ZAKON

O DRŽAVNOJ SLUŽBI U INSTITUCIJAMA

BOSNE I HERCEGOVINE

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet zakona

  1. Ovim zakonom uređuje se pravni status državnih službenika u institucijama Bosne i

Hercegovine (u daljnjem tekstu: Institucija).

  1. Državni je službenik osoba postavljena upravnim aktom na djelatno mjesto u državnoj

službi, sukladno zakonu.

Članak 2.

Zapošljavanje i zastupljenost

  1. Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na

javnom natječaju i profesionalnoj sposobnosti.

  1. Struktura državnih službenika u državnoj službi okvirno odražava nacionalnu strukturu

stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.

  1. Nacionalna pripadnost državnog službenika temelji se na dobrovoljnom izjašnjavanju

sukladno ovom Zakonu.

Članak 3.

Zakonski principi

Državna služba osigurava poštivanje i primjenu slijedećih principa:

a) zakonitosti;

b) transparentnosti i javnosti;

c) odgovornosti;

d) efikasnosti i ekonomičnosti;

e) profesionalne nepristranosti.

Članak 4.

Izuzeće u primjeni

  1. Članovi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skupština), članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo), Vijeće ministara (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara), ministri i zamjenici ministara, članovi Stalnog komiteta za vojna pitanja, suci Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), suci Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud Bosne i Hercegovine), guverner i vice guverneri Centralne banke Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka), generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju financijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured za reviziju)

nisu državni službenici i njihov se pravni status uređuje drugim propisima.

  1. Osobe zaposlene kao savjetnici članova Parlamentarne skupštine, članova Predsjedništva, predsjedatelja Vijeća ministara, ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera

Centralne banke nisu državni službenici.

Članak 5.

Savjetnici

Na savjetnike iz članka 4. stavak 2. primjenjuju se slijedeći čl.: 14.2.a), 14.5, 15.1.f), 18., 22.,

43., 44. i 45. ovoga zakona.

Članak 6.

Diplomatska i konzularna služba, granična služba i Centralna banka

  1. Ovaj se Zakon primjenjuje na državne službenike diplomatske i konzularne službe i

granične službe.

  1. Izuzev odredaba iz čl. 1., 2. i 3. ovoga zakona, Vijeće ministara može, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije za državnu službu (u daljnjem tekstu: Agencija), odlučiti da se

pojedine odredbe ovoga zakona ne primjenjuju na diplomatsku i konzularnu i graničnu službu.^

3. Ovaj zakon ne primjenjuje se na osobe zaposlene u Centralnoj banci BiH.

POGLAVLJE II.

DJELATNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Članak 7.

Djelatna mjesta u državnoj službi

1. Državni se službenik postavlja na jedno od slijedećih djelatnih mjesta:

a) rukovodeći državni službenici:

1) tajnik i tajnik s posebnim zadatkom;

2) pomoćnik ministra.

b) Ostali državni službenici:

1) šef unutarnje organizacijske jedinice;

2) stručni savjetnik;

3) viši stručni suradnik;

4) stručni suradnik.

2. Kategorije u okviru djelatnih mjesta iz stavka 1. utvrđuju se podzakonskim aktom.

Članak 8.

Tajnik i tajnik s posebnim zadatkom

  1. Tajnik obavlja poslove rukovodnog karaktera i koordi- nira rad sektora. Odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih određenoj instituciji.

Tajnik za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju institucije iz članka 4.1.

  1. Tajnik s posebnim zadatkom obavlja poslove rukovod- nog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukom Vijeća ministara ili drugim propisima. Na tajnika s posebnim zadatkom primjenjuju se isti uvjeti kao i za tajnika, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno. Tajnik s posebnim zadatkom za svoj rad i upravljanje

odgovara Vijeću ministara.

Članak 9.

Pomoćnik ministra

  1. Pomoćnik ministra obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar temeljne organizacijske jedinice, odnosno sektora i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih

potencijala dodijeljenih temeljnoj organizacijskoj jedinici.

2. Pomoćnik ministra za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i zamjenicima ministra.

Članak 10.

Šef unutarnje organizacijske jedinice

  1. Šef unutarnje organizacijske jedinice obavlja složenije poslove i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutarnjoj

organizacijskoj jedinici.

  1. Šef unutarnje organizacijske jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoćniku

ministra, odnosno sekretaru ako u datoj instituciji nema pomoćnika ministra.

Članak 11.

Stručni savjetnik

  1. Stručni je savjetnik državni službenik čija dužnost podrazumijeva odgovornost, visok

stupanj stručnosti i neovisnosti u određenim oblastima rada u okviru organizacijske jedinice.

  1. Stručni savjetnik podnosi izvješće pomoćniku ministra ili rukovoditelju organizacijske

jedinice.

Članak 12.

Viši stručni suradnik

1. Viši stručni suradnik obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacijskoj jedinici.

2. Viši stručni suradnik podnosi izvješće rukovoditelju organizacijske jedinice.

Članak 13.

Stručni suradnik

Stručni je suradnik specijaliziran za određenu oblast rada.

POGLAVLJE III.

DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Članak 14.

Dužnosti državnog službenika

  1. Državni službenik izvršava zadatke predviđene opisom djelatnoga mjesta i primjenjuje i

osigurava poštivanje ustavno-pravnoga poretka i zakona u Bosni i Hercegovini.

  1. Ako državni službenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita, postupa na

slijedeći način:

a) skreće pozornost izdavatelju naredbe na njezinu nezakonitost;

b) ako izdavatelj naredbe ponovi naredbu, državni će službenik zatražiti pismenu potvrdu u

kojoj se navodi identitet izdavatelja naredbe i njen precizan sadržaj;

c) ako je naredba potvrđena, državni službenik obavještava o naredbi neposredno nadređenog izdavatelju naredbe i prinuđen je da je izvrši, osim ako naredba ne predstavlja kazneno djelo. U tom slučaju, državni službenik odbija da je izvrši i prijavljuje slučaj

mjerodavnom tijelu.

3. Državni službenik je nepristran, te naročito:

a) izbjegava aktivnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koje krše ili su nespoji- ve s dužnostima utvrđenim ovim zakonom i suzdržava se od javnog ispoljavanja

svojih političkih uvjerenja;

b) ne traži i ne prihvaća za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u

novcu, uslugama i slično, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.

