G L A V A DV A D E S E T I D R U G A

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRIVREDE, POSLOVANJA I SIGURNOSTI PLATNOG

PROMETA

Povreda ravnopravnosti u obavljanju privredne djelatnosti
Član 235

(1)Ko zloupotrebom svojeg službenog ili uticajnog položaja ili ovlasti ograniči slobodno kretanje ljudi,roba i kapitala na području Brčkodistrikta, uskrati ili ograniči pravo privrednog društva ili drugogpravnogili fizičkoglicada se na području Brčkodistrikta bavi prometom robe i usluga, ili ko stavi trgovačko društvo ili drugo pravno ili fizičkoliceu neravnopravan položaj prema drugim licima glede uslova za rad ili za obavljanje prometa robe i usluga ili ograniči slobodnu razmjenu robe i usluga na području Brčkodistrikta,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Službenoili odgovornoliceu Brčko distriktu kojezloupotrebom svog službenog položaja ili ovlasti ograniči slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala između Brčkodistrikta i entiteta, uskrati ili ograniči pravo privrednog društva ili drugogpravnogili fizičkoglicada se na području Brčkodistrikta ili entiteta bavi prometom robe i usluga; ili stavi privredno društvo ili drugo pravnoili fizičkoliceu neravnopravan položaj prema drugim licima glede uslova rada ili uslova obavljanja prometa robe i usluga, ili ograniči slobodnu razmjenu robe i usluga između Brčkodistrikta i entiteta,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Nesavjesno privredno poslovanje
Član 236

(1)Odgovornoliceu pravnomlicukoje kršenjem zakona ili drugog propisa u Brčkodistriktu očito nesavjesno posluje, pa time prouzrokuje znatnu imovinsku štetu tompravnomlicu,kaznit će se novčanom kaznom ilikaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana prisilna likvidacija ili stečaj pravnoglica,učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod šest mjesecido pet godina.

Prouzrokovanje stečaja
Član 237

(1)Ko znajući za svoju prezaduženost ili nesposobnost za plaćanje, obustavljajući naplaćivanje svojih potraživanja s ciljem da smanji buduću stečajnu masu, prekomjerno troši, otuđuje imovinu u bescjenje, preuzme nesrazmjernu obavezu, lakomisleno koristi ili daje zajmove, sklopi posao s licem nesposobnim za plaćanje, propusti pravovremeno naplatiti svojapotraživanjaili na drugi način koji je u očitoj suprotnosti s urednim privređivanjem umanji svoju imovinu,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko kao odgovorno liceu pravnomlicuučini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana.

63

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana učini iz nehata,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Lažni stečaj
Član 238

(1)Ko u cilju izbjegavanja plaćanja svojih obaveza, prividnim ili stvarnim umanjenjem svoje imovine prouzrokuje stečaj tako što:

a) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod tržišne vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi ili
uništi;
b) zaključi fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojećapotraživanja;
c) prikrije, uništi, preinači ili tako vodi poslovne knjige, isprave ili spise koje je po zakonu ili
drugom propisu obavezan voditi, da se iz njih ne može utvrditi stvarno imovinsko stanje, ili to
stanje sačinjavanjem lažnih isprava ili na drugi način prikažetakvim da se po toj osnovi može
otvoriti stečaj,

kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2)Ako su krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovane teške posljedice povjeriocu, učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod jedne do deset godina.

Zloupotreba u stečajnom postupku
Član 239

(1)Ko u stečajnom postupku prijavi lažnopotraživanjeilipotraživanjeu lažnom isplatnom redu da bi time ostvario pravo koje mu ne pripada, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Kaznom izstava 1 ovoga člana kaznit će se povjerilac, član odbora povjerilaca ili stečajni upravnik koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obećanje imovinske koristi da bi se donijela ili da se ne bi donijela određena odluka, ili da bi se na drugi način oštetio barem jedan povjerilac u stečajnom postupku.

(3)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će ko povjeriocu, članu odbora povjerilaca ili stečajnom upravniku da ili obeća imovinsku korist radi počinjenja krivičnog djela iz stava 2 ovoga člana.

Oštećenjepovjerilaca
Član 240

(1)Ko, znajući da je postao nesposoban za plaćanje, isplatom duga ili na drugi način stavi kojeg povjerioca u povoljniji položaj i time ošteti najmanje jednog od svojih povjerilaca, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Odgovornoliceu pravnomlicukoje, znajući da je pravnolicepostalonesposobnoza plaćanje, u cilju izigravanja ili oštećivanja povjerilaca prizna neistinito potraživanje, sastavi lažni ugovor ili drugom prevarnom radnjom ošteti povjerioca pravnoglica,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stavova 1 i 2 ovoga člana prouzrokovana šteta koja prelazi500.000 KM, ili postupak sanacije ili stečaja prema oštećeniku, učinilac će se kazniti kaznom zatvoraod jedne do deset godina.

64

Zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju
Član 241

(1)Odgovornoliceu pravnomlicukoje s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi za to pravnolice:

a) stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili van nje;
b) sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilansama, procjenama ili inventurom ili
drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje
sredstava i ishoda poslovanja, pa time dovede u zabludu upravu pravnalicapri donošenju
odluka o poslovima upravljanja;
c) uskrati plaćanje poreznih i drugih fiskalnih obaveza utvrđenih zakonom;
d) sredstva kojima raspolaže koristi protivno njihovoj namjeni;
e) na drugi način grubo povrijedi ovlasti raspolaganja, korištenja ili upravljanja imovinom
pravnoglica,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 200.0 00 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Zloupotreba u postupku privatizacije
Član 242

(1)Ko u postupku privatizacije, s ciljem da sebi ili drugomlicupribavi kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugoga, smanji kupoprodajnu cijenu ili omogući kupnju znatno ispod cijene pravnoglicau privatizaciji, dajući netačne podatke ili skrivajući podatke o imovini, prihodima, teretima, rashodima i drugim pravima ili činjenicama od uticaja na utvrđivanje stvarne cijene, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta koja prelazi 300.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Ako jekrivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta koja prelazi 800.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(4)Službeno ili odgovornolicekoje, znajući za radnje iz stava 1 ovoga člana, iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlasti, prekoračenjem granica svoje službene ovlasti ili propuštanjem svoje službene dužnosti, učini ili propusti učiniti službenu radnju u postupku privatizacije, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Izrada lažne bilanse
Član 243

Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu korist ili da drugome nanese kakvu štetu, u pravnom licuizradi lažnu bilansu kojom se utvrđuje dobit ili gubitak togpravnoglicaili kojom se utvrđuje udio svakoga člana pravnoglicau dobiti ili gubitku, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

65

Zloupotreba procjene
Član 244

(1)Ovlašteni procjenitelj koji prilikom procjene imovine pravnoglicazloupotrijebi svoju ovlast, pa time sebi ili drugome pribavikakvu korist ili drugome nanese kakvu štetu,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta koja prelazi 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta koja prelazi 50.000 KM,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Prevara u privrednom poslovanju
Član 245

(1)Ko kao zastupnik ili predstavnik pravnoglica, s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi tom ili drugompravnomlicu, upotrebom nenaplativih akceptnih naloga, čekova za koje zna da nemaju pokriće ili na drugi način, dovede nekoga u zabludu iliga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine što učini ili ne učini, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana šteta koja prelazi 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana šteta koja prelazi 50.000 KM,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Sklapanje štetnog ugovora
Član 246.

(1)Ko kao zastupnik ili predstavnik pravnoglicau njegovojprivrednojdjelatnosti sklopi ugovor za koji zna da je za to pravnoliceštetan, ili sklopi ugovor protivno ovlasti i time prouzrokuje štetu pravnomlicu,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ako je učinilac krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana za to primio protivpravnu korist ili obećanje koristi iliako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana šteta koja prelazi 200.000 KM,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Stvaranje monopolitističkog položaja na tržištu
Član 247

Ko u pravnomlicusklopi sporazum kojim se drugo pravnoili fizičkoliceograničuje u slobodnom prometu robe iliusluga na određenom području ili s određenim pravnim ili fizičkimlicima, ili sklopi sporazum kojim se na drugi način stvara monopolistički položaj određenih pravnih ili fizičkihlica na tržištu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne
Član 248

(1)Ko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnom poslovnu tajnu ili ko poslovnu tajnu pribavlja s ciljem da je preda nepozvanomlicu,kaznit će se kaznom zatvora odtri mjeseca do tri godine.

(2)Ko počini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana s ciljem odnošenja poslovne tajne van zemlje, ili ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta,kaznit će se kaznomzatvora od šest mjeseci do pet godina.

66

Odavanje i korištenje berzovnih tajnih podataka
Član 249

(1)Ko poslovne podatke berze koji nisu pristupačni svim učesnicima berze priopšti nepozvanomlicu, ili ko dođe do takvih podataka, pa njihovim korištenjem na berziostvari protivpravnu imovinsku korist, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

Krivotvorenje vrijednosnih papira
Član 250

(1)Ko izradi lažne vrijednosne papire s ciljemda ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preinači takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko pribavlja lažne vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ko lažni vrijednosni papir koji je primio kao pravi, znajući ili saznavši da je lažno načinjen ili preinačen, stavi u opticaj, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3)Lažni vrijednosni papiri oduzet će se.

Krivotvorenje kreditnih iostalih kartica bezgotovinskog plaćanja
Član 251

(1)Ko s ciljem da je upotrijebi kao pravu izradi lažnu kreditnu karticu ili drugu karticu bezgotovinskog plaćanja, ili ko preinači takvu pravu karticu, ili ko takvu lažnu karticu upotrijebi kao pravu, kaznit ćese kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(4)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(5)Lažne kreditne kartice i kartice za bezgotovinsko plaćanje oduzet će se.

Krivotvorenje znakova za vrijednost
Član 252

(1)Ko izradi lažne biljege, poštanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu propisa, ili ko preinači koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugome da na upotrebu, ili ko takve lažne znakove za vrijednost upotrijebi kao prave ili ih s tim ciljem pribavi,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako su znakovi za vrijednost iz stava 1 ovoga člana veće vrijednosti,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ko odstranjenjem žiga kojim se znakovi iz stava 1 ovoga člana poništavaju ili kojim drugim načinom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znakovima da izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili ko takve upotrijebljene znakove za vrijednost upotrijebi ili proda kao da vrijede, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4)Lažni znakovi za vrijednost oduzet će se.

67

Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega
Član 253

(1)Ko s ciljem da ih upotrijebi kao prave izradi lažne pečate, žigove, marke ili druge znakove za obilježavanje domaće ili strane robe kojima se žigoše zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preinači, ili ko takve lažne znakove upotrijebi kao prave, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko krivotvori mjere ili utege.

(3)Lažni znakovi, mjere iutezi oduzet će se.

Izrada, nabavka, posjed, prodaja i davanje na upotrebu sredstava za krivotvorenje
Član 254

(1)Ko izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za izradu lažnog novca, lažnih kreditnih ili ostalih kartica bezgotovinskog plaćanja ili lažnih vrijednosnih papira, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ko izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za izradu lažnih znakova za vrijednost izdatih na osnovu propisa ili lažnih znakova za obilježavanje robe te lažnih mjera i utega, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3)Sredstva iz stavova 1 i 2 ovoga člana oduzet će se.

Krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava
Član 255

(1)Ko uposlovne ili trgovačke knjige, isprave ili spise koje je dužan voditi na osnovu zakona ili drugog propisa, unese neistinite podatke ili ne unese neki važan podatak, ili svojim potpisom ili pečatom ovjeri poslovnu ili trgovačku knjigu, ispravu ili spis s neistinitim sadržajem, ili svojim potpisom ili pečatom omogući izradbu poslovne ili trgovačke knjige, isprave ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko neistinitu poslovnu ili trgovačku knjigu, ispravu ili spis upotrijebi kao da su istiniti, ili ko uništi, ošteti, prikrije ili na drugi način učini neupotrebljivom poslovnu ili trgovačku knjigu, ispravu ili spis.

Povreda pronalazačkog prava
Član 256

Ko u poslovanju neovlašteno upotrijebi tuđi prijavljeni ili propisima zaštićeni pronalazak, kaznit će se kaznom zatvora odtri mjeseca do pet godina.

Neovlašteno korištenje tuđeg modela i uzorka
Član 257

Ko na svojem proizvodu u prometu neovlašteno upotrijebi tuđi prijavljeni ili modelom ili uzorkom zaštićeni vanjski oblik, sliku ili crtež,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Ko neovlašteno objavi predmet prijave tuđega modela ili uzorka,kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do pet godina.

68

Neovlaštenaupotreba tuđe firme
Član 258

Ko se u cilju obmane kupca ili korisnika usluga posluži tuđom firmom, žigom, zaštitnim znakom ili posebnom oznakom robe ili unese pojedina obilježja tuđe oznake u svoju firmu, žig, zaštitni znak ili posebnu oznaku robe,kaznitće se kaznom zatvora do jedne godine.

Obmana kupaca
Član 259

(1)Ko s ciljem obmane kupaca stavi u promet proizvode s oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadržaju, vrsti, porijeklu ili kvalitetu proizvoda, ili stavi u promet proizvode koji po svojoj težini ili kvalitetu ne odgovaraju onome što se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadržaju, vrsti, porijeklu ili kvalitetu proizvoda kad je takva oznaka propisana,kaznit će se kaznom zatvora do trigodine i novčanom kaznom.

(2)Ko s ciljem obmane kupaca lažno objavi sniženje cijene proizvoda, rasprodaju robe po sniženim cijenama ili na drugi način lažnom reklamom obmanjuje kupce glede cijene proizvoda koje prodaje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Nedozvoljena trgovina zlatnim novcem i zlatom
Član 260

(1)Ko se protivno propisima bavi trgovinom zlatnim novcem ili zlatom u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je učinilac djelaiz stava 1 ovoga člana organizirao mrežu preprodavaca ili posrednika,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Zlatni novac ili zlato koje je bilo predmetom nedozvoljene trgovine oduzet će se.

Nedozvoljena trgovina
Član 261

(1)Ko, nemajući ovlaštenja za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete opće potrošnjeu vrijednosti koja prelazi 10.000 KMu cilju prodaje, ili ko se neovlašteno u većem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili zastupanjem u prometu roba i usluga,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ako je učinilac djela iz stava 1 ovoga člana organizirao mrežu preprodavača ili posrednika, ili je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 30.000 KM, ilise radi o robi ili predmetima čiji je promet zabranjen ili ograničen propisima, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzet će se.

Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti
Član 262

(1)Kos ciljem da za sebe ili drugoga pribavi kredit, ulagačka sredstva, subvencije ili kakvu drugu pogodnost, davaocu kredita ili licu nadležnomza odobravanje pogodnosti da neistinite ili nepotpune podatke o imovinskom stanju ili druge podatke značajne za dobijanje kredita ili druge pogodnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz stava 1 ovoga člana u vrijednosti koja prelazi 10.000 KM, učinilac će sekazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

69

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljen kredit ili druge pogodnosti iz stava 1 ovoga člana u vrijednosti koja prelazi 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(4)Ko dobijeni kredit, ulagačka sredstva, subvenciju ili kakvu drugu pogodnost iskoristi u drugu svrhu od one za koju su mu ta sredstva odobrena, kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do dvije godine.

Nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnošću
Član 263

(1)Ko se bez odobrenja ili protivno uslovima pod kojima je odobrenje dato bavi bankarskom djelatnošću, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(4)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 200.000 KM, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

Nedozvoljena proizvodnja
Član 264

(1)Ko proizvede ili preradi robu čija je proizvodnja ili prerada zabranjena, ako takvim djelom nije počinjeno drugo krivično djelo s propisanom težom kaznom,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Roba iz stava 1 ovoga člana i sredstva za njenu proizvodnju ili preradbu oduzet će se.

Pranje novca
Član 265

(1) Konovac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni činjenjem krivičnog djela primi, zamijeni, drži, njome raspolaže, upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci dopet godina.

(2) Ako je novac ili imovinska korist iz stava 1 ovog člana velike vrijednosti,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Ako je pri izvršenju krivičnog djela iz stavova 1 i 2 ovog člana učinilac postupio iz nehata u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4) Novac i imovinska korist iz stavova od 1 do 3 ovog člana oduzet će se.

Zloupotreba čeka i kartice
Član 266

(1)Kozloupotrebom čeka, kreditne ili druge kartice bezgotovinskog plaćanja na čiju upotrebu ima pravo, banku ili drugo pravnoliceobaveže na isplatu iznosa za koji zna da nema pokrića, a koji je

70

ugovorom o upotrebi čekova ili kartice izričito zabranjen,kaznitće se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stavova 1 i 2 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

X X I I I. G L A V A D V A D E S ET I T R E Ć A

KRIVIČNA DJELA IZ OBLASTI POREZA

Porezna utaja
Član 267

(1)Ko za sebe ili drugoga izbjegne plaćanje davanja propisanih poreznim zakonodavstvom u Brčko distriktu ili doprinosa socijalnog osiguranja propisanih u Brčko distriktu, ne dajući zahtijevane podatke ilidajući lažne podatke o svom stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje iznosa takvih obaveza, a iznos obavezečije se plaćanje izbjegava prelazi 10.000 KM,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do trigodine.

(2)Ko učini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 50.000 KM,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Ko učini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 200.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Neplaćanje poreza
Član 267a

(1) Ko prenosom ili otuđenjem imovine, gašenjem privrednog subjekta ili na drugi način onemogući naplatu prijavljenog poreza propisanog poreznim zakonodavstvom Brčko distrikta, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 50.000 KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Ko izvrši djelo iz stava 1 ovog člana, a iznos poreza čije se plaćanje izbjegava prelazi 100.0000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3) Ko izvrši djelo iz stava 1 ovog člana, a iznos poreza čije se plaćanje izbjegava prelazi 200.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(4) Ako počinilac plati obaveze iz stavova 1, 2 i 3 ovog člana, može se osloboditi kazne.

Lažna porezna isprava
Član 268

(1)Ko izda lažnu ispravu čije se podnošenje zahtijeva po poreznom zakonodavstvu u Brčkodistriktu, ili ko ne izda ispravu čije se izdavanje po poreznom zakonodavstvu u Brčko distriktu zahtijeva,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini u odnosu na veći broj isprava, ili ako je ugrožena naplata većeg iznosa javnog prihoda, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

71

Nepravilno izdvajanje sredstava pravnihlica
Član 269

Odgovornoliceu pravnomlicukojeje po poreznom zakonodavstvu u Brčkodistriktulično odgovorno za porezne obaveze pravnoglica, a koje je odobrilo izdvajanje sredstava pravnoglicau druge svrhe, a ne za plaćanje porezne obavezepravnoglica, pa je time prouzrokovana nesposobnost pravnoglicaza pravovremeno podmirenje porezne obaveze,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Podnošenje lažne porezne prijave
Član 270

Ko dostavi poreznom tijelu lažnu prijavu ili drugi lažni podatak čije se podnošenje po poreznom zakonodavstvu u Brčkodistriktu zahtijeva,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Sprečavanje poreznog službenika u obavljanju službeneradnje
Član 271

(1)Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile sprečava ili nastoji spriječiti poreznog službenika u obavljanju njegove službene dužnosti, ili ko ga na isti način prisili ili nastoji prisiliti da službenu dužnost ne obavi,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ako pri počinjenju krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana učinilac poreznog službenika uvrijedi ili zlostavi, ili ga lako tjelesno ozlijedi, ili prijeti upotrebom oružja,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.

(3)Učinilac krivičnog djela iz stavova 1 i 2 ovoga člana koji je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem poreznog službenika, može se osloboditi kazne.