4. Državni se službenik u vršenju svojih dužnosti rukovodi općim interesom, te naročito:

a) služi i pomaže javnosti;

b) pruža javnosti, zainteresiranim stranama i jav- nim institucijama informacije zatražene suk- ladno Zakonu o slobodi pristupa informaci- jama u Bosni i Hercegovini ("Službeni

glasnik BiH", broj 28/00).

  1. Državni službenik ne smije zauzimati nekretninu u svojini izbjeglice ili raseljene osobe niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljena osoba podnijela zahtjev za povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebalo da bude pod upravom općinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja ili odgovornog tijela Ministarstva za izbjeglice i

raseljena lica Republike Srpske za korištenje u svrhu alternativnog smještaja.

6. Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene ovim zakonom.

Članak 15.

Prava državnog službenika

1. Državni službenik ima pravo:

a) na stalni djelatni odnos do stjecanja uvjeta za mirovinu, osim ako ovim zakonom nije

drugačije utvrđeno;

b) na odsutnost utvrđenu zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom djelatnom

mjestu po isteku odsutnosti;

c) da bude nagrađen na temelju zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno u Poglavlju V.

ovog zakona;^

d) na plaću i naknadu na način utvrđen u Poglavlju V. ovog zakona;

e) na potporu i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju u cilju

napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge načine;

f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od strane države tokom obavljanja

službenih dužnosti;

g) da se nadređeni prema njemu odnose poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo;

h) da utemelji ili se učlani, ali ne i da bude obvezan učlaniti se, u sindikat ili profesionalnu

udrugu sukladno zakonu;^

i) da štrajkuje sukladno zakonu.

  1. Državni službenik ima pravo na pošten i pravedan tretman u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno podrijetlo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, religiju, politička i druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob, imovinsko

stanje, hendikepiranost ili drugi status.

  1. Državni se službenik nakon postavljenja oslobađa svih vojnih obveza predviđenih

zakonom.

Članak 16.

Nespojivosti s dužnostima državnoga službenika

  1. Državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na poziciji koja dovodi do

sukoba interesa s njegovim službenim dužnostima, a naročito:

a) državni službenik ne smije obavljati dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio ministar ili rukovoditelj institucije. Podzakonski akti propisuju

slučajeve u kojima se može dati ovakvo odobrenje;

b) državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti ne može se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne može se zaposliti u tvrtki nad čijim radom je provodio redovni nadzor. On također ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog poslodavca ili tvrtke u roku od dvije godine od dana

razrješenja s dužnosti;

c) s izuzetkom državnih službenika na poziciji tajnika, odnosno pomoćnika ministra, smatrat će se da je državni službenik u odsustnosti iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu dužnost na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na poziciju u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom tijelu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju, državni službenik na poziciji tajnika,

odnosno pomoćnika ministra, podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi;

d) državni službenik iz članka 16. stavak 1. točka c), s izuzetkom državnih službenika na poziciji tajnika, odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično djelatno mjesto najkasnije u roku od mjesec dana od nastupanja slijedećih slučajeva: neuspjeha na izborima, završetka mandata i prestanka dužnosti u zakonodavnom ili izvršnom tijelu na bilo kojoj razini

vlasti u Bosni i Hercegovini;^

e) državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora političkih stranaka i ne smije

slijediti instrukcije političkih stranaka.

  1. Sukladno ovom zakonu, prigodom postavljenja na mjesto državnog službenika, državni će službenik predočiti sve informacije o imovini koju ima raspolaga- nju on ili članovi njegove uže obitelji kao i o djelat- nostima i dužnostima koje obavljaju državni službenik i članovi

njegove uže obitelji.

  1. Svi se podaci čuvaju u evidenciji Registra državne službe sukladno propisima o zaštiti

podataka koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.^

Članak 17.

Tajnik s posebnim zadatkom

Tajnik s posebnim zadatkom, koji je prethodno imao status državnoga službenika, vraća se na

isto ili slično djelatno mjesto ako bi izgubio svoj posebni zadatak u slijedećim slučajevima:

a) nepravilnog postavljenja;

b) nezadovoljavajućeg probnoga rada;

c) završetka posebnoga zadatka;

d) dobrovoljne ostavke s pozicije.

Članak 18.

Prava i obveze savjetnika

1. Savjetniku se ne garantira sigurnost uživanja pozicije:

a) savjetnik može biti razriješen dužnosti u bilo koje vrijeme od strane tijela koje ga je

imenovalo, na prijedlog ovlaštenog predlagača;

b) mandat savjetnika ne može biti duži od mandata osobe koju savjetuje;

c) imenovanje savjetnika ne može se preinačiti u poziciju državnoga službenika sa

sigurnošću uživanja pozicije.

  1. Ako državni službenik, s izuzetkom državnih službenika na poziciji tajnika, odnosno pomoćnika ministra, bude imenovan na poziciju savjetnika, smatrat će se da je u odsutnosti od trenutka kada je imenovan. U tom slučaju, državni službenik na poziciji tajnika, odnosno

pomoćnika ministra podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi.

  1. Državni službenik iz članka 18. stavak 2., s izuzetkom državnih službenika na poziciji tajnika, odnosno pomoćnika ministra, vraća se na isto ili slično djelatno mjesto najkasnije u

roku od mjesec dana od kada prestaje njegovo imenovanje.

  1. Savjetnik daje ostavku od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za izbornu poziciju ili od trenutka kada je imenovan na poziciju u bilo kojem zakonodav- nom ili

izvršnom tijelu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini.^

  1. Podzakonski akti određuju specifične slučajeve nes- pojivosti s djelatnim mjestom

savjetnika.

POGLAVLJE IV.

UPRAŽNJENA DJELATNA MJESTA, PREMJEŠTAJ, ZAPOŠLJAVANJE, OCJENA

RADA, UNAPREĐENJE

Članak 19.

Upražnjena mjesta

  1. Ako u instituciji postoji upražnjeno mjesto državnoga službenika, institucija prvo interno oglašava to djelatno mjesto. Institucija razmatra da li se, sukladno članku 32. ovoga zakona, to djelatno mjesto može popuniti internim premještajem državnoga službenika zaposlenog na

sličnom djelatnom mjestu u instituciji.^

  1. Ako ovakav interni premještaj nije moguć, Agencija, sukladno članku 33. ovoga zakona, pokušava popuniti upražnjeno radno mjesto eksternim premještajem preko- brojnog službenika

koji je na sličnoj poziciji u drugoj instituciji.

  1. Ako ovakav eksterni premještaj nije moguć, upražnjeno se mjesto oglašava putem javnoga

natječaja, koji se provodi sukladno ovome zakonu.

Članak 20.

Interno oglašavanje

1. Agencija oglašava upražnjeno mjesto.

  1. Interni se oglas objavljuje najmanje mjesec dana prije krajnjeg roka za prijave u

"Službenom glasniku BiH" i u instituciji u kojoj se upražnjeno mjesto pojavilo.

3. Interni oglas sadrži:

a) opis upražnjenoga djelatnog mjesta;

b) opis vrste natječaja;

c) popis najvažnijih oblasti natječaja;

d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja;

e) posebne akademske i profesionalne uvjete za djelatno mjesto koje se popunjava;

f) druge uvjete koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajuće djelatno mjesto.

Članak 21.

Javno oglašavanje

1. Agencija oglašava upražnjeno mjesto.

  1. Javni se oglas objavljuje najmanje tri mjeseca prije krajnjega roka za prijave u

"Službenom glasniku BiH", a objavit će se i u:

a) službenim glasilima entiteta i "Službenom glasniku Brčko Distrikta " i;

b) u diplomatskim i konzularnim predstavništvima i;

c) u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.

  1. Javni oglas sadrži opće uvjete za postavljenje državnog službenika te uvjete navedene u

članku 20. stavak 3. ovoga zakona.

Članak 22.

Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika

  1. Da bi bila postavljena na mjesto državnog službenika, osoba mora ispunjavati slijedeće

opće uvjete:^

a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;

b) da je starija od 18 godina;

c) da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje

VII. stupnja stručne spreme;

d) da je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova predviđenih ovom pozicijom;

e) da je regulirala vojnu obvezu sukladno zakonu;

f) da nije otpuštena iz državne službe kao rezultat stegovne mjere na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini u roku od tri godine prije dana objave upražnjenoga djelatnog mjesta u

"Službenom glasniku BiH";

g) imati uvjerenje da se protiv nje ne vodi kazneni postupak;

h) da nije obuhvaćena odredbom članka IX.1 Ustava Bosne i Hercegovine.

  1. Izuzetno od uvjeta utvrđenih u stavku 1. ovoga članka državni službenici ranije postavljeni na djelatno mjesto stručnoga suradnika, u razdoblju ne dužem od dvije godine od stupanja na

snagu ovoga zakona, mogu biti osobe sa završenom višom stručnom spremom (VI. stupanj).

Članak 23.

Nediskriminacija

Prilikom organiziranja javnoga natječaja Agencija osigurava da se kod izbora državnog

službenika neće vršiti diskriminacija, sukladno članku 15.2 ovoga zakona.

Članak 24.

Povjerenstva za izbor

  1. Agencija imenuje posebna povjerenstva za izbor koja su nepristrana u provođenju javnoga

natječaja.^

  1. Na način utvrđen podzakonskim aktima, povjerenstvo za izbor čini najmanje pet članova, od kojih su najmanje tri člana državni službenici iz institucije na koju se javni natječaj odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnoga

natječaja, dok se ostala dva člana imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija.^

  1. Povjerenstva za izbor biraju predsjedatelja među svojim članovima i usvajaju poslovnik o

radu većinom glasova ovih članova.

Članak 25.

Ostavka i diskvalifikacija članova povjerenstva za izbor

  1. Ako postoji sukob interesa koji se odnosi na člana povjerenstva za izbor, taj član daje

ostavku na članstvo u povjerenstvu.^

  1. Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova povjerenstva za

izbor.

  1. Svaki prijavljeni kandidat može od Odbora državne službe za žalbe (u daljnjem tekstu:

Odbor) zatražiti diskvalifikaciju bilo kojeg člana i povjerenstva za izbor na temelju:^

a) sukoba interesa iz čl. 16. ovoga zakona;

b) očiglednog rizika od predrasuda i pristranosti;

c) nedostatka neophodnog iskustva.

  1. Proces zapošljavanja neće se obustaviti tokom ispitivanja navoda za diskvalifikaciju člana povjerenstva za izbor. U slučaju da Odbor ili mjerodavni sud to zatraže, cjelokup- ni proces prijama kandidata bit će proglašen nevažećim. U tom slučaju, Agencija ponovno organizira

postupak javnoga natječaja, sukladno ovom Zakonu.

Članak 26.

Javni natječaj

1. Agencija utvrđuje karakter i sadržaj javnoga natječaja.

2. Javni natječaj sadrži:

a) javni ispit;

b) stručni ispit.

  1. Vijeće ministara, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje način i program

polaganja ispita.

Članak 27.

Izborni proces

  1. Povjerenstvo za izbor provjerava i bira kandidate na temelju profesionalnih sposobnosti procijenjenih putem javnoga natječaja koji je identičan za sve kandidate koji se prijavljuju za isto djelatno mjesto. Takav se javni natječaj održava najmanje 30 dana nakon krajnjega roka za

prijave.

  1. Podzakonski akti određuju sustav dodjele bodova za svakog kandidata sukladno čl. 22.,

26., 70. i 71. ovoga zakona.

  1. Agencija objavljuje rezultate javnoga natječaja i pismeno obavještava sve kandidate o

rezultatima koje su postigli, sukladno ovom zakonu.

Članak 28.

Postavljenje državnog službenika

  1. Državnog službenika postavlja Agencija sukladno rezultatu koji je kandidat postigao u

izbornom procesu, uz prethodno pribavljeno mišljenje mjerodavne institu- cije.

  1. Rukovodeće državne službenike imenuje mjerodavna institucija, po prethodno

pribavljenom mišljenju Agencije, s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni natječaj.

  1. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenog državnog

službenika.

  1. Postavljenje se vrši upravnim aktom objavljenim u "Službenom glasniku BiH". Prije preuzimanja dužnosti, postavljeni državni službenik prima pismeni opis svoga djelatnog

mjesta i opis uvjeta službe.

5. Akt o postavljenju sadrži:

a) ime i prezime državnoga službenika;

b) naziv institucije u kojoj je državni službenik postavljen;

c) naziv djelatnog mjesta i platni razred.

  1. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti. Tekst zakletve utvrđuje Agencija. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio osobnoga dosjea državnoga

službenika.^

Članak 29.

Probno razdoblje

  1. Nakon preuzimanja dužnosti, državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. Razdoblje probnoga rada državnog službenika obuhvata razdoblje uvođenja u posao i razdoblje obavljanja dužnosti i ukupno traje dvanaest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije

drugačije utvrđeno.