Napad na poreznog službenika u obavljanju službene dužnosti
Član 272

(1)Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti poreznog službenika ili lice koje poreznome službeniku pomaže u otkrivanju i istrazi povrede poreznih propisa u Brčkodistriktu,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ako pri učinjenju krivičnog djela iz stava1 ovoga člana učinilac poreznog službenika ili lice koje poreznome službeniku pomaže lako tjelesno ozlijedi, ili prijeti upotrebom oružja,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1 ovogačlana učinilac poreznog službenika ili lice koje poreznome službeniku pomaže teško tjelesno ozlijedio, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4)Učinilac krivičnog djela iz stavova od 1 do 3 ovoga člana koji je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem poreznog službenika ili lica koje poreznome službeniku pomaže, može se osloboditi kazne.

(5)Krivična djela iz stavova od 1 do 3 ovoga člana odnose se i na službenalicau Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine koja obavljaju poslove otkrivanjai istrage povrede poreznih propisa.

72

X X I V. G L A V A D V A D E S E TI Č E T V R T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV RADNIH ODNOSA

Povreda ravnopravnosti u zapošljavanju
Član 273

Ko uskrati ili ograniči pravo građanima na slobodno zapošljavanje na području Brčkodistrikta pod jednakim uslovima koji vrijede u mjestu zapošljavanja,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Povreda prava iz radnog odnosa
Član 274

Ko kršenjem propisa ili općeg akta ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, o platiili drugim primanjima, o radnom vremenu, o odmoru ili odsustvu, zaštiti žena, omladine i invalida ili o zabrani prekovremenog ili noćnog rada, uskrati ili ograniči zaposleniku pravo koje mu pripada,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jednegodine.

Povreda prava za vrijeme privremene nezaposlenosti
Član 275

Ko kršenjem propisa ili općeg akta o pravima građana za vrijeme privremene nezaposlenosti drugome uskrati pravo koje mu po tome propisu ili općem aktu pripada,kaznit će se novčanom kaznomili kaznom zatvora do jedne godine.

Povreda prava iz socijalnog osiguranja
Član 276

Ko kršenjem propisa ili općeg akta o socijalnom osiguranju uskrati ili ograniči nekomlicupravo iz socijalnog osiguranja koje mu pripada,kaznit će se novčanom kaznom ilikaznom zatvora do jedne godine.

Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja
Član 277

Ko lažnim prikazivanjem da je bolestan ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad postigne da mu se iz socijalnog osiguranja prizna pravo koje mu inače po propisu ili općem aktu ne bi pripalo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Neizvršenje odluke o vraćanju na rad
Član 278

Službeno ili odgovornoliceu pravnomlicuili samostalni privrednik koji ne postupi po pravosnažnoj odluci kojomje odlučeno o vraćanju radnika na rad,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Nepreduzimanje mjera zaštite pri radu
Član 279

(1)Odgovornoliceu pravnomlicuili samostalni privrednik koji kršenjem zakona ili drugog propisa ili općeg akta o mjerama zaštite pri radu, ne provede propisane mjere zaštite pri radu,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Pri izricanju uslovne osude sud možeučiniocu odrediti obavezu da u određenom roku postupi po propisima o mjerama zaštite pri radu.

73

X X V. G L A V A D V A D E S E TI P E T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE

Krađa
Član 280

(1)Ko tuđu pokretninu oduzme drugome s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protivpravnu imovinsku korist,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je ukradena stvar male vrijednosti, a učinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(3)Učinilac krivičnog djela iz stavova 1 i 2 ovoga člana koji ukradenu stvar vrati oštećeniku prije nego sazna da je otkriven,može se osloboditi kazne.

Teška krađa
Član 281

(1)Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će seko krađu (član 280,Krađa, stav 1) počini:

1) obijanjem, provaljivanjem ili drugim savladavanjem većih prepreka da dođe do stvari iz
zatvorenih zgrada, soba, blagajni, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora;
2) na naročito opasan ili naročito drzak način;
3) iskorištavanjem stanja nastalog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom;
4) iskorištavanjem bespomoćnosti ili drugog naročito teškog stanja drugoglica;
5) iz mržnje.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se učinilac krivičnog djela krađe (član 280, stav 1):

1) ako je ukradena stvar velike vrijednosti, a učinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske
koristi takve vrijednosti;
2) ako ukradena stvar služi u vjerske svrhe ili je stvar ukradena iz vjerske ili druge zgrade ili
prostorije koja služiza vjerske obrede;
3) ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od naročitog naučnog, umjetničkog, istorijskog ili
tehničkog značenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zaštićenoj privatnoj zbirci ili je izložena za
javnost.

(3)Novčanom kaznom ili kaznom zatvora dotri godine kaznit će se ko učini krađu (član 280, stav 2) na način i pod okolnostima iz stava 1 ili stava 2, tački2 i 3 ovoga člana.

(4)Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznit će se ko krađu (član 280 stav 1) počini u sastavu grupe ljudi, ili ako je sasobom imao kakvo oružje ili opasno oruđe radi počinjenja djela.

Razbojnička krađa
Član 282

(1)Ko je zatečen pri učinjenju krivičnog djela krađe, pa s ciljem da ukradenu stvar zadrži, upotrijebi silu protiv nekoglicaili prijetnju da će direktno napasti na njegov život ili tijelo,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana neko lice s namjerom teško tjelesno ozlijeđeno, ili ako je izvršeno iz mržnje, ili je to krivično djelo izvršeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oružje ili opasno oruđe, izvršilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

74

(3)Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana nekolices namjerom usmrćeno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Razbojništvo
Član 283

(1)Ko upotrebom sile protiv nekoglicaili prijetnjom da će direktno napasti na njegov život ili tijelo oduzme tuđu pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protivpravnu imovinsku korist ili da je protivpravno prisvoji,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana neko lice s namjerom teško tjelesno ozlijeđeno, ili ako je učinjeno iz mržnje, ili ako je to krivičnodjelo izvršeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je upotrijebljeno oružje ili opasno oruđe, počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3)Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana nekolices namjerom usmrćeno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Utaja
Član 284

(1)Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist protivpravno zadrži tuđu pokretninu koja mu je povjerena,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora dojedne godine.

(2)Staralac koji počini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana,kaznit će senovčanom kaznomili kaznom zatvora do tri godine.

(3)Ako je utajena stvar od posebnog kulturnog, istorijskog,naučnog ili tehničkog značenja, ili ako je utajena stvar velike vrijednosti, a učinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4)Ako je utajena stvar male vrijednosti, a učinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(5)Kaznom iz stava 4 ovoga članakaznit će se ko tuđu pokretninu koju je našao ili do koje je slučajno došao protivpravno zadrži s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist.

(6)Učinilac krivičnog djela iz stavova 1, 4 i 5 ovoga člana koji utajenu stvar vrati oštećenome prije nego sazna da je otkriven,može se osloboditi kazne.

Oduzimanje tuđe pokretnine
Član 285

(1)Ko bez cilja pribavljanja imovinske koristi protivpravnooduzme ili zadrži tuđu pokretninu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ako se krivično djelo iz stava 1 ovoga člana odnosi na motorno vozilo, pokušaj će se kazniti.

(3)Učinilac krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana koji oduzetustvar, kojanije motorno vozilo, vrati oštećenome prije nego sazna da je otkriven,može se osloboditi kazne.

Protivpravno zauzimanje nekretnine od općeg značenja
Član 286

(1)Ko protivpravno zauzme nekretninu koja je građevinsko zemljište ili njegov dio,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2)Ako se krivično djelo iz stava 1 ovoga člana odnosi na nekretninu koja je proglašena javnim dobrom, spomenikom kulture, prirodnom rijetkosti ili drugim prirodnim bogatstvom ili je dio zaštićene šume ili druge šume s posebnom namjenom, nacionalnog parka ili drugog posebno

75

zaštićenog područja prirode ili zemljišta posebne namjene,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Oštećenje tuđe stvari
Član 287

(1)Ko ošteti, uništi iliučini neupotrebljivom tuđu stvar,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2)Ko ošteti, izobliči, uništi ili učini neupotrebljivom tuđu stvar koja služi za vjerske svrhe, kulturno dobro koje se nalazi na javnom mjestu, posebno zaštićeni objekat prirode, umjetnički predmet, stvar od naučnog ili tehničkog značenja, stvar koja se nalazi u javnoj zbirci ili je izložena za javnost ili stvar koja služi za javne potrebe ili koja uljepšava trgove, ulice ili parkove,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovog člana izvrši iz mržnje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prevara
Član 288

(1)Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine što učini ili ne učini,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako šteta prelazi 30.000 KM, a učinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ako je šteta male vrijednosti, a učinilac je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti,kaznit će senovčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini samo s ciljem da drugoga ošteti, a bez cilja da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Iznuda
Član 289

(1)Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da što učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do petgodina.

(2)Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana upotrijebljeno oružje ili opasno oruđe, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ljudi ili zločinačke organizacije,učinilac će se kaznitikaznom zatvora od jedne do deset godina.

Ucjena
Član 290

(1)Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugome da će protiv njega ili njemu bliskoglicaotkriti nešto što bi njihovoj časti ili ugledu škodilo i time ga prisili da što učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Akojekrivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena znatnaimovinska korist, ili je krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ljudi ili zločinačke organizacije,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

76

Zloupotreba povjerenja
Član 291

(1)Ko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist, zastupajući interese nekog licaili brinući se o njegovoj imovini ne ispuni svoju na zakonu utemeljenu dužnost ili zloupotrijebi zakonom ili ugovorom date mu ovlasti, pa ošteti lice čije interese zastupa ili o čijoj se imovini brine, kaznit ćese novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Staralac ili advokat koji počini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3)Učinilac krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana koji prouzrokovanu štetu naknadi oštećenome prije nego sazna da je otkriven,može se osloboditi kazne.

Lihvarstvo
Član 292

(1)Ko iskorištavajući nuždu, teške imovinske ili stambene prilike, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasuđivanja drugoglica, primiod njegaili sanjim ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je on dao, učinio ili se obavezao dati ili učiniti,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2)Ako su krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovane teške posljedice oštećeniku, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Kaznom iz stava 2 ovoga člana kaznit će se ko se bavi davanjem zajmova uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi.