  1. Neposredno nadređeni državni službenik određuje se kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnoga razdoblja. Ocjenjivanje probnoga rada tajnika i pomoćnika

ministra vrši ministar i zamjenici ministra.

3. Ako je ocjena rada:

a) zadovoljavajuća, tijelo mjerodavno za postavljenje potvrđuje postavljenje državnog

službenika;

b) nezadovoljavajuća, tijelo mjerodavno za postavljenje razrješava dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. Razriješeni državni službenik ima, sukladno čl. 63. ovoga zakona, pravo zatražiti od Odbora preispitivanje

svog predmeta.

  1. Suprotno stavku 3. b) ovoga članka, državnom služ- beniku može se produžiti probni rad do šest mjeseci trajanja sukladno utemeljenom zahtjevu podnesenom tijelu mjerodavnom za

postavljenje.

  1. Ako je državni službenik razriješen dužnosti sukladno stavku 3. b) ovog članka, slijedeći uspješni kandidat s rezervne liste iz članka 28. stav 3. ovoga zakona postavlja se na upražnjeno

djelatno mjesto državnoga službenika.

Članak 30.

Ocjena rada

  1. Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vršenja dužnosti utvrđenih djelatnim mjestom za vrijeme trajanja službe. Državni službenik

ravnopravno surađuje tokom datog razdoblja s njemu izravno nadređenim.

2. Ocjenu rada rukovodećih državnih službenika utvrđuje rukovoditelj Institucije.

  1. Ocjenu rada tajnika i pomoćnika ministra u Vijeću ministara utvrđuje ministar i zamjenik

ministra na prijedlog tijela mjerodavnog za postavljenje.^

  1. Ocjenu rada tajnika na posebnom zadatku u Vijeću ministara utvrđuje Vijeće ministara na

prijedlog tijela mjerodavnog za postavljenje.^

  1. Izravno nadređeni ocjenjuje rad svih državnih službenika najmanje svakih dvanaest

mjeseci.

  1. Ocjena rada temelji se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom

djelatnoga mjesta i ciljevima koje za dato razdoblje utvrdi izravno nadređeni.

  1. Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prigodom unapređenja i internih premještaja. Svi

državni službenici:^

a) imaju nesmetan pristup ocjenama svojeg rada koje se nalaze u osobnom dosjeu, sukladno

članku 60. stavak 2. ovog zakona;

b) imaju mogućnost u odgovarajućem vremenskom roku priložiti pismene informacije uz ocjenu svojeg rada i mogućnost preispitivanja svojeg predmeta od strane Odbora sukladno čl.

63. ovog zakona.

  1. Ako je ocjena rada negativna, državni službenik, u cilju poboljšanja situacije, prolazi kroz

poseban program koji uz konzultacije s njim odredi njegov izravno nadređeni.

  1. Ako su dvije uzastopne ocjene rada negativne, Agencija, po pribavljenom mišljenju mjerodavne institucije iz članka 7.1.b) ovoga zakona, razrješava dužnosti držav- nog službenika. Ako su dvije uzastopne ocjene rada negativne za rukovodeće državne službenike iz članka 7. 1.a) ovog zakona, mjerodavna institucija razrješava ih po pribavljenom mišljenju Agencije. Državni službenik može od Odbora tražiti preispitivanje razrješenja sukladno članku

63. ovoga zakona.

Članak 31.

Unapređenje

  1. Unapređenje državnog službenika na više djelatno mjesto iz članka 7. stavak 1. ovoga zakona u istoj ili u drugoj instituciji Bosne i Hercegovine obavlja se isključivo putem javnoga

natječaja.^

  1. Unapređenje državnog službenika u višu kategoriju iz članka 7. stavak 2. ovoga zakona temelji se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odlučuje tijelo mjerodavno za njegovo

postavljenje.

Članak 32.

Interni premještaj

  1. Interni premještaj s djelatnoga mjesta državnog službenika na slično djelatno mjesto u istoj instituciji može biti dobrovoljan ili nametnut državnom službeniku sukladno objektivno

utvrđenim potrebama državne službe.

  1. Za dobrovoljni je premještaj neophodno postojanje upražnjenoga djelatnog mjesta sukladno članku 19. ovoga zakona. Ovo se upražnjeno djelatno mjesto popunjava putem internog oglašavanja i na temelju odgovarajućih zasluga državnog službenika koji se prijavio

za djelatno mjesto.

  1. Ako premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta, državni službenik ima pravo na

odgovarajuću naknadu.^

Članak 33.

Prekobrojnost

  1. Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije ili smanjenja obima poslova

institucije.^

2. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog institucija.

  1. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se, sukladno članu 19. ovog zakona, isključivo raspoređuje na slično upražnjeno djelatno mjesto državnoga služ- benika u drugoj

instituciji:

a) ako je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom se službeniku, koji je proglašen

prekobrojnim, nudi prije- vremeno umirovljenje sukladno zakonu;^

b) ako je prijevremeno umirovljenje nemoguće, tijelo mjerodavno za postavljenje razrješava dužnosti preko- brojnog državnog službenika koji može od Odbora zatražiti preispitivanje

svojeg razrješenja sukladno članku 63. ovoga zakona;

c) državni službenik koji je proglašen prekobrojnim ima pravo na otpremininu sukladno

članku 42. ovoga zakona te na naknadu za slučaj nezaposlenosti sukladno zakonu;

d) ako se oglasi upražnjeno slično djelatno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja

s dužnosti, državni službenik ima prednost prigodom ponovnog zaposlenja u državnoj službi.

Članak 34.

Tajnik s posebnim zadatkom

  1. Sva se djelatna mjesta tajnika s posebnim zadatkom objavljuju na javnom natječaju za

zapošljavanje sukladno članku 21. ovoga zakona.

  1. Tajnika s posebnim zadatkom imenuje institucija, na određeno vremensko razdoblje koje nije duže od pet godina. Najduže razdoblje postavljenja na isto djelatno mjesto je deset

godina.

  1. Posebnim zadatkom utvrđuju se dužnosti i ciljevi koje tajnik treba ispuniti. Sadržaj posebnog zadatka objavljuje se u "Službenome glasniku BiH" u isto vrijeme kad i postavljenje

tajnika s posebnim zadatkom.

  1. Realizacija ciljeva definiranih njegovim mandatom procjenjuje se kroz godišnju ocjenu

rada. Ponovna se dodjela mandata temelji na pozitivnoj ocjeni rada.

5. Čanovi. 19., 31., 32. i 33. ovoga zakona ne odnose se na tajnika s posebnim zadatkom.

POGLAVLJE V.

PLAĆE I NAKNADE

Članak 35.

Kriteriji za utvrđivanje plaća

  1. Državni službenik ima pravo na plaću koja odgovara djelatnome mjestu državnoga

službenika.

  1. Odredbe članka 35. do članka 42. ovoga zakona predstavljaju strukturu plaće za državne

službenike u institucijama.

Članak 36.

Struktura plaća

  1. Polazna osnova za obračun plaće za sve državne službenike u institucijama je ista i

utvrđuje je Vijeće ministara.^

  1. Državni su službenici svrstani u šest platnih razreda: prvi platni razred su stručni suradnici, drugi platni razred su viši stručni suradnici, treći platni razred su stručni savjetnici, četvrti platni razred su rukovoditelji organi- zacijskih jedinica, peti platni razred su pomoćnici

ministara i šesti platni razred su tajnici i tajnici s posebnim zadatkom.^

  1. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda utvrđuje Vijeće

ministara.

Članak 37.

Obračun plaća

  1. Plaća se određuje tako da se osnova iz članka 36. ovoga zakona pomnoži s koeficijentom platnoga razreda i poveća za dodatak radi unapređenja sukladno članku 31.2. ovoga zakona te

ukupan iznos poveća po osnovi radnoga staža.

  1. Državni službenik koji je unaprijeđen sukladno članku 31.2. ovoga zakona ima pravo na povećanje plaće u iznosu najviše do 30% od visine plaće utvrđene za to djelatno mjesto. Vijeće

ministara utvrđuje iznose povećanja plaća.^

3. Plaća se povećava za 0,5% za svaku započetu godinu djelatnoga staža, a najviše do 20%.

Članak 38

Naknada za privremeno obavljanje poslova

  1. U slučaju da u nekoj od institucija ne mogu popuniti djelatna mjesta državnih službenika zbog nemogućnosti osiguravanja kadrova, državnim službenicima koji privremeno obavljaju

taj posao povećava se plaća do 50%, u ovisnosti od nastaloga povećanja obima posla.^

  1. Agencija daje mišljenje da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti potrebni za

primjenu stavka 1. ovoga članka.

Članak 39.

Plaćena odsutnost

Državni službenik ima pravo na naknadu plaće do visine jedne plaće za vrijeme godišnjeg

odmora i plaćene odsutnosti i za prvih 30 dana odsutnosti s posla zbog bolesti ili invalidnosti.^

Članak 40.

Ostale naknade

1. Državni službenik ima pravo na naknadu za:

a) troškove prijevoza na posao i s posla;

b) prehranu za vrijeme rada;

c) regres za godišnji odmor;

d) u slučaju smrti državnog službenika ili člana njegove uže obitelji;

e) troškove selidbe iz mjesta stalnoga prebivališta u mjesto gdje ima službeni stan i nazad;

f) troškove za obrazovanje;

g) jubilarne nagrade;

h) otpremninu pri odlasku u mirovinu.

  1. Rukovodeći državni službenici čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 60 kilometara od mjesta obavljanja službenih zaduženja imaju pravo u 2 (dvije) naredne godine na naknadu

troškova odvojenog života i smještaja u mjestu rada.

Članak 41.

Naknada za službena putovanja

  1. Državni službenik ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjima kao

što su dnevnice, troškovi prijevoza i sl.^

  1. Vijeće ministara podzakonskim aktom utvrđuje vrstu i visinu troškova iz stavka 1. ovoga

članka.

Članak 42.

Prava u slučaju prekobrojnosti

  1. U slučaju razrješenja s dužnosti nastalog usljed prekobrojnosti iz članka 33. ovoga zakona,

razriješeni državni službenik ima pravo na otpremninu u visini iznosa šestomjesečne plaće.^

  1. Visina otpremnine navedene u stavku 1. ovog članka povećava se na 12 mjeseci kod

državnih službenika koji imaju najmanje 15 godina djelatnoga staža.

Članak 43.

Plaća savjetnika

Plaća savjetnika veže se za plaću pomoćnika ministra iz petoga platnog razreda.

Članak 44.

Odobravanje plaća i naknada državnih službenika i savjetnika

Plaće i naknade utvrđuju se Proračunom institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih

obveza Bosne i Hercegovine koji odobrava Parlamentarna skupština.

POGLAVLJE VI.

UVJETI RADA

Članak 45.

Propisi o radu i socijalnom osiguranju

Na državnog se službenika primjenjuju Zakon o radnim odnosima i drugi zakoni koji reguliraju prava i obveze iz djelatnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugačije

utvrđeno.

Članak 46.

Odsutnost i godišnji odmor

  1. Državni službenici od prvoga do trećega platnog razreda imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćenu odsutnost od pet dana u jednoj kalendarskoj

godini.

  1. Državni službenici od četvrtoga do šestoga platnog razreda imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćenu odsutnost od pet dana u jednoj kalendarskoj

godini.^

  1. Godišnji odmor za državne službenike u dužem trajanju od predviđenog u stavku 1. može

se utvrditi pod- zakonskim aktom.

Članak 47.

Neplaćena odsutnost i rad sa skraćenim djelatnim vremenom

Podzakonskim aktom utvrđuju se uvjeti sukladno kojim državni službenik može uzeti neplaćenu odsutnost, i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim

djelatnim vremenom.

Članak 48.

Tajnik s posebnim zadatkom

Tajniku s posebnim zadatkom ne dozvoljava se rad sa skraćenim radnim vremenom.

Članak 49.

Stručno obrazovanje i usavršavanje

  1. Državni su službenici obvezni neprestano raditi na svom stručnom obrazovanju i

usavršavanju.

  1. Državnik službenik ima pravo i obvezu sudjelovati na savjetovanjima i drugim oblicima

obrazovnih aktivnosti.^

  1. O sudjelovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti, odlučuje osoba određena podzakonskim aktom vodeći pri tome računa o

podjednakom sudjelovanju svih državnih službenika.

POGLAVLJE VII.

PRESTANAK DJELATNOGA ODNOSA

Članak 50.