Prevara povjerilaca
Član 293

(1)Ko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otuđi, uništi ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time ga ošteti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko uništi, prividno proda ili učini neupotrebljivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki njen sastavni dio ili prizna neistinitopotraživanje, sklopi lažni ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom prividno ili stvarno pogorša svoje imovinsko stanje i time umanji mogućnost ili spriječi namirenje najmanje jednog od svojih povjerilaca.

Prikrivanje
Član 294

(1)Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivičnim djelom ili ono što je za nju dobijeno prodajom ili zamjenom, kupi, primi u zalog ili na drugi način pribavi, prikrije ili proda,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini ne znajući da je stvar pribavljena krivičnim djelom, iako je to po okolnostima slučaja mogao znati,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Paljevina
Član 295

(1)Ko zapali tuđu kuću ili drugu zgradu namijenjenu stanovanju ili privrednom korištenju, ili tuđu poslovnu zgradu ili zgradu u javnoj upotrebi, kaznitće se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

77

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana šteta koja prelazi 100.000 KM, ili je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učinjeno s ciljem prevare osiguravajućeg društva,učinilac će se kaznitikaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

Zloupotreba osiguranja
Član 296

(1)Ko s ciljem da od osiguranja naplati osigurninu, uništi, ošteti ili sakrije stvar koja je osigurana protiv uništenja, oštećenja, gubitka ili krađe, i zatim prijavi štetu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko s ciljem da od osiguranja naplati osigurninu za slučaj tjelesnog oštećenja, tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja, sebi prouzrokuje takvo oštećenje, ozljedu ili narušenje zdravlja i zatim prijavi štetu.

(3)Učinilac djela iz stavova 1 i 2 ovoga člana koji odustane od odštetnog zahtjeva prije nego sazna da je otkriven,može se osloboditi kazne.

X X V I. G L A V A D V A D E S E TI Š E S T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV OKOLIŠA, POLJOPRIVREDE I PRIRODNIHDOBARA

Onečišćenje okoliša
Član 297

(1)Ko kršenjem propisa onečisti zrak, tlo, tekuću, stajaću ili podzemnu vodu, vodotok, ili na drugi način ugrozi čistoću kvaliteta zraka, tla, vode, vodotoka ili prirodnog genetskog sklada biološke raznolikosti na širempodručju i u mjeri koja može pogoršati uslove života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog rastinja,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjesecado pet godina.

(2)Kaznomiz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko onečisti zrak, tlo, tekuću, stajaću ili podzemnu vodu, vodotok, ili na drugi način ugrozi čistoću kvaliteta zraka, tla, vode, vodotoka, ili prirodnog genetskog sklada biološke raznolikostii time izazove opasnost zaživot ili zdravlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje uništenje ili znatno oštećenje šuma, bilja ili drugog rastinja u širem području.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jednegodine.

(4)Ako je krivičnim djelom iz stavova 1 i 2 ovoga člana nekoliceteško tjelesno ozlijeđenoili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5)Ako je krivičnim djelom iz stavova 1i 2 ovoga člana prouzrokovana smrt jednogili višelica, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(6)Ako je krivičnim djelom iz stava 3 ovoga člana neko lice teško tjelesno ozlijeđeno ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(7)Ako je krivičnim djelom iz stava 3 ovoga člana prouzrokovana smrt jednog ili višelica,učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Ugrožavanje okoliša napravama
Član 298

(1)Ko protivno propisima stavi u djelovanje ili rukuje napravama, ili odstupi od proizvodnih postupaka kojima se oslobađaju štetne tvari koje mogu ugroziti kvalitet zraka, tla, vode, vodotoka na

78

širem području i u mjeri koja može pogoršati uslove života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog rastinja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Odgovornoliceu pravnomlicu, kojekršenjem propisa propusti postaviti naprave za prečišćavanje ili dopusti izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu pogona koji onečišćuje okolinu,kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.

Ugrožavanje okoliša otpadom
Član 299

(1)Ko protivno propisima odbacuje, odlaže, skuplja, skladišti, obrađuje i prevozi otpad ili uopće njime postupa na način kojim se ugrožava kvalitet zraka, tla, vode, vodotoka, na širem području i u mjeri koja može pogoršati uslove života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog rastinja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko odbacuje, odlaže, skuplja, obrađuje i prevozi otpad ili uopće s njim postupa na način kojim se ugrožava kvalitet zraka, tla, vode, vodotoka i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje uništenje ili znatno oštećenje šuma, bilja ili drugog rastinja na širem području.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ugrožavanje okoliša bukom
Član 300

(1)Ko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzrokovati teže oštećenje zdravlja više lica,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja
Član 301

(1)Ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za liječenje ili sprečavanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovano uginuće većeg broja životinja ili širenje zarazne bolesti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri mjeseca.

Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći
Član 302

Veterinar ili ovlašteni veterinarski pomoćnik koji pri pružanju veterinarske pomoći propiše ili primijeni očito neprikladno sredstvo ili očito nepravilan način liječenja ili uopće nesavjesno postupa pri liječenju i time prouzrokuje uginuće većeg broja životinja, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana učini iz nehata,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

79

Neovlašteno obavljanje veterinarskih usluga
Član 303

Konemajući propisanu stručnu spremu ili neovlašteno obavlja poslove zaštite zdravlja životinja ili druge veterinarske zahvate, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti životinja i bilja
Član 304

(1)Ko za vrijeme epidemije stočne bolesti koja može ugroziti stočarstvo ne postupi po naredbi ili odluci nadležnog tijela donesenoj na osnovu propisa kojom se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanje bolesti,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko za vrijeme dok traje opasnost od bolesti i štetočina koje mogu ugroziti biljni svijet, ne postupi po naredbi ili odluci nadležnog tijela donesenojna osnovu propisakojom se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanje bolesti ili štetočina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stavova 1 i 2 ovoga člana prouzrokovana znatna šteta, učinilac će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

(4)Ko krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Prikrivanje postojanja zarazne bolesti kod životinja
Član 305

Ko prikriva postojanje zarazne bolesti kod životinja ili sumnju da takva bolest postoji, ili to ne prijavi javnoj veterinarskoj službi ili tijelu nadležnom za poslove veterinarstva, pa zbog toga nastupi širenje zarazne bolesti ili uginuće životinja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Zagađivanje stočne hrane ili vode za napajanje stoke
Član 306

(1)Ko škodljivom tvari zagadi stočnu hranu ili vodu u rijekama, potocima, izvorima, bunarima, cisternama ili drugu vodu koja služi za napajanje stoke, živadi ili divljači i time dovede u opasnost život ili zdravlje životinja,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovano uginuće većeg broja životinja, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Uništenje zasada
Član 307

Ko škodljivom tvari uništi bilje, voćke ili druge zasade i time prouzrokuje štetu velikih razmjera, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Nesavjesno postupanje u prometu pesticida
Član 308

Ko stavi pesticide ili druge otrove u promet bez dozvole, ili izda drugi pesticid ili otrov umjesto propisanoga kad zamjena nije dozvoljena, ili na drugi način nesavjesno postupa u prometu pesticida ili drugih otrova i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

80

Pustošenje šuma
Član 309

(1)Ko protivno propisima ili naredbama nadležnih tijela siječe ili krči šumu, ili ko podbjeljuje stabla ili na drugi način pustoši šumu, a time nije počinjeno neko drugo krivično djelo za koje je propisana teža kazna,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku ili u drugim šumama posebne namjene,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Šumska krađa
Član 310

(1)Ko radi krađeobori u šumi jedno ili više stabla, a količina je oborenoga drveta veća od dva kubna metra,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini s ciljem da se oboreno drvo proda, ili ako je količina oborenoga drvetaveća od pet kubnih metara, ili ako je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počinjeno u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi posebne namjene,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Izazivanje šumskog požara
Član 311

(1)Ko izazove šumski požar zbog kojega nastupi šteta velikih razmjera, ili istovremeno izazove više šumskih požara,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2)Ko izazove požar u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku, voćnjaku ili drugoj šumi posebne namjene ili u žitnom polju,kaznit će se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

(3)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(4)Ko krivično djelo iz stava 2 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Mučenje i ubijanje životinje
Član 312

(1)Ko životinju teško zlostavlja ili izlaže nepotrebnim ili dugotrajnim mukama, ili joj nanosi nepotrebne boli, ili protivpravno razara životinjska staništa u većoj mjeri ili na širem prostoru, ili protivno propisima ubija životinje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini radi opklade ili drugog pribavljanja imovinske koristi, ili ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovano uginuće većeg broja životinja ili životinje čija je vrsta posebno zaštićena,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Protivzakoniti lov
Član 313

(1)Ko protivpravno ubije, rani ili uhvati za vrijeme lovostaja divljač u većem broju ili u većoj vrijednosti, ili divljač čiji je lov stalno zabranjen, ili ko neovlašteno iznese izvan zemlje vrhunski trofej veće vrijednosti ili vrhunske trofeje u većem broju, ili ko lovi zaštićenu životinjskuvrstu,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini sredstvima ili na način koji je zabranjen ili kojim se divljač masovno uništava,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do trigodine.

81

(3)Ulovljena divljač i sredstva upotrijebljena za lov oduzet će se.

Protivzakoniti ribolov
Član 314

(1)Ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske životinje ili organizme u vrijeme kad je to zabranjeno ili na području na kojem je to zabranjeno, ili ko lovi ribu, druge slatkovodne ili morske životinje ili organizme eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili drugim načinom ili sredstvom koji su štetni za njihovo rasplođivanje ili koji su propisima zabranjeni,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovano uginuće ribe ili drugih slatkovodnih ili morskih životinja ili organizama u širim razmjerima,počinilac će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

(3)Ulov i sredstva za lov oduzet će se.

Oštećenje, uništenje i nedozvoljeni izvoz spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode
Član 315

(1)Ko ošteti ili uništi spomenik kulture ili zaštićeni objekat prirode, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počinjeno prema spomeniku kulture ili zaštićenom objektu prirode naročite vrijednosti ili je prouzrokovana znatna šteta, počinilac će sekazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ko bez dozvole nadležnog tijela izveze ili iznese izvan zemlje spomenik kulture ili zaštićeni objekat prirode,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(4)Kaznom iz stava 3 ovoga člana kaznit će se počinilac koji spomenik kulture ili zaštićeni objekat po proteku roka određenoga u dozvoli za iznošenje ne vrati.

Nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje spomenika kulture
Član 316

(1)Ko bez dozvole nadležnog tijela obavi na spomeniku kulture konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove ili protivno zabrani ili bez dozvole nadležnog tijela obavlja arheološka iskopavanja ili istraživanja, pa zbog toga spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ako je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počinjeno u odnosu na spomenik kulture naročite vrijednosti ili značenja ili je prouzrokovana znatna šteta, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

X X V I I. G L A V A D V A D E S ET I S E D M A

KRIVIČNA DJELA PROTIV OPĆE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE

Izazivanje opće opasnosti
Član 317

(1)Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, jonizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oružja ili drugom općeopasnom radnjom ili općeopasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg obima,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

82

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se službenoili odgovornolicekojene postavi propisane naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrovnih plinova ilijonizirajućeg zračenja, ili te naprave ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne stavi u rad ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, pa time izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu većeg obima.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana počini na mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Uništenje ili oštećenje važnih privrednih objekata ili javnih sprava
Član 318

(1)Korušenjem, paljenjem ili na drugi način uništi ili ošteti, važan industrijski, poljoprivredni ili drugi privredni objekat, spravu ili postrojenje za vodu, toplinu, plin, električnu ili drugu energiju, sprave sistema veza ili druge sprave javne upotrebe i time izazove njihov zastoj ili otežani rad,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ko protivpravno ukloni ili isključi iz rada sprave ili postrojenja iz stava 1 ovoga člana i time izazove poremećaj u redovnom životu građana,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.

(4)Ko krivično djelo iz stava 2 ovoga člana počini iz nehata,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Oštećenje zaštitnih sprava na radu
Član 319

(1)Ko u rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad uništi, ošteti ili ukloni zaštitnu spravu i time izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu većeg obima,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(2)Odgovornoliceu rudniku, tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja rad, koje ne postavi zaštitne sprave ili ih ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne stavi u rad ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i na taj način izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg obima,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana počini iz nehata,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(4)Pri izricanju uslovne osude za krivično djelo iz stavova 2 i 3 ovoga člana sud može počiniocu odrediti obavezu da u određenom roku postavi zaštitne sprave.

Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova
Član 320

(1)Odgovornolicekoje pri projektiranju, upravljanju ili izvođenju gradnje ili građevinskih radova postupi protivno propisima ili općepriznatim tehničkim pravilima i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

83

Nesavjesno čuvanje pasa i drugih opasnih životinja
Član 321

(1)Ko pse ili druge opasne životinje izvodi na javna mjesta bez propisane brnjice ili druge odgovarajuće zaštite i bez direktnog čuvanja i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2)Ako je krivičnim dijelom iz stava 1 ovoga člana nekolicetjelesnoozlijeđeno,počinilac će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine.

Teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine
Član 322

(1)Ako je krivičnim djelom iz člana 317 (Izazivanje opće opasnosti) stavovi od1 do 3, člana 318 (Uništenje ili oštećenje važnih privrednih objekata ili javnih naprava) stavovi 1 i 2, člana 319 (Oštećenje zaštitnih naprava na radu) stavovi 1 i 2 i člana 320 (Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova) stav 1 ovoga zakona neko lice teško tjelesno povrijeđeno ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili su ta krivična djela počinjena iz mržnje, izvršilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz člana 317 stavovi od 1 do3, člana 318 stavovi 1 i 2, člana 319 stavovi 1 i 2 i člana 320 stava 1 ovoga zakona prouzrokovana smrt jednogili višelica,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz člana 317 stava 4, člana 318 stavova 3 i 4, člana 319 stava 3 i člana 320 stava 2 ovoga zakona nekoliceteško tjelesno ozlijeđeno ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, počinilac će se kazniti kaznom zatvora do pet godina.

(4)Ako je krivičnim djelom iz člana 317 stava 4, člana 318 stavovi 3 i 4, člana 319 stava 3 i člana 320 stava 2 ovoga zakona prouzrokovana smrt jednogili višelica,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Nepropisni prijevoz eksplozivnog ili zapaljivog materijala
Član 323

Ko protivno propisima o prijevozu eksplozivnog ili lako zapaljivog materijala preda na prijevoz javnim prometnim sredstvima eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili takav materijal sam prevozi ili prenosi koristeći se javnim prometnim sredstvima, kaznit ćese novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Oštećenje ustava
Član 324

Ko ošteti izrađene ili prirodne ustave koje služe kao zaštita od prirodnih nepogoda, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Neotklanjanjeopasnosti
Član 325

(1)Ko pravovremenom prijavom nadležnom organu ili na drugi način ne preduzme mjere radi otklanjanja požara, poplave, eksplozije, saobraćajne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima, iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

84

(2)Ko odvraćanjem ili na drugi način spriječi drugoga u preduzimanju mjera radi otklanjanja požara, poplave, eksplozije, saobraćajne nezgode ili druge opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

X X V I I I. G L A V A D V A D E SE T I O S M A

KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOGSAOBRAĆAJA

Ugrožavanje javnog saobraćaja
Član 326

(1)Učesnik usaobraćaju na putevima koji se ne pridržava saobraćajnih propisa i time tako ugrozi javni saobraćaj da dovede u opasnost život ljudi ili imovinu većih razmjera, pa zbog toga kod drugoga nastupi teška tjelesna ozljeda ili imovinska šteta preko 5000 KM,kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.

(2)Ko ugrožavanjem željezničkog, brodskog, tramvajskog, trolejbusnog ili saobraćaja žičarom dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većih razmjera, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.

(3)Ko krivičnodjelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Ugrožavanje javnog saobraćaja zbog omamljenosti
Član 327

(1)Ko pod uticajem alkohola ili drugih omamljujućih sredstava upravlja motornim vozilom, iako je zbog toga očito nesposoban za sigurnu vožnju i time tako ugrozi javni saobraćaj na putevima da dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg obima,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ugrožavanje javnog saobraćaja opasnom radnjom
Član 328

(1)Ko uništenjem, uklanjanjem ili težim oštećenjem saobraćajne sprave, sredstva, znaka ili sprave za signalizaciju koji služe sigurnosti saobraćaja ili davanjem pogrešnih znakova ili signala, postavljanjem prepreka na saobraćajnicama ili na drugi način tako ugrozi javni saobraćaj da time dovede u opasnost život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg obima, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Nesavjestan nadzor nad javnim saobraćajem
Član 329

(1)Odgovornolicekome je povjeren nadzor nad stanjem i održavanjem saobraćajnica i objekata na njima, prijevoznim sredstvima ili javnim saobraćajem ili nad ispunjavanjem propisanih uslova rada vozača, ili odgovorno lice kome je povjereno rukovođenje vožnjom, koje nesavjesnim obavljanjem dužnosti izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima,kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se odgovornolicekoje izda nalog za vožnju ili dozvoli vožnju, iako zna davozač zbog umora, bolesti, uticaja alkohola ili drugih razloga nije u stanju sigurno

85

upravljati vozilom ili da vozilo nije ispravno i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovnu većeg obima.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga članapočini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Teška krivična djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja
Član 330

(1)Ako je krivičnim djelom iz člana 326 (Ugrožavanje javnog saobraćaja) stava 1 prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, a iz stava 2 istog člana, te člana 327 (Ugrožavanje javnog saobraćaja zbog omamljenosti) stava 1, člana 328 (Ugrožavanje javnog saobraćaja opasnom radnjom) stava 1 i člana 329 (Nesavjestan nadzor nad javnim saobraćajem) stavova 1 i 2 ovoga zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda nekoglicaili imovinska šteta velikih razmjera,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz člana 326 stavova 1 i 2, člana 327 stava 1, člana 328 stava 1 ičlana 329 stavova 1 i 2 ovoga zakona prouzrokovana smrt jednog ili više lica,počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje godinu dana.

(3)Ako je krivičnim djelom iz člana 326 stava 3, člana 327 stava 2, člana 328 stava 2 i člana 329 stava 3 ovoga zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda nekoglicaili imovinska šteta velikih razmjera, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4)Ako je krivičnim djelom iz člana 326 stava 3, člana 327 stava 2, člana 328 stava 2 i člana 329 stava 3 ovoga zakona prouzrokovana smrt jednog ili višelica,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Neukazivanje pomoći licu ozlijeđenom u saobraćajnoj nezgodi
Član 331

(1)Vozač motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomoći lice koje je ozlijeđenotim prijevoznim sredstvom ili čiju je ozljedu prouzrokovao, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ako krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana teška tjelesna ozljeda ili smrt ozlijeđenoglica, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

X X I X. G L A V A D V A D E S E TI D E V E T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV PRAVOSUĐA

Dogovor za učinjenje krivičnih djela
Član 332

Ko s drugim dogovori počinjenje krivičnog djela propisanog zakonom u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za dogovor počinjenja takvog pojedinog krivičnog djela nije propisana posebna kazna,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Pripremanje krivičnog djela
Član 333

Ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili preduzme kakvu drugu radnju koja stvara uslove za neposredno počinjenje, ali nije dio počinjenja krivičnog djela propisanog zakonom u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ukoliko za

86

pripremanje pojedinog kaznenog djela nije propisana posebna kazna,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Udruživanje radi počinjenja krivičnih djela
Član 334

(1)Ko organizira grupu ljudi ili na drugi način udružuje tri ili više lica u cilju počinjenja krivičnih djela propisanih zakonom u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine za koja se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako zatakvo organiziranje ili udruživanje radi počinjenja pojedinog krivičnog djela nije propisana posebna kazna,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ko postane pripadnikom grupe ljudi ili udruženja iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(3)Pripadnik grupe ljudi koji otkrije grupu ili pripadnik udruženja koji otkrije udruženje prije nego što je u njihovu sastavu ili za njih počinio krivično djelo,može se osloboditi kazne.

(4)Organizator koji otkrivanjem grupe ljudi ili udruženja ili na drugi način spriječi počinjenje krivičnog djela iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine,a može se i osloboditi kazne.

Sudjelovanje u grupi ljudi koja počini krivičnodjelo
Član 335

(1)Ko sudjeluje u grupi ljudi koja zajedničkim djelovanjem usmrti nekoliceili ga teško tjelesno ozlijedi, počini paljevinu, ošteti imovinu u većem obimu ili počini druga teška nasilja ili koja pokuša počiniti takva djela, za samo sudjelovanje u toj grupi ljudi,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(1)Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja počini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Organizirani kriminal
Član 336

(1)Ko počini krivično djelo propisano zakonom u Brčko distriktu kao pripadnik grupe za organizirani kriminal, ako za pojedino krivično djelo nije propisana posebna kazna,kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

(2)Ko kao pripadnik grupe za organizirani kriminal počini krivično djelo propisano zakonom u Brčkodistriktu za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za pojedino krivično djelo nije propisana posebna kazna,kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

(3)Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom za organizirani kriminal koja zajedničkim djelovanjem počini ili pokuša krivično djelo propisano zakonom u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, ako za pojedino krivično djelo nije propisana posebna kazna,kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.

(4)Ko postane pripadnikom grupe za organizirani kriminal koja zajedničkim djelovanjem počini ili pokuša krivično djelo propisano zakonom u Brčkodistriktu Bosne iHercegovine, ako za pojedino krivično djelo nije propisana posebna kazna,kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

(5)Pripadnik grupe za organizirani kriminal iz stavova od 1 do 4 ovoga člana, koji zločinačku organizaciju otkrije,može se osloboditikazne.

87

Izrada i nabavka oružja i sredstava namijenjenih počinjenju krivičnih djela
Član 337

(1)Ko oružje, eksplozivne tvari ili sredstva za njihovo pripravljanje ili otrove za koje zna da su namijenjeni počinjenju krivičnog djela izradi, nabavi ili drugome omogući da do njih dođe, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Ko izradi ili drugome ustupi lažni ključ, otvarač ili kakvu drugu stvar ili sredstvo za provalu, iako zna da je namijenjeno počinjenju krivičnog djela,kaznit će se kaznomzatvora do jedne godine.

Neprijavljivanje pripremanja krivičnog djela
Član 338

(1)Ko zna da se priprema počinjenje krivičnog djela za koje se po zakonu u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine može izreći tri godine zatvora ili teža kazna, pa u vremenu kad je još bilo moguće spriječiti njegovo počinjenje to ne prijavi, a djelo bude pokušano ili počinjeno, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini u odnosu na krivično djelo za koje se po zakonu u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine može izreći kazna dugotrajnog zatvora, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Za krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana neće se kaznitilicekome je počinilac bračni drug, lice kojesanjim živi u vanbračnoj zajednici, krvni rođak u ravnoj liniji, brat ili sestra, posvojilac ili posvojče i njihov bračni drug ili lice s kojimžive u vanbračnoj zajednici, ili kojije branilac, ljekar ili vjerski službenik počinioca.

Neprijavljivanje krivičnog djela ili počinioca
Član 339

(1)Ko zna za počinioca krivičnog djela za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora, ili ko samo zna da je takvo djelo počinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi pravovremeno otkrivanje počinilaca ili krivičnog djela,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se službenoili odgovornolicekoje ne prijavi krivično djelo za koje je saznalo u obavljanju svoje dužnosti, ako se za to krivično djelo može izreći kazna zatvora pet godina zatvora ili teža kazna.

(3)Za krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana neće se kazniti lice kome je počinilac bračni drug, lice kojesanjim živi u vanbračnoj zajednici, krvni rođak u ravnoj liniji, brat ili sestra, posvojilac ili posvojče i njihov bračni drug ili lice s kojim žive u vanbračnoj zajednici, ili koje je branilac, ljekar ili vjerski službenik počinioca.

(4)Za krivična djela iz stavova 1 i 2 ovoga člana kaznit će se i doktor medicine, doktor stomatologije, babica ili zdravstveniradnik, psiholog, javni bilježnik i radnik socijalnezaštite, ako je krivično djelo počinjeno prema djetetu ili maloljetniku.

Pomoć počiniocu nakon počinjenog krivičnog djela
Član 340

(1)Ko krije počinioca krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili mu prikrivanjem oruđa, tragova ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osuđenika ili preduzima šta drugo s ciljem izbjegavanja izvršenja izrečene kazne, sigurnosne mjere ili odgojne zavodske mjere,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko pruži pomoć iz stava 1 ovoga člana počiniocu krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

88

(3)Ko pruži pomoć iz stava 1 ovoga člana počiniocu krivičnog djela za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4)Kazna izrečena za krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana ne može biti teža ni po vrsti ni po visini od kazne na koju je osuđenolicekome je počinilac pružio pomoć.

(5)Za krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana neće se kazniti lice komeje počinilac bračni drug, lice koje sanjim živi u vanbračnoj zajednici, krvni rođak u ravnoj liniji, brat ili sestra, posvojilac ili posvojče ili njihov bračni drug ili lice s kojim žive u vanbračnoj zajednici, ili koje je branilac, ljekar ili vjerski službenik počinioca.

Lažno prijavljivanje
Član 341

(1)Ko prijavi koje određenoliceda je počinilo krivično djelo propisano zakonom u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine, znajući da tolicenije počinilac,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko podmetanjem tragova krivičnog djela ili na drugi načinizazove pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela propisanog zakonom u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine protiv lica za koje zna da nije počinilac.

(3)Ko sam sebe prijavi da je počinio krivično djelo propisano zakonom u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine, iako ga nije počinio,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4)Kaznom iz stava 3 ovoga člana kaznit će se ko prijavi da je počinjeno krivično djelo propisano zakonom u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine, iako zna da to djelo nije počinjeno.

Davanje lažnog iskaza
Član 342

(1)Svjedok, vještak, prevodilac ili tumač koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine da lažni iskaz,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznomzatvora do tri godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se stranka koja pri izvođenju dokaza ispitivanjem stranaka u parničnom ili upravnom postupku u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine da lažni iskaz, a na tome je iskazu utemeljena odluka donesena u tom postupku.

(3)Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4)Ako su zbog krivičnog djela iz stava 3 ovoga člana nastupile naročito teške posljedice za okrivljenika,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(5)Ako počinilac dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije nego što je donesena konačna odluka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci, a može se i osloboditi kazne.

Sprečavanje dokazivanja
Član 343

(1)Ko svjedoka ili vještaka u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, silom, prijetnjom ili drugim oblikom prisile ili obećanjem poklona ili kakve drugekoristi navede na lažan iskaz,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ko s ciljem da spriječi ili znatno oteža dokazivanje u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplonskom postupku u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine sakrije, ošteti, uništi ili učini neupotrebljivim tuđi predmet ili ispravu koja služi dokazivanju,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

89

(3)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko s ciljem da spriječi ili znatno oteža dokazivanje u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine ukloni, uništi, pomakne ili premjesti kakav granični kamen, zemljomjerski znak ili uopće kakav znak o vlasništvu ili nekom drugom stvarnom pravu ili upotrebi vode, ili kos istim ciljem takav znak lažno postavi.

Povreda tajnosti postupka
Član 344

Ko neovlašteno otkrije ono što je saznao u sudskom, prekršajnom ili upravnom postupku u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom nadležne institucije u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine proglašeno tajnom,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Neizvršenje sudske odluke
Član 345

(1)Odgovornoliceuorganuvlasti ili pravnomlicuili drugim institucijama u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine koje ne postupi po pravosnažnoj odluci suda,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se odgovornolicekoje odbije izvršiti odluku Doma za ljudska prava ili odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koju je dužno izvršiti.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stavova 1 i 2 ovoga člana prouzrokovana teža povreda prava drugoga ili značajna materijalna šteta, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Odavanje istovjetnosti zaštićenog svjedoka
Član 346

Sudija suda u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine ili drugo službeno licekoje je sudjelovalo u ispitivanju zaštićenog svjedoka u krivičnom postupku koji se vodi po zakonu Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine,kojeneovlaštenomlicuučini pristupačnim podatke o istovjetnosti zaštićenog svjedoka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Povreda sudske odluke o zabrani obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti
Član 347

Ko drugome omogući obavljanje zanimanja, djelatnosti ili dužnosti iako zna da mu je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti, ili zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih dužnosti, ili je takva zabrana pravna posljedica osude, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Pobunalicakojima je oduzeta sloboda
Član 348

(1)Lice komejena osnovuzakona oduzeta sloboda, koje se udruži s drugimlicima kojima je na osnovu zakona oduzeta sloboda s ciljem da se nasilno oslobodi ili da talicazajednički napadnulica čijem su nadzoru povjerena, ili da ih silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu prisile da učine ili propuste nešto što je protivno njihovoj dužnosti,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana neko lice teško tjelesno ozlijeđeno ili je prouzrokovana imovinska šteta većih razmjera,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovana smrt jednogili višelica,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina.

90

Bijeglicakomeje oduzeta sloboda
Član 349

Ko upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo drugoglicapobjegne iz kazneno-popravne ustanove ili zatvora,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Omogućavanje bijega licu kome je oduzeta sloboda
Član 350

(1)Ko silom, prijetnjom, obmanom ili nadrugi način omogući bijeg licu kome je na osnovu zakona oduzeta sloboda,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini kao član grupe ljudi,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Povreda zakona od strane sudije
Član 351

Sudija suda u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine koji s ciljem da drugome pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi način prekrši zakon, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

X X X. G L A V A T R I D E S E T A

KRIVIČNA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I PRAVNOG SAOBRAĆAJA

Sprečavanje službenoglicau obavljanju službene radnje
Član 352

(1)Ko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu spriječi službeno liceu obavljanju službene radnje koju je poduzelo u okviru svojih ovlasti ili ga na isti način prisili na obavljanje službene radnje,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana službenolicezlostavljanoili je lako tjelesno ozlijeđenoili je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počinjeno prijetnjom upotrebe oružja, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ko krivično djelo iz stavova 1 i 2 ovoga člana počini prema službenomlicupriobavljanju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine ili dužnosti čuvanja javnog reda, uhićenja počinilaca krivičnog djela ili čuvanja lica komeje oduzeta sloboda, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(4)Ako je počinilac krivičnog djela iz stavova od 1 do 3 ovoga člana bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem službenoglica,može se osloboditi kazne.

Napad na službenoliceu obavljanju poslova sigurnosti
Član 353

(1)Ko napadne ili ozbiljnoprijeti da će napasti službenoliceili lice kojemupomaže u obavljanju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine ili dužnosti čuvanja javnog reda, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana službenoliceili lice kojemupomaže lako tjelesno ozlijeđenoili je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počinjeno uz prijetnju upotrebom oružja, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana službenolice ili lice kojemupomaže teško tjelesno ozlijeđeno,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

91

(4)Ako je počinilac krivičnog djela iz stavova od 1 do 3 ovoga člana bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem službenoglicaili lica kojemupomaže, može se osloboditi kazne.

Sudjelovanje u grupi ljudi koja spriječi službenoliceu obavljanju službene radnje
Član 354

(1)Ko sudjeluje u grupi ljudi koja zajedničkim djelovanjemspriječi ili pokuša spriječiti službenolice u obavljanju službene radnje ili je na taj način prisili na obavljanje službene radnje, za samo sudjelovanje,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi kojapočini kazneno djelo iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Organiziranje otpora
Član 355

(1)Ko druge organizira ili poziva na pružanje nasilnoga otpora zakonitim odlukama ili mjerama nadležnih organa, ili pruža otpor službenomlicuu obavljanju službene radnje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana prouzrokovano neprovođenje ili je znatno otežano provođenje zakonite odluke ili mjere nadležnog organa,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3)Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja počini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nasilničko ponašanje
Član 356

(1) Ko teškim vrijeđanjem ili grubim zlostavljanjem, vršenjem nasilja ili na drugi način ugrožava sigurnost drugog i time prouzrokuje znatno uznemirenje i strah kod građana, ili u većoj mjeri remećenje javnog reda i mira, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine

(2) Ako je djelo iz stava 1 ovog člana izvršeno od strane dva ili više lica, ili je došlo do težeg ponižavanja ili zlostavljanja većeg broja lica, ili je izvršilac nekom licu nanio tjelesnu ozljedu, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Neovlašteno posjedovanje ili ugrožavanje javnoga reda putem radio ili televizijske stanice
Član 357

(1)Ko protivno propisima o sistemu veza posjeduje radio ili televizijsku stanicu ili radio i televizijsku stanicu koristi bez propisanoga odobrenja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko grubo kršeći standarde profesionalnoga ponašanja medija i novinara, koristi huškački ili govor mržnje ili govor koji očito poziva ili potiče na nasilje,narodne ili etničke sukobe i time dovede do ugrožavanja javnoga reda ili mira,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

92

Neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem
Član 358

Ko se neovlašteno za nagradu bavi određenim zanimanjem za čijeobavljanje je po zakonu ili drugim propisima donesenim na osnovu zakona potrebna dozvola nadležnoga organa,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Nesudjelovanje u otklanjanju opće opasnosti
Član 359

Ko protivno naredbi nadležnoga organa bez opravdanog razloga odbije sudjelovati u otklanjanju opasnosti od požara, poplave ili slične opasnosti,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka
Član 360

Ko skine ili povrijedi službeni pečat ili znak koji je ovlaštenoslužbenolicestavilo radi osiguranja predmeta ili prostorije, ili ko bez skidanja ili povrede pečata ili znaka otvori osigurani predmet ili uđe u takvu prostoriju, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjesecado tri godine.

Oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenih spisa
Član 361

Ko protivpravno oduzme, sakrije, uništi, ošteti ili na drugi način učini neupotrebljivim službeni pečat, knjigu, spis ili ispravu institucije u Brčkodistriktu Bosne iHercegovine ili drugog pravnoglicakoje obavlja javne ovlasti ili se kod njih nalazi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Uništenje ili prikrivanje arhivske građe
Član 362

Ko uništi, prikrije ili učini neupotrebljivom arhivsku građu ili je izneseizvan zemlje bez prethodnog odobrenja nadležnoga organa,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Lažno predstavljanje
Član 363

(1)Ko se,s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu korist ili da drugome nanese kakvu štetu,lažno predstavljakao službenoili vojnoliceili neovlašteno nosi oznake službenogili vojnoglica,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko izvrši kakvu radnju koju je ovlaštenoizvršiti samo određena službenolice.

Samovlašće
Član 364

(1)Ko upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini u sastavu grupe ljudi ili udruženja organiziranoga radi počinjenja tog krivičnog djela,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

93

Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih tvari
Član 365

(1)Ko neovlašteno izradi, prepravi, proda, nabavi ili razmijeni vatreno oružje, municiju ili eksplozivne tvari, ili ko neovlašteno drži vatreno oružje, municiju ili eksplozivne tvari čija nabavka građanima uopće nije dozvoljena,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko počini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana u odnosu na veću količinu vatrenog oružja, municije ili eksplozivnih tvari,kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Zloupotreba znaka za pomoć i opasnost
Član 366

Ko zloupotrijebi znak za pomoć ili znak za opasnost ili neosnovano poziva u pomoć s ciljem da izazove izlazak službenika državnih tijela ili vatrogasaca ili zaustavljanje saobraćaja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Krivotvorenje isprave
Član 367

(1)Ko izradi lažnu ispravu ilipreinači pravu ispravu s ciljem da se takva isprava upotrijebi kao prava, ili ko lažnu ili preinačenu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini glede javne isprave, oporuke, mjenice, čeka, javne ili službene knjige ili druge knjige koja se po zakonu mora voditi,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Posebni slučajevi krivotvorenja isprave
Član 368

Smatrat će se počinjenjem krivičnog djela krivotvorenja isprava i kaznit će se po članu 369 (Krivotvorenje isprave) stavu 1 ovoga zakona:

1) ko kakav papir, blanket ili kakav drugi predmet koji je nekolicepotpisaloneovlašteno popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose;

2) ko drugoga obmane o sadržaju kakve isprave i taj je potpiše smatrajući da potpisuje kakvu drugu ispravu ili kakav drugi sadržaj;

3) ko ispravu izda u ime drugoglicabez njegove ovlastiili u ime lica kojene postoji;

4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis navede da ima kakav položaj, zvanje ili čin iako nema takav položaj, zvanje ili čin, a to ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave;

5) ko ispravu izradi neovlaštenom upotrebom pravoga pečata ili znaka.

Ovjeravanje neistinitog sadržaja
Član 369

(1)Ko dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učini da ono u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što treba služiti kao dokaz u pravnom prometu,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ko ispravu, zapisnik ili knjigu iz stava 1 ovoga člana upotrijebi znajući da su neistiniti.

94

Izdavanje i upotreba neistinite ljekarske ili veterinarske svjedodžbe
Član 370

(1)Doktor medicine,doktor stomatologije ili veterinar koji izda neistinitu ljekarsku ili veterinarsku svjedodžbu znajući da je neistinita,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko upotrijebi neistinitu ljekarsku ili veterinarsku svjedodžbu znajući da je neistinita,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Nadripisarstvo
Član 371

Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašteno za nagradu bavi pružanjem pravne pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ometanjevjerskih obreda
Član 372

(1)Ko ometa ili spriječi vjerski obred,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini upotrebom sile ili ozbiljnom prijetnjom upotrebe sile,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Povreda mira umrlog
Član 373

(1)Ko neovlašteno prekopa, razruši, ošteti ili na drugi način grubo oskvrne grob ili drugo mjesto ukopa ili spomen na umrle,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

(2)Ko neovlašteno iskopa, odnese, ošteti, uništi, sakrije ili premjesti tijelo, dio tijela ili pepeo umrlog ica, ili ko oskvrne tijelo umrloglica,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

X X X I. G L A V A T R I D E S E TI P R V A

KRIVIČNA DJELA PODMIĆIVANJA I KRIVIČNA DJELA PROTIV SLUŽBENE I DRUGE

ODGOVORNE DUŽNOSTI

Primanje dara i drugih oblika koristi
Član 374

(1)Službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu Bosne i Hercegovineuključujući i stranoslužbeno lice,koje zahtijeva ili primipoklon ili kakvu drugu korist, ili koje primi obećanjepoklonaili kakve koristi, da u okviru svoje ovlasti učini što ne bi smjela učiniti ili da ne učini što bi morala učiniti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(2)Službeno ili odgovornoliceu Brčkodistriktu Bosne i Hercegovineuključujući i stranoslužbeno lice,koje zahtijeva ili primi poklon ili kakvu korist, ili koje primi obećanjepoklonaili kakve koristi, da u okviru svoje ovlasti učini što bi moralo učiniti ili da ne učini što ne bi smjelo učiniti,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Kaznom iz stava 2 ovoga člana kaznit će se službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu Bosne i Hercegovineuključujući i stranoslužbenolice,koje poslije činjenja ili nečinjenja iz stavova 1 i 2 ovoga člana, a u vezi s tim, zahtijeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist.

(4)Primljeni poklon ili imovinska korist oduzet će se.

95

Davanjepoklonai drugih oblika koristi
Član 375

(1)Ko službenomili odgovornomlicuu Brčkodistriktu Bosne i Hercegovineuključujući i strano službenolice,učini ili obećapoklonili kakvu drugu korist, da u okviru svoje ovlasti učini što ne bi smjelo učiniti ili da ne učini što bi moralo učiniti, ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenogili odgovornoglica,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ko službenomili odgovornomlicuu Brčkodistriktu Bosne i Hercegovineuključujući i strano službenolice,učini ili obećapoklonili kakvu drugu korist, da u okviru svoje ovlasti učini što bi moralo učiniti ili da ne učini što ne bi smjelo učiniti, ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenogili odgovornoglica,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3)Počinilac krivičnog djela iz stavova 1 i 2 ovoga člana koji je dao mito na zahtjev službenogili odgovornoglicau Brčkodistriktu Bosne i Hercegovineuključujući i stranoslužbenolice,i prijavio krivično djelo prije njegova otkrivanja ili saznanja da je otkriveno,može se osloboditi kazne.

(4)Primljeni poklon ili imovinska korist oduzet će se, a u slučaju iz stava 3 ovoga člana može se vratitilicukojeje dalomito.

Protivzakonito posredovanje
Član 376

(1)Ko primi nagradu ili kakvu drugu korist da korištenjem svog službenog ili uticajnog položaja u Brčkodistriktu Bosne i Hercegovine posreduje da se učini ili ne učini koja službena radnja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ko koristeći svoj službeni ili uticajni položaj u institucijama u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine posreduje da se učini službena radnja koja se ne bi smjela učiniti ili da se ne učini službena radnja koja bi se morala učiniti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3)Ako je za počinjenje krivičnog djela iz stava 2 ovoga člana primljena nagrada ili kakva druga korist, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Zloupotreba položaja ili ovlasti
Član 377

(1)Službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu Bosne i Hercegovinekoje iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlasti, prekoračivši granice svoje službene ovlasti ili ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugome kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugoga, kaznit će se kaznom zatvoraod šest mjeseci do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

Pronevjera
Član 378

(1) Ko protivpravno prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u službi ili uopće na radu u institucijama Brčko distrikta BiH ili pravnom licu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

96

(2) Ako vrijednost pronevjerenih stvari iz stava 1 ovog člana ne prelazi iznos od 500 KM, a izvršilac je postupao s ciljem da pribavi malu vrijednost, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je djelom iz stava 1 ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi iznos od 10.000 KM izvršilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznit će se zatvorom od dvije godine do deset godina.

Prevara u službi
Član 379

(1)Službeno ili odgovorno lice u Brčko distriktu koje s ciljem da sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist, podnošenjem lažnih obračuna ili na druginačin dovede u zabludu ovlaštenoliceda učini nezakonitu isplatu,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, počinilac će se kazniti kaznomzatvora od jedne do deset godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

Posluga
Član 380
Ko se neovlašteno posluži novcem,vrijednosnim papirima ili drugim pokretnim
stvarima koje su mu povjerene u službi ili uopće na radu u institucijama Brčko
distrikta ili pravnom licu, ili ove stvari drugome neovlašteno da na poslugu, kaznit
će se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Nesavjestan rad u službi
Član 381

(1)Službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu koje povredom zakona, drugog propisa ili općeg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, očito nesavjesno postupi u obavljanju dužnosti, pa zbog toga pravo drugoga bude teško povrijeđeno ili nastupi imovinska šteta koja prelazi 1000 KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana teško povrijeđeno pravo drugoga ili nastupi imovinska šteta koja prelazi 10.000 KM,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Odavanje službene tajne
Član 382

(1)Službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu koje neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su službena tajna, ili koje pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlaštenomlicu,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se ilicekojes ciljem da neovlašteno upotrijebi takve podatke, nezakonito iskoristi podatke koji se čuvaju kao službena tajna, ili lice koje bez odobrenja te podatke objavi.

97

(3)Ako je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počinjeno iz koristoljublja ili glede naročito povjerljivih podataka, ili radi objavljivanja ili korištenja podataka izvan Brčkodistrikta,počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4)Službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu kojepočini krivično djelo iz stava 1 ovoga člana iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(5)Nema krivičnog djela iz stava 2 ovoga člana ako ko objavi ili posreduje u objavljivanju službene tajne institucije u Brčkodistriktu čiji je sadržaj suprotan ustavnom ili statutarnom ustrojstvu Brčko distrikta, s ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti u ustroju, radu i rukovođenju službom, ako objava nema štetne posljedice za Brčkodistrikt.

(6)Odredbe stavova od 1 do 4 ovog člana primijenit će se i premalicukojeje odaloslužbenu tajnu nakon što joj je služba ili odgovornost u Brčkodistriktu prestala.

Krivotvorenje službene isprave
Član 383

(1)Službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu koje u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis, unese neistinite podatke ili ne unese kakavvažan podatak, ili svojim potpisom ili službenim pečatom ovjeri službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem, ili koje svojim potpisom ili službenim pečatom omogući izradu takve isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Kaznom iz stava 1 ovoga člana kaznit će se i službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu koje neistinitu službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili pri poslovanju kaoda su istiniti, ili kojeslužbenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini neupotrebljivom.

Protivzakonita naplata i isplata
Član 384

Službenoili odgovornoliceu Brčkodistriktu koje od drugoganaplati što drugi nije dužan, ili naplati više nego je dužan, ili koje pri isplati ili predaji kakvih stvari manje isplati ili preda,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Protivzakonito oslobođenjelicakome je oduzeta sloboda
Član 385

Službenoliceu Brčkodistriktu kojeprotivzakonito oslobodilicekome je oduzeta sloboda, a kojemu je povjerenona čuvanje, ili mu pomogne u bijegu, ili mu omogućava nedozvoljenu vezu ili prepisku radi pripremanja bijega,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Protivzakonito prisvajanje stvari pri pretresu ili izvršenju
Član 386

Službenoliceu Brčkodistriktu koje pri pretresu stana, prostorija ili lica ili pri izvršenju, oduzme pokretninu s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protivpravnu imovinsku korist, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

98

X X X I I. G L A V A T R I D E S ET I D R U G A

KRIVIČNA DJELA PROTIV SISTEMA ELEKTRONIČKE OBRADE PODATAKA

Oštećenje računarskih podataka i programa
Član 387

(1)Ko ošteti,izmijeni, izbriše, uništi ili na drugi način učini neupotrebljivim ili nepristupačnim tuđe računarske podatke ili računarske programe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko unatoč zaštitnim mjerama neovlašteno pristupi računarskim podacima ili programima ili neovlašteno presreće njihov prenos,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Kaznom iz stava 2 ovoga člana kaznit će se ko onemogući ili oteža rad ili korištenje računarskog sistema, računarskih podataka ili programa ili računarsku komunikaciju.

(3)Ako je krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana počinjeno u odnosu na računarski sistem, podatak ili program tijela vlasti, javne službe, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa,ili je prouzrokovana znatna šteta,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(4)Ko neovlašteno izrađuje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili čini drugome dostupne posebne sprave, sredstva, računarske programe ili računarske podatke stvorene ili prilagođene radi počinjenja krivičnog djela iz stavova od 1 do 3 ovoga člana,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(5)Posebne sprave, sredstva, računarski programi ili podaci stvoreni, korišteni ili prilagođeni radi počinjenja krivičnih djela, kojima je krivično djelo iz stavova od 1 do 3 ovoga člana počinjeno, oduzet će se.

Računarsko krivotvorenje
Član 388

(1)Ko neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neupotrebljivim računarske podatke ili programe koji imaju vrijednostza pravnalica, s ciljem da se upotrijebe kao pravi ili sam upotrijebi takve podatke ili programe,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2)Ako je krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počinjeno u odnosu na računarske podatke ili programe tijela, javne službe, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa, ili je prouzrokovana znatna šteta,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(3)Ko neovlašteno izrađuje, nabavlja, prodaje, posjeduje ili čini drugome pristupačnim posebne sprave, sredstva, računarske programe ili računarske podatke stvorene ili prilagođene radi počinjenja krivičnog djela iz stavova 1 i 2 ovoga člana,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(4)Posebne sprave, sredstva, računarski programi ili podaci stvoreni, korišteni ili prilagođeni radi počinjenja krivičnih djela, kojima je počinjeno krivično djelo iz stavova 1 ili 2 ovoga člana, oduzet će se.

Računarska prevara
Član 389

(1)Ko neovlašteno unese, ošteti, izmijeni iliprikrije računarski podatak ili program ili na drugi način utiče na ishod elektroničke obrade podataka s ciljem da sebi ili drugome pribavi protivpravnu

99

imovinsku korist i time drugome prouzrokuje imovinsku štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do deset godina.

(3)Ako je krivičnim djelom iz stava 1 ovoga člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 50.000 KM, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.

(4)Ko krivično djelo iz stava 1 ovoga člana počini samo s ciljem da drugoga ošteti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Ometanje rada sistema i mreže elektroničke obrade podataka
Član 390

Ko neovlaštenim pristupom u sistem ili mrežu elektroničke obrade podataka izazove zastoj ili poremeti rad toga sistema ili mreže, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Neovlašteni pristup zaštićenome sistemu i mreži elektroničke obrade podataka
Član 391

(1)Ko se neovlašteno uključi u sistem ili mrežu elektroničke obrade podataka kršenjem mjera zaštite, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2)Ko upotrijebi podatak dobijen na način iz stava 1 ovoga člana, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3)Ako su krivičnim djelom iz stava 2 ovoga člana prouzrokovane drugome teške posljedice, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Računarska sabotaža
Član 392

Ko unese, izmijeni, izbriše ili prikrije računarski podatak ili program ili se na drugi način umiješa u računarski sistem, ili uništi ili ošteti sprave za elektronsku obradu podataka s ciljem da onemogući ili znatno omete postupak elektronske obrade podataka značajnih organima vlasti, javnim službama, javnim ustanovama, trgovačkim društvima ili drugim pravnim licima od posebnog javnog interesa, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

X X X I I I. G L A V A T R I D E SE T I T R E Ć A

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja bivšeg zakona
Član 393

Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Krivični zakon Brčkodistrikta Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Brčkodistrikta BiH, br. 6/2000, 1/2001 i 3/2003).

Obaveza usklađivanja pravosnažnoizrečenih krivičnopravnih sankcija
Član 394

Izvršenje krivičnopravnih sankcija pravosnažno izrečenih u skladu s odredbama krivičnog zakona iz člana 391 (Prestanak važenja bivšeg zakona) ovoga zakona čije izvršenje nije započeto ili je u toku, ima se u izričaju, sadržaju i načinu izvršenja uskladiti s odredbama ovoga zakona danom njegova stupanja na snagu.

100