Prestanak djelatnoga odnosa državnog službenika

Državnom službeniku prestaje djelatni odnos u državnoj službi u slijedećim slučajevima:

a) dobrovoljnog istupanja iz državne službe;

b) ispunjavanja zakonski propisane starosne dobi za umirovljenje;

c) trajne nesposobnosti da obavlja svoje djelatne dužnosti zbog zdravstvenoga stanja, pod uvjetom da državni službenik nije u stanju biti premješten na drugo odgovarajuće djelatno

mjesto u državnoj službi;

d) gubitka državljanstva Bosne i Hercegovine;

e) sticanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njezinim

zakonima;^

f) prekobrojnosti;

g) isteka razdoblja na koji je tajnik s posebnim zadatkom postavljen, u slučajevima kada

tajnik na posebnom zadatku nije prije postavljenja bio državni službenik;

h) odbijanje polaganja zakletve i/ili potpisivanja teksta zakletve;

i) nezadovoljavajućeg probnog razdoblja;

j) dvije uzastopno negativne ocjene rada;

k) ako je osuđen za kazneno djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan s rada

u državnoj službi duže od 6 mjeseci;

l) na temelju izrečene stegovne mjere prestanka djelatnoga odnosa u državnoj službi.

Članak 51.

Postupak za prestanak djelatnoga odnosa

  1. Državnog službenika razrješava Agencija, po pribav- ljenom mišljenju mjerodavne

institucije s izuzetkom članka 50.1.i) ovoga zakona.

  1. Rukovodeće državne službenike razrješava tijelo mjerodavno za postavljenje uz

pribavljeno mišljenje Agencije, s izuzetkom članka 50.1.i) ovoga zakona.

  1. Državni službenik iz st. 1. i 2. ovoga članka može tražiti od Odbora preispitivanje odluke

o razrješenju sukladno članku 63. ovoga zakona.

Članak 52.

Naknade

Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, osim u slučaju iz

članka 50.1.b) i f) ovoga zakona.

Članak 53.

Nepravilna postavljenja

Odbor će poništiti zapošljavanje i postavljenje državnog službenika koji je postavljen suprotno

odredbama ovoga Zakona, što će se detaljnije urediti podzakonskim aktom.

POGLAVLJE VIII.

STEGOVNA ODGOVORNOST DRŽAVNOGA SLUŽBENIKA

Članak 54.

Stegovna odgovornost

  1. Državni se službenik može smatrati stegovno odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti

utvrđenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivnje.

2. Povrede službenih dužnosti mogu biti:

a) izvršenje radnji koje predstavljaju kazneno djelo protiv službene dužnosti ili drugo kazneno djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu državne službe što čini

djelatnika nepodobnim za rad u državnoj službi;

b) odavanju državne, vojne i službene tajne, odnosno povreda propisa o čuvanju tih tajni;

c) zloporabe i prekoračenja službenih ovlasti;

d) neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova i zadataka;

e) odbijanje izvršenja zakonitih naređenja neposrednog pretpostavljenog;

f) bavljenje djelatnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili drugim osobama

da ostvaruju svoja prava u postupcima pred tijelima državne službe;

g) bavljenje djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti s interesima državne službe;

h) prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje;

i) neopravdan izostanak s posla;

j) kršenje pravila djelatne stege u državnoj službi;

k) neblagovremeno i neuredno izvršenje povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi;

l) neprimjereno ponašanje prema građanima, suradnicima i drugim osobama u vršenju

državne službe.^

  1. Odgovornost za izvršenje kaznenih djela i prekršaja ne isključuje stegovnu odgovornost

državnog službenika, pod uvjetom da takvo djelo istodobno predstavlja povredu dužnosti.

4. Podzakonskim će se aktima detaljnije urediti povrede službenih dužnosti.

Članak 55.

Stegovni postupak

  1. Državni službenici i zaposlenici institucija imaju pravo , protiv državnog službenika za kojeg postoji pretpostavka da je prekršio članak 54. ovoga zakona, uz diskreciju, podnijeti

zahtjev za stegovni postupak tijelu mjerodav- nom za postavljanje.

2. Prava iz stavka 1. ovoga članka pripadaju ministru i zamjenicima ministra.

  1. Prigodom primanja zahtjeva za stegovni postupak protiv državnog službenika, tijelo

mjerodavno za postavljanje:

a) izdaje, po prijamu informacije, pismenu potvrdu osobi koja je zahtjev predala, a istodobno

se pismena potvrda šalje i Agenciji;

b) može proslijediti slučaj ombudsmanu iz članka 61. ovoga zakona;

1) Ombudsman izrađuje izvješće i dostavlja ga osobi koja je zahtjev predala, osobi protiv

koje je zahtjev predat i tijelu mjerodavnom za postavljanje;

2) Ombudsman može dati preporuke i/ili predložiti mjere tijelu mjerodavnom za

postavljenje;

c) osigurava osobi koja je predala zahtjev diskreciju postupka pred ombudsmanom;

d) nakon provedenog postupka izriče stegovne mjere pismene opomene ili pismeni ukor, a u slučaju da smatra kako povreda dužnosti od strane državnog službenika zaslužuje strožiju mjeru, predmet će proslijediti Agenciji, uz prethodno pribavljeno mišljenje tijela mjerodavnog

za postavljenje.

  1. Agencija je mjerodavna za utvrđivanje stegovne mjere za svoje državne službenike i može

izreći stegovnu mjeru sukladno stavku 3. d) ovoga članka.

  1. Ako izvješće ombudsmana ne sadrži zadovoljavajuću preporuku ili ako tijelo mjerodavno za postavljenje ili Agencija ne donese odgovarajuću mjeru u slučaju državnog službenika protiv kojeg je pokrenut zahtjev za stegovnim postupkom, državni službenik može tražiti od

Odbora i mjerodavnog suda preispitivanje izvješća i/ili mjere, te:

a) imati pristup administrativnom dosjeu koji se nalazi pred tijelom mjerodavnim za

postavljanje, Agencijom i Odborom;

b) ostvariti pravo da bude saslušan i dobije pravnog zastupnika pred tijelom mjerodavnim za

postavljenje, Agencijom i Odborom.

  1. Postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti državnog službenika za povrede djelatnih dužnosti provodi se sukladno načelima kaznenog postupka, ako ovim zakonom nije drugačije

određeno.

Članak 56.

Stegovne mjere

U slučaju da državni službenik učini povredu iz članka 54. ovoga Zakona, mogu se izreći

slijedeće stegovne mjere:^

a) pismena opomena;

b) pismeni ukor;

c) suspenzija prava sudjelovanja na javnim natječajima u državnoj službi u razdoblju od

najviše dvije godine;

d) kaznena suspenzija s poslova i plaće tijekom razdoblja od dva dana do 30 dana;

e) degradiranje na nižu kategoriju u okviru djelatnih mjesta;

f) prestanak djelatnoga odnosa u državnoj službi.

Članak 57.

Kazneni postupak

  1. U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak na temelju istih činjenica koje su razmatrane u stegovnom postupku, svi se pokrenuti stegovni postupci suspendiraju, s izuzetkom članka 58. ovoga zakona dok mjerodavni sud ne donese

pravosnažnu presudu u kaznenom postupku.

2. Ako se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:

a) vraća se na svoje ranije djelatno mjesto i njegov osobni dosje ne smije sadržavati

informacije o kaznenom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u svezi s tim postupkom;^

b) stegovne se mjere ne mogu poduzeti na temelju istih činjenica po kojima je državni

službenik oslobođen.^

  1. Ako se optužba protiv državnog službenika odbije, stegovni se postupak može poduzeti na

temelju istih činjenica sukladno članku 54. ovoga zakona.

  1. Ako se državni službenik protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak proglasi krivim,

institucija se obvezuje činjenicama koje je utvrdio mjerodavni sud.

Članak 58.

Preventivna suspenzija

  1. Kada se pokrene postupak sukladno članku 57. ovoga zakona, tijelo mjerodavno za

postavljenje državnog službenika odmah suspendira državnoga službenika u slučajevima:

a) da se protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak za kazneno djelo počinjeno u

vršenju službene dužnosti, i/ili;

b) da se državni službenik nalazi u pritvoru.

  1. Kada se pokrene postupak sukladno članku 57. ovoga zakona, tijelo mjerodavno za

postavljenje državnog službenika može suspendirati državnoga službenika u slučajevima:^

a) da je protiv državnog službenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se

izriče kazna zatvora u trajanju od namjanje pet godina i;

b) da je državni službenik zatečen u izvršenju kaznenoga djela za koje se izriče kazna zatvora

u trajanju od najmanje 5 godina;

c) da postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje kaznenoga djela.

3. U slučaju preventivne suspenzije:

a) osoba koja je suspendirana prima puni iznos plaće;

b) stegovni se postupak suspendira sve dok se ne donese pravosnažna presuda mjerodavnoga

suda.

POGLAVLJE IX.

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM SLUŽBOM

Članak 59.

Smjernice vođenja kadrovske politike

Mjerodavna institucija utvrđuje opće smjernice za vođenje kadrovske politike u toj instituciji i

donosi podzakonske akte koji proizilaze iz ovog zakona.

Članak 60.

Institucije

  1. Svaka institucija utemeljuje jedinicu koja je zadužena za implementaciju odredaba ovoga

zakona (u daljnjem tekstu: Jedinica).

  1. Jedinica u instituciji osigurava upravljanje osobljem institucije i vodi dosje za svakog državnog službenika, i osigurava da svaki državni službenik koji obavlja dužnosti u instituciji

ima nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu.

3. Jedinica institucije usklađuje aktivnosti institucije i surađuje s Agencijom.

  1. Po prethodnom odobrenju rukovoditelja institucije, tijelo mjerodavno za postavljanje

podnosi Agenciji godišnje izvješće o radu i plan rada za narednu godinu.

Članak 61.

Ombudsman

  1. Ombudsman pomaže u realizaciji i poštivanju principa utvrđenih u ovom zakonu i , sukladno odredbama ovog zakona, djeluje kao posrednik u pitanjima koja se odnose na status

državnoga službenika.

  1. Svi državni službenici i zaposlenici institucije biraju na mjesto ombudsmana jednog državnog službenika. Ombudsman ne smije biti član tijela mjerodavnog za postavljenje u instituciji u kojoj obavlja svoju dužnost. Ista osoba može biti postavljena za ombudsmana dvije

ili više institucije.

2. Izbor ombudsmana potvrđuje tijelo mjerodavno za postavljenje.

Članak 62.

Agencija za državnu službu

  1. Vijeće ministara utemeljuje Agenciju za državnu službu i imenuje njezinog rukovoditelja. Rukovoditelj Agencije nalazi se na djelatnom mjestu tajnika s posebnim zadatkom, a bira se i

postavlja sukladno članku 34. ovoga zakona, na razdoblje od pet godina.

2. Agencija:

a) osigurava:

1.) realizaciju procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtjev institucija;

2.) pomaže institucijama u realizaciji njihove kadrovske politike, organizacionog razvoja kao

i pri uspostavljanju središnjeg registra osoblja;

3) obuku i razvitak državne službe;

b) podnosi godišnje izvješće o radu i plan rada za narednu godinu Vijeću ministara na

odobravanje;

c) provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Vijeća ministara;

d) obavlja ostale poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom.

  1. Agencijom rukovodi rukovoditelj Agencije koji donosi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji

Agencije uz prethodnu suglasnost Vijeća ministara.

Članak 63.

Odbor državne službe za žalbe

  1. Odbor državne službe za žalbe je, sukladno ovom zakonu i njegovim podzakonskim aktima, odgovoran za raz- matranje svih konačnih odluka, poduzetih ili propuštenih radnji

institucije i/ili Agencije koje se odnose na status državnih službenika i to na zahtjev:

a) državnog službenika na kojeg se sporna odluka, poduzeta ili propuštena radnja odnosi;

b) institucije gdje službenik obavlja svoju dužnost;

c) Agencije.

2. Odbor:

a) saslušava podnositelja žalbe, ako je to primjereno situaciji;

b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim;

c) traži i dobiva sve relevantne informacije od mjerodavnih tijela;

d) usvaja poslovnik koji se objavljuje u "Službenom glasniku BiH".

  1. Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno

utvrđenom činjeničnom stanju. Odluke Odbora su:

a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od mjerodavnog suda, sukladno zakonima

BiH;

b) dostavit će se podnositelju u roku od osam dana od dana donošenja.

4. Vijeće ministara utemeljuje Odbor koji se sastoji od tri člana.

a) Javni natječaj za popunjavanje slobodnih djelatnih mjesta u Odboru oglašava se u "Službenom glasniku BiH", diplomatskim i konzularnim predstavništvima i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, najmanje tri mjeseca prije roka za predaju molbi. Oglas sadrži iste uvjete koji su navedeni u čl. 20.3 i 22.

ovoga zakona.

b) Neovisno povjerenstvo za izbor kandidata, koje imenuje Vijeće ministara, bira članove Odbora, na temelju njihovoga radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru. Članci 24.2, 24.3, 25.1 i 26.2 ovoga zakona odnose se i na povjerenstvo

izbor kandidata i na postupak izbora;

c) Vijeće ministara imenuje članove Odbora na rok od četiri godine s mogućnošću ponovnog

izbora.

d) Član Odbora je :

1) neovisan i nepristran;

2) nije na javnoj dužnosti na koju je izabran direktno ili indirektno, odnosno nije imenovan na djelatno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom tijelu na bilo kojoj razini vlasti u

Bosni i Hercegovini;

3) povlači se s dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vijeća ministara, koja je

pokrenuta usljed izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora;

e) Činom imenovanja, članovi Odbora ostvaruju beneficije na temelju statusa koji odgovara statusu tajnika. Podzakonskim aktima koje usvoji Vijeće ministara dalje se regulira status

članova Odbora.

POGLAVLJE X.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

Postojeći radnici

  1. Zakonski status djelatnika u postojećim institucijama ostaje isti danom stupanja na snagu ovoga zakona, sve dok Agencija za njihova djelatna mjesta ne obavi kompletan postupak

revizije sukladno ovome članku.

  1. Agencija donosi rješenje o prestanku djelatnoga odnosa djelatnika iz stavka 1. ovoga članka koji su zaposleni protivno odredbama Zakona o državnoj upravi ili ne ispunjavaju uvjete iz članka 22. ovoga zakona. Za upražnjena djelatna mjesta organizira se javni natječaj. Rješenje o prestanku djelatnog odnosa stupa na snagu nakon okončanja kompletnog postupka

javnog natječaja sukladno ovom zakonu.

  1. Iskustvo kandidata koji je prethodno bio na djelatnom mjestu na koje se odnosi javni

natječaj može biti uzeto u obzir za vrijeme procesa javnoga natječaja.^

  1. Djelatnici iz stavka 1. ovoga članka koji su zaposleni sukladno zakonu o državnoj upravi, koji je bio na snazi u momentu postavljanja i koji ispunjavaju uvjete iz članka 22. ovoga Zakona, prolaze kroz postupak ocjenjivanja u trajanju od 12 mjeseci. Postupak ocjenjivanja uređuje Agencija za državnu službu uzimajući u obzir princip ocjene rada iz članka 30. ovoga

zakona.

  1. Tijelo mjerodavno za postavljenje potvrđuje postavljenje onih djelatnika koji su uspješno prošli postupak ocjenjivanja, a otpušta one koji nisu uspješno prošli taj postupak ili ne ipunjavaju uvjete iz članka 22. ovoga zakona. Za upražnjena mjesta organizira se javni

natječaj.

Članak 65.

Naknada

  1. Djelatnik, kojem u smislu članka 64. ovoga zakona prestane djelatni odnos, ima pravo na otpremninu u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u instituciji u mjese- cu koji je

prethodio mjesecu u kojem stupi na snagu ovaj zakon.

  1. Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se djelatniku za ukupan djelatni staž osiguranja, a utvrđuje se tako da se prosječna plaća iz stavka 1. ovoga članka pomnoži s

koeficijentom, i to za:

Djelatni staž osiguranja koeficijent

a) do 5 godina 1,33

b) od 5 do 10 godina 2,00

c) od 10 do 20 godina 2,66

d) preko 20 godina 3,00

Članak 66.

Donošenje rješenja o prestanku djelatnoga odnosa

  1. Istodobno s donošenjem rješenja o prestanku djelatnoga odnosa, tijelo mjerodavno za postavljenje odlučuje po službenoj dužnosti i o pravu na otpremninu djelatnika u smislu članka

65. ovoga zakona.

  1. Otpreminu po osnovi rješenja donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka isplaćuje

Ministarstvo za trezor institucija Bosne i Hercegovine.

Članak 67.

Žalba

Djelatnik koji smatra da je tijelo mjerodavno za postavljenje povrijedio neko njegovo pravo koje je utvrđeno Poglavljem X ovog zakona, može u roku od 15 dana od dana prijama takvog

rješenja uputiti žalbu Odboru sukladno članku 63. ovoga zakona.^

Članak 68.

Ograničenje u primjeni

  1. Dok se ne donesu propisi o djelatnim odnosima, te pravima i obvezama po osnovi radnog odnosa na razini Bosne i Hercegovine, na zaposlene će se u institucijama primjenjivati važeći

propisi iz ove oblasti.

  1. Dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne donese Zakon o komunikacijama, na Regulatornu agen- ciju za komunikacije primjenjivat će se samo čl. 2., 3. i 16. ovoga

zakona.

Članak 69.

Odredbe za primjenu i ukidanje zakona

1. Vijeće ministara na prvom zasjedanju nakon stupanja na snagu ovog zakona će:

a) objaviti javni natječaj za rukovoditelja Agencije;

b) objaviti javni natječaj za članove Odbora;

c) imenovati Radnu skupinu od pet članova sukladno članku 24.2 ovoga zakona koja će

obavljati sljedeće zadatke i to:

1. obavljati dužnost Povjerenstva za izbor rukovoditelja Agencije;

  1. obavljati dužnost Povjerenstva za izbor članova Odbora prema članku 63.4. b) ovog

zakona;

  1. pomagati rukovoditelju Agencije i članovima Odbora u procesu organiziranja i uspostave

Agencije i Odbora.^

  1. Vijeće ministara će u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona

postaviti članove Odbora.

  1. Rukovoditelj Agencije će u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Agencije. Po donošenju Pravil- nika o unutarnjoj

organizaciji, Agencija će objaviti javni natječaj za popunu djelatnih mjesta u Agenciji.

  1. U roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, institucije na koje se odnosi ovaj zakon dužne su implementirati čl. 7. do 13. ovog zakona u pravilnicima o

unutarnjoj organizaciji.

  1. Do uspostavljanja Agencije i Odbora i donošenja podzakonskih akata na temelju ovog Zakona prim- jenjivat će se odredbe Zakona o državnoj upravi i podzakonski akti donoseni na temelju tog zakona, kojima se uređuje djelatnopravni status državnih službenika ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona, a najduže 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog

zakona.

  1. Vijeće ministara može posebnom odlukom urediti formiranje tijela/institucija koje će vršiti

obuku državnih službenika.

Članak 70.

Završna odredba

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH".