ZAKON O NASLJEÐIVANJU REPUBLIKE SRPSKE

Službeni glasnik Republike Srpske br: 1/

I OSNOVNE ODREDBE

Ćlan 1.

Ovim zakonom ureduje se pitanje nasljedivanja u Republici Srpskoj, krug zakonskih nasljednika, nasljedivanje po osnovu testamenta, pitanje nasljedno-pravnih ugovora, trenutak prelaska zaostavštine na nasljednike i druga pitanja koja se ticu prava nasljedivanja.

Clan 2.
Predmet nasljedivanja

(1) Nasljeduje se zaostavština ostavioca. (2) Zaostavštinu cine sva nasljedivanju podobna prava koja su ostaviocu pripadala do trenutka smrti.

(3) Zaostavštinu ne cine predmeti domacinstva manje vrijednosti (pokucstvo, namještaj, posteljina i slicno) koji služe svakodnevnim potrebama ostaviocevih potomaka, njegovog supružnika i roditelja, ako su sa ostaviocem živjeli u istom domacinstvu, vec oni postaju zajednicka svojina ovih lica. (4) Zaostavštinu ne cine dobra za koje su ostaviocevu imovinu uvecali njegovi potomci koji su sa njim živjeli u zajednici i svojim trudom, zaradom ili inace mu pomagali u

privredivanju, vec ta dobra pripadaju potomku, srazmjerno dijelu za koji je uvecao ostaviocevu imovinu.

Clan 3.
Ravnopravnost u nasljedivanju
Gradani su pod istim uslovima ravnopravni u nasljedivanju.
Clan 4.
Nasljedivanje vanbracnih srodnika i srodnika iz potpunog usvojenja

(1) Vanbracno srodstvo izjednacava se u pogledu nasljedivanja sa bracnim, a srodstvo potpunog usvojenja sa srodstvom po krvi. (2) U slucaju potpunog usvojenja prestaju medusobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sa njegovim srodnicima po krvi.

Clan 5.
Osnovi pozivanja na nasljede
Naslijediti se može na osnovu zakona i na osnovu testamenta.
Clan 6.
Raspolaganje testamentom

Zavještalac može testamentom raspolagati svojom imovinom na nacin i u granicama koji su odredeni u zakonu.

Clan 7.
Zaostavština bez nasljednika

Zaostavština bez nasljednika postaje svojina Republike Srpske.

II NASLjEÐIVANjE NA OSNOVU ZAKONA ZAKONSKI NASLjEDNICI

Clan 8.
Nasljedni redovi

(1) Ako ovim zakonom nije drugacije odredeno, na osnovu zakona umrlog nasljeduju: svi njegovi potomci, njegov supružnik, njegovi roditelji, njegova braca i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i babe i njihovi potomci i njegovi ostali preci. (2) Lica iz stava 1. ovog clana nasljuduju po nasljednim redovima. (3) Nasljednici bližeg nasljednog reda iskljucuju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog reda. (4) Republika Srpska je posljednji zakonski nasljednik.

Clan 9.
Prvi nasljedni red

(1) Zaostavštinu umrlog nasljeduju prije svih njegova djeca i njegov supružnik. (2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeduju na jednake dijelove.

Clan 10.
Pravo predstavljanja

Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavioca nasljeduju njegova djeca, unucad ostavioceva, na jednake dijelove, a ako je neko od unucadi umrlo prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trnutku smrti ostavioceve nasljeduju njegova djeca, praunucad ostavioceva, na jednake dijelove i tako redom sve dok ima potomak ostaviocevih.

Clan 11.
Drugi nasljedni red

(1) Zaostavština umrlog koji nije ostavio potomke nasljeduju njegov supružnik i njegovi roditelji. (2) Roditelji umrlog nasljeduju jednu polovinu zaostavštine na jednake dijelove, a drugu polovinu zaostavštine nasljeduje supružnik umrlog. (3) Ako iza umrlog nije ostao supružnik, roditelji umrlog nasljeduju cijelu zaostavštinu na jednake dijelove.

Clan 12.
Braca i sestre umrlog i njihovi potomci

(1) Ako je jedan roditelj ostaviocev umro prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi mu pripao da je nadživio ostavioca nasljeduju njegova djeca (braca i sestre ostaviocevi), njegova unucad i praunucad i njegovi dalji potomci, po pravilima koja važe za slucaj kada umrlog nasljeduju njegova djeca i ostali potomci. (2) Ako su oba roditelja ostavioceva umrla prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavioca nasljeduju njihovi potomci, prema odredbama stava 1. ovog clana. (3) U svim slucajevima ostavioceva braca i sestre samo po ocu nasljeduju na jednake dijelove majcin dio, a rodena braca i sestre nasljeduju na jednake dijelove sa bracom i sestrama po ocu, ocev dio, a sa bracom i sestrama po majci, majcin dio.

Clan 13.
Nasljedivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva

Ako je jedan roditelj ostaviocev umro prije ostavioca a nije ostavio nijednog potomka, dio zaostavštine koji bi mu pripao da je nadživio ostavioca nasljeduje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavioca, njegovi potomci nasljeduju ono što bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama clana 12. ovog zakona.

Clan 14.
Nasljedivanje oba roditelja koja su umrla bez potomstva

Ako su oba roditelja ostavioceva umrla prije ostavioca, a nisu ostavili nijednog potomka, cijelu zaostavštinu nasljeduje nadživjeli supružnik ostaviocev.

Clan 15.
Treci nasljedni red

(1) Zaostavštinu umrlog, koji nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni supružnika nasljeduju njegovi djedovi i babe. (2) Jednu polovinu zaostavštvine nasljeduju djed i baba sa oceve strane, a drugu polovinu djed i baba sa majcine strane.

Clan 16.
Prava djeda i babe iste loze

(1) Djeda i baba iste loze nasljeduju na jednake djelove. (2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava 1. ovog clana umro prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi mu pripao da je nadživio ostavioca nasljeduju njegova djeca, po pravilima koja važe za slucaj kada umrlog nasljeduju njegova djeca. (3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i babe jedne loze i njihove djece važe pravila po kojima nasljeduju roditelji ostaviocevi i njihova djeca.

Clan 17.
Nasljedivanje djeda i babe jedne loze koji su umrli bez djece

Ako su djed i baba jedne loze umrli prije ostavioca a nisu ostavili nijedno dijete, dio zaostavštine koji bi im pripao da su nadživjeli ostavioca nasljeduju djed i baba druge loze i njihova djeca, kako je odredeno u prethodnom clanu.

Clan 18.
Cetvrti nasljedni red

(1) Ostaviocevi pradjedovi i prababe sa oceve strane nasljeduju na jednake djelove polovinu zaostavštine, a drugu polovinu na jednake djelove nasljeduju ostaviocevi pradjedovi i prababe sa majcine strane. (2) Ako neki od ovih predaka ne može ili nece da nasljedi, njegov dio nasljeduje njegov supružnik, ako je predak ostaviocev. (3) Ako par predaka iste loze ne može ili nece da naslijedi, njihov dio nasljeduje drugi par predaka iste loze. (4) Ako pradjedovi i prababe jedne loze ne mogu ili nece da naslijede, njihov dio nasljeduju pradjedovi i prababe druge loze.

Clan 19.
Ostali nasljedni redovi

Poslije ostaviocevih pradjedova i prababa, zaostavštinu nasljeduju njegovi dalji preci, redom, shodno pravilima po kojima nasljeduju njegovi pradjedovi i prababe.

Clan 20.
Republika Srpska kao zakonski nasljednik
(1) Republika Srpska nasljeduje ako ostavilac nema drugih zakonskih nasljednika.
(2) Republika Srpska ne može se odreci nasljeda.
(3) Zaostavština koju Republika Srpska nasljedi postaje dio imovine Republike Srpske.
Clan 21.
Nepotpuno usvojenje

(1) Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju prema usvojiocu ista nasljedna prava kao i usvojioceva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju ta prava nisu ogranicena ili sasvim iskljucena. (2) U slucajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci nasljeduju usvojioca kao njegova djeca, usvojilac nasljeduje usvojenika i njegove potomke. (3) Usvojilac ima na zaostavštinu usvojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovarajuci predak usvojenika prema svojim potomcima. (4) Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeduju usvojioceve srodnike, njegovog supružnika, ni druge njegove usvojenike. (5) Srodnici usvojioca i njegov supružnik prilikom nepotpunog usvojenja ne nasljeduju usvojenika ni njegove srodnike. (6) Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljedivanja izmedu usvojenika i njegovih srodnika.

Clan 22.

Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne mogu nasljediti usvojioca ako je usvojilac podnio zahtjev za raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev bio osnovan.

Clan 23.
Povecanje nasljednog dijela djece

(1) Kada su djeca koja nemaju nužnih sredstava za život pozvana na nasljede sa supružnikom ostaviocevim, sud može na njihov zahtjev odluciti da nasljede i jedan dio ovog dijela zaostavštine koji bi po zakonu trebalo da naljedi supružnik. Sud može odluciti da djeca naslijede cijelu zaostavštinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djeca zapala u oskudicu. (2) Ako neko od djece nema nužnih sredstava za život može zahtjevati povecanje svog dijela kako prema supružniku tako i prema ostaloj djeci ostaviocevoj. (3) U slucaju iz st. 1. i 2. ovog clana sud ce uzeti u obzir sve okolnosti, a narocito imovinske prilike i sposobnosti za privredivanje svakog djeteta i supružnika, trajanje bracne zajednice, kao i vrijednost zaostavštine.

Clan 24.
Gubitak prava na nasljedivanje supružnika

(1) Pravo nasljedivanja na osnovu zakona izmedu supružnika prestaje razvodom braka ili poništenjem braka. (2) Supružnik nema pravo na nasljede: a) ako je ostavilac podnio tužbu za razvod braka, a poslije smrti ostavioceve se utvrdi da je tužba bila osnovana, b) ako njegov brak sa ostaviocem bude oglašen za nepostojeci ili bude poništen, poslije smrti ostavioceve, iz uzroka za cije je postojanje nadživjeli supružnik znao u vrijeme zakljucenja braka i v) ako je njegova zajednica života sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviocem.

Clan 25.
Povecanje nasljednog dijela supružnika

(1) Kad je supružnik koji nema nužnih sredstava za život pozvan na nasljede sa nasljednicima prvog ili drugog nasljednog reda sud može na zahtjev supružnika odluciti da supružnik naslijedi i jedan dio onog dijela zaostavštine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici, a može odluciti i da supružnik naslijedi cijelu zaostavštinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podijelom, supružnik zapao u oskudicu. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana sud ce uzeti u obir sve okolnosti, a narocito imovinske prilike i sposobnosti, za privredivanje supružnika, trajanje bracne zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za privredivanje i vrijednost zaostavštine.

Clan 26.
Povecanje nasljednog dijela roditelja

(1) Kad su roditelji koji nemaju nužnih sredstava za život pozvani na nasljede sa bracnim drugom ostaviocevim, sud može na njihov zahtjev, odluciti da nasljede i jedan od onog dijela zaostavštine koji bi po zakonu trebalo da nasljedi supružnik. Sud može odluciti da roditelji naslijede cijelu zaostavštinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu. (2) Ako je izmedu roditelja ostaviocevih zajednica života trajno prestala, a samo jedan roditelj nema sredstava nužnih za život, taj roditelj može zahtjevati povecanje nasljednog dijela kako prema supružniku tako i prema drugom roditelju ostaviocevom. (3) Ako je jedan roditelj ostaviocev umro prije ostavioca, nadživjeli roditelj koji nema nužnih sredstava za život može zahtjevati povecanje svog nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostaviocevog roditelja. (4) U slucaju iz st. 1. i 2. ovog clana sud ce uzeti u obzir sve okolnosti, a narocito imovinske prilike i sposobnosti za privredivanje roditelja, imovinske prilike supružnika odnosno nasljednika umrlog roditelja i njegovu sposobnost za privredivanje i vrijednost zaostavštine.

Clan 27.
Nasljedivanje autorskih imovinskih prava

Autorsko imovinska prava umrlog nasljeduju njegova djeca, njegov supružnik i njegovi roditelji.

Clan 28.

(1) Lica iz clana 27. ovog zakona nasljeduju po nasljednim redovima. (2) Nasljednici bližeg nasljednog reda iskljucuju iz nasljeda lica iz daljeg nasljednog reda.

Clan 29.

Ukoliko nema nasljednika iz clana 27. ovog zakona, autorska imovinska prava postaju svojina Republike Srpske.

Clan 30.
Nužni nasljednici
(1) Nužni nasljednici su: djeca umrlog, njegovi usvojenici iz clana 21. ovog zakona i
njegov supružnik.
(2) Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i
njegova braca i sestre su nužni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju
nužnih sredstava za život.
(3) Lica navedena u ovom clanu su nužni nasljednici kada su po zakonskom redu
nasledivanja pozvana na nasljede.
Clan 31.
Nužni i raspoloživi dio
(1) Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojim ostavilac ne može
raspolagati i koji se naziva nužni dio.
(2) Nužni dio nasljednika iz clana 30. stav 1. iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih
nasljednika jednu trecinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po
zakonskom redu nasljedivanja.
(3) Ostatakom zaostavštine može zavještalac raspolagati po svojoj volji i taj dio
zaostavštine naziva se raspoloživi dio.
Clan 32.
Pravo na nužni dio je nasljedno pravo
Nužnom nasljedniku pripada odredeni dio svake stvari i prava koji sacinjavaju
zaostavštinu, ali ostavilac može odrediti da nužni nasljednik primi svoj dio i u odredenim
stvarima, pravima ili u novcu.
Clan 33.
Utvrdivanje vrijednosti zaostavštine

(1) Vrijednost zaostavštine na osnovu koje se izracunava nužni dio utvrduje se na sljedeci nacin: a) prvo se popisuje i procjenjuju sva dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti, racunajuci tu i sve ono cime je raspolagao testamentom, kao i sva njegova potraživanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraživanja koja su ocigledno nenaplativa, b) od utvrdene vrijednosti dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti odbijaju se troškovi sahrane ostavioca, iznos troškova popisa i procjene zaostavštine i iznos dugova ostavioca i v) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavilac ucinio ma na koji nacin nekom zakonskom nasljedniku, pa i poklona ucinjenih nasljednicima koji se odricu nasljeda, kao i onih poklona za koje je ostavilac naredio da se ne uracunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i poklona za koje je ostavilac u posljednjoj godini svog života ucinio drugim licima koja nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobicajenih poklona. (2) Pri utvrdivanju vrijednosti zaostavštine ne uzimaju se u obzir vrijednosti poklona ucinjenih organima vlasti, udruženjima gradana, humanitarnim organizacijama, kao ni pokloni ucinjeni za opštekorisne svrhe i pokloni koji se na osnovu ovog zakona ne uracunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Clan 34.
Poklon i odredivanje njegove vrijednosti

Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od prava, oproštaj duga ono što je ostavilac za vrijeme svog života dao nasljedniku na ime nasljednog dijela ili radi osnivanja ili proširenja domacinstva ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade.

Clan 35.
Vrijeme utvrdivanja vrijednosti poklonjene stvari

Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavioceve, a prema njenom stanju u vrijeme kada je poklon ucinjen.

Clan 36.
Poklon u vidu osiguranja

Kad se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca kao vrijednost poklona uzece se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir premija veci od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzece se iznos osigurane sume.

Clan 37.
Izdvajanje imovine u korist potomka koji su privredivali sa ostaviocem

(1) Potomci i usvojenici ostaviocevi iz clana 21. stav 2. ovog zakona koji su živjeli u zajednici sa ostaviocem i svojim radom, zaradom ili mu na drugi nacin pomogli u privredivanju, imaju pravo zahtijevati da im se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povecanju vrijednosti ostavioceve imovine. (2) Tako izdvojeni dio ne spada u zaostavštinu i ne uzima se u obzir pri izracunavanju nužnog dijela, niti se uracunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Clan 38.
Izdvajanje predmeta domacinstva

(1) Nadživjelom supružniku i potomcima ostaviocevim koji su živjeli sa ostaviocem u istom domacinstvu pripadaju predmeti domacinstva koji služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao što su pokucstvo, namještaj, posteljina i slicno, ali ne i ako su ovi predmeti znatnije vrijednosti. (2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izracunavanju nužnog dijela, niti se uracunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Clan 39.
Smanjenje raspolaganja testamentom i vracanje poklona zbog povrede nužnog dijela

(1) Kada je povrijeden nužni dio, raspolaganja testamentom ce se smanjiti, a pokloni ce se vratiti ukoliko je potrebno da bi namirio nužni dio. (2) Nužni dio je povrijeden kada ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i poklonom premaši raspoloživi dio. (3) Pri utvrdivanju ukupne vrijednosti testamentarnih raspolaganja i poklona uzimaju se u racun i oni pokloni i raspolaganja testamentom za koja je ostavilac naredio da se ne uracunavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio. (4) Od poklona i testamentarnih raspolaganja koja se uracunavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u racun pri utvrdivanju ukupne vrijednosti testamentarnih raspolaganja i poklona samo onoliko za koliko oni premašuju njegov nužni dio.

Clan 40.
Red smanjenja i vracanja

Kad je povrijeden nužni dio prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, pa ukoliko nužni dio time ne bi bio namiren, vracaju se pokloni.

Clan 41.
Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom i privilegovani legat

(1) Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i bez obzira da li se nalaze u jednom ili više testamenata, ako iz testamenta ne proizlazi nešto drugo. (2) Ako je zavještalac ostavio više legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj ce se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostiže da se namiri nužni dio.

Clan 42.
Srazmjerno smanjenje legata naloženih testamentarnom nasljedniku ili legataru

(1) Testamentarni nasljednik ciji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nužni dio, može tražiti srazmjerno smanjenje legata koje treba da isplati, ako iz testamenta ne proizlazi nešto drugo. (2) Isto važi i za legatara kome je zavještalac naložio da iz svog legata nešto isplati.

Clan 43.
Red vracanja poklona

(1) Vracanje poklona vrši se pocev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto redu kojima su pokloni ucinjeni. (2) Pokloni ucinjeni istovremeno vracaju se srazmjerno.

Clan 44.
Položaj poklonoprimca koji vraca poklon

U pogledu poklonjene stvari koju je dužan da vrati, poklonoprimac se smatra kao savjesni držalac do dana kada je saznao za zahtjev za vracanje poklona.

Clan 45.
Ko može tražiti smanjenje raspolaganja tesatamentom i vracanje poklona

Smanjenje raspolaganja testamentom i vracanja poklona kojim je povrijeden nužni dio mogu tražiti samo nužni nasljednici.

Clan 46.
Zastarjelost prava na traženje smanjenja testamentarnog raspolaganja i vracanje poklona

Smanjenje raspolaganja testamentom može se tražiti u roku od tri godine od proglašenja testamenta, a vracanje poklona u roku od tri godine od smrti ostavioceve, odnosno od dana kada je rješenje o njegovom proglašenju za umrlog, odnosno rješenje kojim se utvrduje njegova smrt postalo pravosnažno.

Clan 47.
Iskljucenje nužnih nasljednika

(1) Zavještalac može iskljuciti iz nasljeda nasljednika koji ima pravo na nužni dio ako se povredom neke zakonske ili moralne obaveze teže ogriješio prema ostaviocu (ako se uvredljivo ili grubo odnosio prema zavještaocu, ako je umišljajno ucinio krivicno djelo prema zavještaocu, njegovom djetetu, usvojeniku, supružniku ili roditelju, ako se odao neradu i nepoštenom životu). (2) Iskljucenje iz nasljeda može biti potpuno ili djelimicno.

Clan 48.
Uslovi za punovažnost iskljucenja

(1) Zavještalac koji želi da iskljuci nasljednika mora to da izrazi u testamentu na nesumnjiv nacin, a korisno je da navede i osnov za iskljucenje. (2) Osnov za iskljucenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta. (3) U slucaju spora o osnovanosti iskljucenja dužnost dokazivanja da je iskljucenje osnovano je na onome ko se na iskljucenje poziva.

Clan 49.
Posljedice iskljucenja

Iskljucenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u obimu u kome je iskljucen, a pravo ostalih lica koja mogu naslijediti ostavioca odreduju se kao da je iskljuceni umro prije ostavioca.

Clan 50.
Lišenje nužnog dijela u korist potomaka

(1) Ako je potomak koji je imao pravo na nužni dio prezadužen ili je rasipnik, zavještalac ga može lišiti u cjelini ili djelimicno njegovog nužnog dijela u korist njegovih maloljetnih ili punoljetnih potomaka koji su nesposobni za privredivanje. (2) Ovo lišenje ostaje punovažno samo ako u trenutku otvaranja nasljeda lišeni ima maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za privredivanje.

Clan 51.
Uracunavanje poklona zakonskom nasljedniku

(1) Svakom zakonskom nasljedniku uracunava se u nasljedni dio sve što je ma na koji nacin dobio na poklon od ostavioca. (2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene stvari sve do smrti ostavioceve ne uracunavaju se. (3) Poklon se ne uracunava ako je ostavilac izjavio u vrijeme poklona ili kasnije ili u testamentu da se poklon nece uracunati u nasljedni dio ili se iz okolnosti može zakljuciti da je to bila volja ostavioceva. Pri tome ostaju u važnosti odredbe o nužnom dijelu.

Clan 52.
Uracunavanje legata zakonskim nasljednicima

Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uracunava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta proizlazi da je zavještalac htio da nasljednik dobije legat pored svog dijela.

Clan 53.
Uracunavanje poklona i legata

(1) Uracunavanje poklona i legata vrši se na tako nacin što ostali nasljednici dobivaju iz zaostavštine odgovarajucu vrijednost, nasljednik kome se vrši uracunavanje poklona i legata nije dužan da im vrati nešto od onoga što je dobio. (2) U slucaju iz stava 1. ovog clana ostaju u važnosti odredbe o nužnom dijelu.

Clan 54.
Pravo nasljednika kome se poklon ili legat ne uracunava

Kada prema volji ostaviocevoj poklon ili legat ne treba da se uracunava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadržava poklon, odnosno legat i ucestvuje sa ostalim nasljednicima u diobi zaostavštine kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo. Kad ima nužnih nasljednika, a prema volji ostaviocevoj poklon ili legat ne treba da se uracuna nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik ce moci da zadrži poklon odnosno legat u granicama raspoloživog dijela.

Clan 55.
Pravo nasljednika koji se odrekao nasljeda

Nasljednik koji se odrekao nasljeda zadržava poklon u granicama raspoloživog dijela. On ima pravo da zahtijeva ispunjenje legata samo u granicama raspoloživog dijela.

Clan 56.
Pravo vracanja poklona

Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati zaostavštini. U tom slucaju nece mu se njena vrijednost uracunati u nasljedni dio, a u pogledu troškova koje je ucinio za stvar i u pogledu oštecenja koja je pretrpjela, smatrace se za savjesnog držaoca, ukoliko se ne dokaže njegova nesavjesnost.

Clan 57.
Odredivanje vrijednosti poklona pri uracunavanju

Pri uracunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavioceve, a prema njenom stanju u vrijeme poklona.

Clan 58.
Poklon u vidu osiguranja

Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzece se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir premija veci od osigurane sume kao vrijednost poklona uzece se iznos osigurane sume.

Clan 59.
Troškovi izdržavanja nasljednika

(1) Ono što je potrošeno na izdržavanje nasljednika i njegovo obavezno školovanje nece se uracunavati u njegov nasljedni dio. (2) Da li ce se izdaci koje je ostavilac ucinio za dalje školovanje nasljednika uracunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odlucice sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimajuci u obzir narociti vrijednost zaostavštine i troškova školovanja i osposobljavanja za samostalan život ostalih nasljednika.

Clan 60.
Uobicajeni manji pokloni

Uobicajeni manji pokloni ne uracunavaju se u nasljedni dio.

Clan 61.

(1) Pokloni ucinjeni licu umjesto koga nasljednik dolazi na nasljede usljed smrti tog lica ili usljed njegovog odricanja od nasljeda, uracunavaju se i u nasljedni dio. (2) Pokloni ucinjeni licu umjesto koga nasljednik dolazi na nasljede zbog nedostojnosti tog lica, ili zbog njegovog iskljucenja iz nasljeda ili zbog lišenja nužnog dijela, ne uracunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.

Clan 62.
Uracunavanje nasljednikovog duga ostaviocu

Nasljedniku se uracunava u njegov dio ono što je dugovao ostaviocu.

Clan 63.
Zahtjev za uracunavanje

Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uracunaju pokloni i legati, mogu podnositi samo njegovi sanasljednici.

III NASLjEÐIVANjE NA OSNOVU TESTAMENTA

Clan 64.
Sposobnost za sacinjavanje testamenta

(1) Testament može saciniti svako lice sposobno za rasudivanje koje je navršilo 15 godina žiota. (2) Testament je ništav ako u vrijeme njegovog sacinjavanja zavještalac nije imao 15 godina života ili ako nije bio sposoban za rasudivanje. (3) Gubitak sposobnosti za rasudivanje koji bi nastupio pošto je testament sacinjen ne utice na njegovu punovažnost.

Clan 65.
Ništavost testamenta

(1) Ništav je testament ako je zavještalac bio nesposoban za rasudivanje, nije imao 15 godina, bio natjeran prijetnjom ili prinudom da ga sacini ili se odlucio da ga sacini usljed toga što je bio prevaren ili što se nalazio u zabludi. (2) Prijetnja, prinuda ili prevara povlaci ništavost testamenta i kad potice od treceg lica. (3) Raspolaganja testamentom su ništava i kada postoji zabluda o cinjenicama koje su pobudile zavještaoca da ucini ta raspolaganja. (4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, usljed prevare ili u zabludi, ništave su samo te odredbe.

Clan 66.

(1) Poništenje testamenta iz razloga utvrdenih odredbama clana 65. ovog zakona može tražiti samo lice koje ima pravni interes i to u roku od jedne godine od kada je doznalo za postojanje uzroka ništavosti, a najdalje za deset godina od proglašenja testamenta. (2) Poništenje testamenta prema nesavjesnom licu može se tražiti za 20 godina od proglašenja testamenta.

Clan 67.
Forma testamenta kao uslov za njegovu punovažnost

Punovažan je onaj testament koji je sacinjen u obliku utvrdenom u zakonu i pod uslovima predvidenim u zakonu.

Clan 68.
Svojerucni testament

(1) Testament je punovažan ako ga je zavještalac napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. (2) Za punovažnost svojerucnog testamenta nužno je da je u njemu naznacen datum kada je sacinjen.

Clan 69.
Pisani testament pred svjedocima

Zavještalac koji zna da cita i piše može saciniti testament na taj nacin što ce ispravu koju mu je neko drugi sastavio svojerucno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujuci pred njima da je to njegov testament.

Clan 70.
Sudski testament

Testament može zavještaocu saciniti po njegovom kazivanju sudija nadležnog suda koji ce prethodno utvrditi identitet zavještaoca. Pošto zavještalac ovakav testament procita i potpiše, sudija ce potvrditi na samom testamentu da ga je zavještalac u njegovom prisustvu procitao i potpisao.

Clan 71.
Sudski testament ako zavještalac nije u stanju da ga procita

(1) U slucaju da zavještalac nije u stanju da procita testament koji mu je sacinio sudija, ovaj ce ga procitati zavještaocu u prisustvu dva svjedoka. Zavještalac ce zatim u prisustvu dva vjedoka potpisati testament ili staviti na njega otisak prsta pošto izjavi da je to njegov testament. (2) Svjedoci ce se potpisati na testamentu (3) Sudija ce na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvršene.

Clan 72.
Testament sacinjen kod notara

(1) Testament može zavještaocu saciniti notar. (2) Notar ce testament saciniti u skladu sa odredbama ovog zakona, koji se odnosi na sudski testament, ako zakonom o notarima nije drugacije regulisano.

Clan 73.
Predavanje testamenta sudu

Zavještalac može svojerucni testament, pisani testament pred svjedocima i sudski testament predati na cuvanje nadležnom sudu u otvorenom ili zatvorenom omotu, o cemu ce sud sastaviti zapisnik, testament staviti u zaseban omot koji ce zapecatiti i cuvati u sudu.

Clan 74.
Sacinjavanje pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta

(1) Pri sacinjavanju pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta svjedoci moraju biti punoljetna lica koja nisu lišena poslovne sposobnosti i koja znaju citati i pisati, a kod sudskog testamenta i koja razumiju jezik na kome je testament sacinjen. (2) Ne mogu biti svjedoci pri sacinjavanju pisanog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti testament saciniti po kazivanju zavještaoca u svojstvu sudije: potomci zavještaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojenici, njegovi srodnici u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena zakljuceno, supružnici svih ovih lica i supružnik zavještaoca.

Clan 75.
Raspolaganje u korist sudije, svjedoka i njihovih bližih srodnika

Ništave su odredbe testamenta kojim se ostavlja nešto sudiji koji je testament sacinio, svjedocima pri njegovom sacinjavanju, kao i precima, potomcima, braci i sestrama i supružnicima ovih lica.

Clan 76. Testament sacinjen pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom u inostranstvu

Testament može saciniti državljanin Republike Srpske u inostranstvu, po odredbama koje važe za sacinjavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji vrši konzularne poslove.

Clan 77.
Testament sacinjen na brodu

(1) Na brodu testament može saciniti zapovjednik broda, po odredbama koje važe za sacinjavanje sudskog testamenta. (2) Testament koji je sacinjen na brodu prestaje da važi 30 dana nakon povratka zavještaoca u Republiku Srpsku.

Clan 78.
Testament sacinjen za vrijeme mobilizacije ili rata

(1) Za vrijeme mobilizacije ili rata može, po odredbama koje važe za sacinjavanje sudskog testamenta, saciniti testament licu na vojnoj dužnosti komandir cete ili drugi starješina njegovog ili višeg ranga ili drugo lice u prisustvu kojeg od ovih starješina, kao i svaki starješina odvojenog odreda. (2) Ovako sacinjen testament prestaje da važi po isteku 60 dana po završetku rata, a ako je zavještalac ranije ili kasnije demobilisan po isteku 30 dana od demobilisanja.

Clan 79.
Usmeni testament

(1) Zavještalac može izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred tri svjedoka samo ako usljed izuzetnih prilika nije u mogucnosti da sacini pisani testament. (2) Usmeni testament prestaje da važi po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika iz stava 1. ovog clana.

Clan 80.
Svjedoci pri sacinjavanju usmenog testamenta

Pri sacinjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo lica koja mogu biti svjedoci pri sacinjavanju sudskog testamenta, ali ne moraju znati citati i pisati. Clan 81. Dužnost svjedoka usmenog testamenta

(1) Svjedoci pred kojima je zavještalac usmeno izjavio svoju posljednju volju dužni su da bez odgadanja napišu izjavu zavještaoca i da je što prije predaju sudu ili da je usmeno ponove pred sudom iznoseci kada, gdje i u kojim prilikama je zavještalac izjavio svoju posljednju volju. (2) Izvršenje ove dužnosti nije uslov za punovažnost usmenog testamenta.

Clan 82.
Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bližih srodnika

Ništave su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja nešto svjedocima pri njegovom sacinjavanju, njihovim supružnicima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena srodstva zakljuceno i supružnicima svih ovih lica.

Clan 83.
Medunarodni testament

(1) Medunarodni testament (u daljem tekstu: testament) je punovažan u pogledu oblika, bez obzira na mjesto gdje je napravljen, gdje se nalaze dobra, državljanstvo, prebivalište ili boraište zavještaoca, ako je napravljen u obliku testamenta, saglasno odredbama cl. 83. do 86. ovog zakona. (2) Ništavost testamenta iz stava 1. ovog clana ne utice na njegovu eventualnu punovažnost u pogledu oblika kao testamenta druge vrste.

Clan 84.

Ovaj zakon ne primjenjuje se na oblike testamentarnih odredbi koje su u istom pismenu sacinila dva ili više lica.

Clan 85.
Oblik medunarodnog testamenta

(1) Testament mora biti napravljen u pisanom obliku. (2) Zavještalac ne mora svojerucno napisati testament. (3) Testament može biti napisan na bilo kom jeziku, rukom ili na neki drugi nacin.

Clan 86.

(1) U prisustvu dva svjedoka i lica ovlaštenog za testament, zavještalac izjavljuje da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadržinom. (2) Zavještalac nije dužan da sa sadržinom testamenta upozna svjedoka niti ovlašceno lice.

Clan 87.
Potpis na medunarodnom testamentu

(1) U prisustvu svjedoka i ovlašcenog lica, zavještalac potpisuje testament ili ako ga je prethodno potpisao, priznaje i potvrduje svoj potpis. (2) Ako zavještalac nije u stanju da potpiše, saopštice razlog ovlašcenom licu koje ce to zabilježiti na testamentu. Osim toga, zakon prema kojem odredeno lice može ovlastiti zavještaoca da zatraži da ga drugo lice u njegovo ime, potpiše na testamentu. (3) Svjedoci i ovlašceno lice u prisustvu zavještaoca stavljaju istovremeno svoje potpise na testament

Clan 88.

(1) Potpisi se moraju staviti na kraju testamenta. (2) Ako se testament sastoji od više listova, svaki list mora da potpiše zavještalac ili ako on nije u stanju da potpiše, drugo lice u njegovo ime ili ako ga nema, ovlašceno lice. Svaki list mora bit obilježen brojem.

Clan 89.
Datum medunarodnog testamenta

(1) Datum testamenta je datum pod kojim ga je potpisalo ovlašceno lice. (2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju testamenta od ovlašcenog lica.

Clan 90.
Izjava o cuvanju medunarodnog testamenta

Ako ne postoji obavezan propis o cuvanju testamenta, ovlašceno lice, upitace zavještaoca da li želi dati izjavu u pogledu cuvanja testamenta. U tom slucaju i na izricit zahtjev zavještaoca, mjesto gdje on ima namjeru da cuva testament zabilježice se u potvrdi.

Clan 91.
Potvrda medunarodnog testamenta

Ovlašceno lice priložice testamentu potvrdu na obrascu propisanom odgovarajucom medunarodnom konvencijom.

Clan 92.

Potvrda se sastavlja u dva primjerka, od kojih jedan cuva ovlašceno lice, a drugi se predaje zavještaocu.

Clan 93.

Osim ako se protivno ne dokaže, potvrda ovlašcenog lica uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovažnosti pismena kao testamenta u smislu ovog zakona.

Clan 94.

Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utice na formalnu punovažnost testamenta napravljenog u skladu sa ovim zakonom.

Clan 95.
Opozivanje medunarodnog testamenta

Testament podliježe redovnim propisima o opozivanju testamenta.

Clan 96.
Sastavljanje i cuvanje medunarodnog testamenta

(1) Ovlašceno lice za sastavljanje testamenta, u smislu ovog zakona je sudija osnovnog suda, notar, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji vrši konzularne poslove i zapovjednik broda. (2) Zavještalac može testament ostaviti na cuvanje kod osnovnog suda. U tom slucaju sudija ce narediti da se testament stavi u poseban omot i zapecati.

Clan 97.
Svjedoci i tumaci medunarodnog testamenta

(1) Pri sacinjavanju testamenta svjedoci mogu biti punoljetna lica koja nisu lišena poslovne sposobnosti i koja razumiju jezik na kome je zavještalac izjavio da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadržinom. (2) Ne mogu biti svjedoci pri sacinjavanju testamenta: potomci zavještaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojenici, njegovi srodnici u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena zakljucno, supružnici svih ovih lica i supružnik zavještaoca. (3) Odredbe iz st. 1. i 2. ovog clana primjenjuju se i na tumace

Clan 98.
Tumacenje odredaba medunarodnog testamenta

U vezi sa tumacenjem i primjenom odredaba ovog zakona, vodice se racuna o njegovom medunarodnom obilježju i o potrebi njegovog jednoobraznog tumacenja.

Clan 99.
Poništenje testamenta zbog nedostatka oblika

(1) Poništenje testamenta zbog nedostatka oblika može tražiti poslije otvaranja nasljeda samo lice koje ima pravni interes i to u roku od jedne godine od kada je saznalo za testament, a najdalje za dest godina od proglašenja testamenta. (2) Rok od jedne godine ne može poceti da tece prije proglašenja testamenta.

Clan 100.
Dokazivanje uništenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog testamenta

Testament uništen slucajem ili radnjom nekog drugog lica, izgubljen, sakriven ili zaturen poslije smrti zavještaoca ili prije njegove smrti ali bez njegovog znanja, proizvešce dejstva punovažnog testamenta ako zainteresovano lice dokaže da je testament postojao, da je uništen, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sacinjen u obliku propisanom u zakonu i ako dokaže sadržinu onog dijela testamenta na koji se poziva.

Clan 101.
Odredivanje nasljednika

(1) Zavještalac može testamentom odrediti jednog ili više naljednika. (2) Nasljednik na osnovu testamenta je lice koje je zavještalac odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu ili dio imovine odreden prema cijeloj imovini. (3) Nasljednikom ce se smatrati i lice kome su testamentom ostavljeni jedna ili više odredenih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavještaca bila da mu to lice bude nasljednik.

Clan 102.
Supstitucije

(1) Zavještalac može odrediti testamenom lice kome ce pripasti nasljedstvo ako odredeni nasljednik umre prije njega ili se odrekne nasljeda ili bude nedostojan da naslijedi. (2) Odredbe stava 1. ovog clana važe i za legat. (3) Zavještalac ne može odrediti nasljednika svom nasljedniku ili legataru.

Clan 103.
Ostavljanje legata

Zavještalac može testamentom ostaviti jedan ili više legata.

Clan 104.
Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadužbine

(1) Zavještalac može testamentom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio zaostavštine ili cijela zaostavština upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe. (2) Ako je zavještalac naredio osnivanje zadužbine i odredio sredstva za postizanje njenog cilja, zadužbina nastaje kada se dobije odobrenje nadležnog državnog organa.

Clan 105.
Tereti i uslovi

(1) Zavještalac može opteretiti nekom dužnošcu lice kome ostavlja neku korist iz zaostavštine. (2) Zavještalac može u pojedinim odredbama testamenta postaviti uslove ili rokove. (3) Nemoguci, nedozvoljeni i nemoralni uslovi i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi ili protivrjecni, smatraju se kao da ne postoje.

Clan 106.
Odredenost nasljednika i drugih korisnika

Nasljednici, legatari i druga lica kojima su testamentom ostavljene neke koristi, dovoljno su odredeni ako testament sadrži podatke na osnovu kojih se može utvrditi ko su oni.

Clan 107.
Tumacenje testamenta

(1) Odredbe testamenta tumace se prema pravoj namjeri zavještaoca i u smislu kako bi se ono moglo održati pravovaljanim. (2) U slucaju sumnje odredbe testamenta tumace se tako da se primijeni ono što je povoljnije za zakonskog nasljednika ili za lica kome je testamentom naložena neka obaveza.

Clan 108.
Sadržina legata

(1) Zavještalac može ostaviti testamentom jednu ili više odredenih stvari ili neko pravo odredenom licu ili naložiti nasljedniku ili drugom licu kome nešto ostavlja, da iz onoga što je ostavljeno da neku stvar odredenom licu ili da mu isplati sumu novca ili da ga oslobodi nekog duga li da ga izdržava ili uopšte da u njegovu korist nešto ucini ili da se uzdrži od necega ili da nešto trpi. (2) Takvim zavještanjem se po pravilu, ne postalja nasljednik. Tako zavještanje naziva se legatom, a lice kome je legatom nešto namijenjeno naziva se legatar.

Clan 109.
Obaveze izvršenja legata

(1) Na osnovu izvršenja testamenta legatar ima pravo da traži izvršenje legata od lica kome je testamentom naloženo da legat izvrši. (2) Ako je izvršenje legata naloženo nekolicini lica, svako lice odgovara srazmjerno dijelu zaostavštine koji dobija, osim ako se iz testamenta može zakljuciti da je zavještalac htio da ova lica za izvršenje legata odgovaraju na drugi nacin. (3) Ako je zavještalac propustio odrediti ko je dužan da izvrši legat, obaveza izvršenja važi na svim zakonskim i testamentarnim nasljednicima, srazmjerno njihovim nasljednickim dijelovima.

Clan 110.
Isplata povjerilaca prije legata

Povjerioci zavještacevi imaju pravo da se naplate prije legatara.

Clan 111.
Smanjenje legata i tereta

(1) Nasljednik nije dužan da izvrši u cjelini legate cija vrijednost premašuje vrijednost onog dijela nasljedene imovine kojim je zavještalac mogao slobodno raspolagati. (2) Isto važi za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje treba da izvrši premašuje vrijednost njegovog legata.

(3) U tim slucajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako zavještalac nije drugacije odredio.

Clan 112.
Pravo legata kad dužnik legata ne naslijedi

Legatar ima pravo da traži izvršenje legata i kada je lice koje je po testamentu bilo dužno da izvrši legat umrlo prije zavještaoca ili se odreklo nasljeda ili je nedostojno da naslijedi.

Clan 113.
Predstavnik prava legatara

(1) Važenje legata prestaje ako legatar umre prije zavještaoca ili se odrekne legata ili je nedostojan. (2) U slucajeima iz stava 1. ovog clana predmet legata ostaje licu koje je bilo dužno da ga izvrši ako iz samog testamenta ne proizlazi kakva druga namjera zavještaoceva.

Clan 114.

Važenje legata prestaje i kad je zavještalac otudio ili potrošio predmet legata ili je taj predmet inace prestao da postoji za života zavještaoceva ili je slucajno propao poslije njegove smrti.

Clan 115.
Odgovornost legatara za dugove

(1) Legatar ne odgovara za dugove zavještaoceve. (2) Izuzetno, zavještalac može narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove dugove ili dio duga, ali samo u granicama vrijednosti legata.

Clan 116.
Legat ostavljen povjeriocu

Kad je zavještalac ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima pravo da pored izvršenja legata traži i izvršenje svoje tražbine, ako iz testamenta ne proizlazi da je namjera zavještaoceva bila drugacija.

Clan 117.
Zastarjevanje prava na izvršenje legata

Pravo na izvršenje legata zastarjeva za godinu dana od dana kada je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlašcen da traži izvršenje legata.

Clan 118.
Odredivanje izvršioca testamenta

(1) Zavještalac može testamentom odrediti jedno ili više lica za izvršioca testamenta. (2) Izvršilac testamenta može biti svako poslovno sposobno lice. (3) Lice odredeno za izvršioca testamenta ne mora se primiti te dužnosti.

Clan 119.
Dužnost izvršioca testamenta

(1) Ako zavještalac nije nešto drugo htio, dužnost izvršioca testamenta je narocito, da se stara o cuvanju zaostavštine, da njome upravlja,da se stara o isplati dugova i legata i uopšte da se stara da testament bude izvršen onako kako je zavještalac htio. (2) Ako ima više izvršilaca testamenta oni vrše zajedno povjerene im dužnosti, osim ako je zavještalac drugacije odredio.

Clan 120.
Polaganje racuna i nagrada izvršiocu

(1) Izvršilac testamenta dužan je da položi sudu racun o svom radu. (2) On ima pravo na naknadu troškova i na nagradu za svoj trud koja ce mu se isplatiti na teret raspoloživog dijela zaostavštine, a prema odluci suda.

Clan 121.
Opozivanje izvršioca testamenta

Sud može po prijedlogu ili službenoj dužnosti opozvati izvršioca testamenta, ako njegov rad nije u skladu sa voljom zavještaoca ili sa zakonom.

Clan 122.
Izricito opozivanje testamenta

(1) Zavještalac može uvijek opozvati testament u cjelini ili djelimicno izjavom datom u bilo kom obliku u kome se po zakonu može saciniti testament. (2) Zavještalac može opozvati pisani testament i uništenjem pismena.

Clan 123.
Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta

(1) Ako se kasnijim testamentom izriciti ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta. (2) Ako je zavještalac uništio kasniji testament, raniji testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokaže da zavještalac to nije htio.

Clan 124.
Raspolaganje zavještanom stvari

Svako kasnije raspolaganje zavještaoca odredenom stvari koju je bio nekom zavještao ima za posljedicu opozivanje zavještanja te stvari.

IV NASLjEDNO-PRAVNI UGOVORI

Clan 125.
Ništavost ugovora o nasljedivanju, buducem nasljedstvu ili legatu

Ništav je ugovor kojim neko ostavlja svoju zaostavštinu ili njen dio svom saugovaracu ili trecem licu.

Clan 126.
Ništavost ugovora kojim se otuduje nasljedstvo

(1) Ništav je ugovor kojim neko otuduje nasljedstvo kome se nada, kao svaki ugovor o nasljedstvu treceg lica koje je još u životu. (2) Ništav je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovarac nada iz nasljedstva koje još nije otvoreno.

Clan 127.
Ništavost ugovora o sadržini testamenta

Ništav je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament ili je ne unese da opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.

Clan 128.
Uslovi za punovažnost ustupanja i raspodjele imovine za život

Predak može pravnim poslom medu živima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima.

Clan 129.
Notarska obrada ugovora

(1) Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba clana 128. ovog zakona punovažni su samo ako su se s tim saglasila sva djeca i drugi potomci ustupiocevi koji ce po zakonu biti pozvani da naslijede njegovu zaostavštinu. (2) Sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine mora biti notarski obraden. (3) Potomak koji nije dao saglasnost može je dati naknadno, u istom obliku. (3) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovažni ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavioca, a nije ostavio svojih potomaka ili se odrekao nasljeda ili je iskljucen iz nasljeda ili je nedostojan.

Clan 130.
Predmet ustupanja i raspodjele imovine

(1) Ustupanjem i raspodjelom može biti obuhvacena samo sadašnja imovina ustupaoceva, cjelokupna ili samo jedan njen dio. (2) Ništava je odredba kojom bi bilo predvideno kako ce se raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u zaostavštini ustupiocevoj.

Clan 131.
Ustupanje imovine ne ulazi u zaostavštinu

Kad predak koji je za života izvršio ustupanje i raspodjelu svoje imovine umre, njegovu zaostavštinu sacinjavace samo ona njegova imovina koja nije obuhvacena ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao.

Clan 132.
Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon

(1) Ako se ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao poklon i sa njima ce se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima ucinjenim nasljednicima. (2) Na isti nacin postupice se i ako se ustupiocu poslije ustupanja i raspodjele izvršenih sporazumom sa svim nasljednicima rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je bio proglašen za umrlog.

Clan 133.
Zadržavanje prava prilikom ustupanja i raspodjele

(1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupalac može za sebe ili za svog supružnika ili za koje drugo lice zadržati pravo plodouživanja na svim ustupljenim stvarima ili na nekim od njih ili ugovoriti doživotnu rentu u naturi ili novcu ili doživotno izdržavanje ili kakvu drugu naknadu. (2) Ako su plodouživanja ili doživotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog supružnika zajedno u slucaju smrti jednog od njih, plodouživanje ili renta pripada u cjelini preživjelom supružniku do njegove smrti, ako nije šta drugo ugovoreno ili ako drigacije ne proizlazi iz okolnosti slucaja.

Clan 134.
Prava ustupiocevog supružnika

(1) Ustupilac može ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog supružnika uz njegov pristanak. (2) Ako supružnik ne bude obuhvacen ustupanjem i raspodjelom, njegovo pravo na nužni dio ostaje neokrnjeno. (3) U tom slucaju ustupanje i raspodjela ostaju punovažne, samo se prilikom utvrdivanja vrijednosti zaostavštine radi odredivanja nužnog dijela preživjelog supružika dijeli ostavioceva imovina koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao poklon.

Clan 135.
Dugovi ustupiocevi i pobijanje ustupanja

(1) Potomci izmedu kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije šta drugo odredeno prilikom ustupanja i raspodjele.

(2) Povjerioci ustupiocevi mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uslovima predvidenim za pobijanje raspolaganja bez naknade.

Clan 136.
Obaveze jamstva

Obaveza jamstva koja poslije diobe nastaje za nasljednika nastaje izmedu potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koje im je izvršio njihov predak.

Clan 137.
Opozivanje

(1) Ustupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono što je primio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu neblagodarnost prema njemu. Isto pravo ima ustupilac ako potomak ne daje njemu ili kome drugome izdržavanje odredeno poslom ustupanja i raspodjele ili ako ne isplati dugove ustupioceve cija mu je isplata naložena istim poslom. (2) U drugim slucajevima neizvršenja tereta odredenim poslom ustupanja i raspodjele sud ce, vodeci racuna o važnosti tereta za ustupioca i o ostalim okolnostima slucaja, odluciti da li ustupilac ima pravo da zahtijeva vracanje date imovine ili samo pravo da traži prinudno vršenje tereta.

Clan 138.
Prava potomka poslije opozivanja

(1) Potomak koji je morao da vrati ustupiocu ono što je primio prilikom ustupanja ili raspodjele moci ce da zahtijeva svoj nužni dio poslije smrti ustupioca, ako nije iskljucen iz nasljeda, niti je nedostojan da naslijedi ustupioca, niti se odrekao nasljeda. (2) Pri izracunavanju njegovog nužnog dijela dijelovi imovine koje je ostavilac za života ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima smatrace se kao poklon. Clan 139. Uslovi za punovažnost ugovora o doživotnom izdržavanju

(1) Ugovor kojim se jedan ugovarac obavezuje da izdržava doživotno drugog ugovaraca ili neko trece lice, a u kome drugi ugovarac izjavljuje da mu ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njen dio u nasljede nije ugovor o nasljedivanju. To je ugovor o otudivanju uz naknadu cijele ili dijela imovine koja pripada primaocu izdržavanja u vrijeme zakljucenja ugovora, cija je predaja davaocu izdržavanja odgodena do smrti primaoca izdržavanja (ugovor o doživotnom izdržavanju). (2) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti notarski obraden. (3) Ovaj ugovor mogu medusobno zakljuciti lica koja su po zakonu obavezna da se medusobno izdržavaju.

Clan 140.
Upis prava davaoca izdržavanja

Davalac izdržavanja može svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi.

Clan 141.
Odgovornost davaoca izdržavanja za dugove primaoca izdržavanja.

Davalac izdržavanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdržavanja za njegove dugove, ali se može ugovoriti da ce odredenim povjeriocima odgovarati za njegove postojece dugove.

Clan 142.
Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju

(1) Ugovorene strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom izdržavanju i pošto je pocelo njegovo izvršenje. (2) Ako prema ugovoru o doživotnom izdržavanju ugovaraci žive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremeti da zajednicki život postane nepodnošljiv, svaka strana može tražiti od suda raskid ugovora. (3) Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana ne izvršava svoje obaveze. (4) U slucaju raskida ugovora, svaka strana zadržava pravo da od druge strane traži naknadu koja joj pripada po opštim pravilima imovinskog prava.

Clan 143.
Uticaj promijenjenih prilika

(1) Ako su se poslije zakljucenja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno otežano, sud ce na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodeci racuna o svim okolnostima. (2) Sud može pravo primaoca izdržavanja prenijeti u doživotnu novcanu rentu, ako to odgovara objema stranama.

Clan 144.
Poseban slucaj ništavosti ugovora

Ništav je ugovor u kome je davalac izdržavanja fizicko ili pravno lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno djelatnosti stara o primaocu izdržavanja (medicinsko osoblje, bolnice, razlicite agencije i slicno), ako prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadležnog organa starateljstva.

Clan 145.
Prestanak ugovora o doživotnom izdržavanju

(1) U slucaju smrti davaoca izdržavanja, njegove obaveze prelaze na njegovog supružnika i njegove potomke koji su pozvani na nasljede, ako na to pristanu. Ako oni ne pristanu na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo da traže naknadu za ranije dato izdržavanje. Ako supružnik i potomci izdržavaoca nisu u stanju da preuzmu ugovorne obaveze, imaju pravo da traže naknadu od primaoca izdržavanja. (2) Sud ce ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajuci pri tome u obzir imovinske prilike primaoca izdržavanja i lica koja su bila ovlašcena na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju.

V PRELAZAK ZAOSTAVŠTINE NA NASLjEDNIKE

Clan 146.
Smrt i proglašenje lica za umrlog

(1) Smrcu lica otvara se njegovo nasljede. (2) Isto dejstvo ima i proglašenje lica za umrlo.

Clan 147.
Otvaranje nasljeda lica proglašenog za umrlog i pocetak toka rokova

(1) Kao dan otvaranja nasljeda lica koje je proglašeno za umrlo smatra se dan kada je rješenje o proglašenju tog lica za umrlo postalo pravosnažno, ako u samom rješenju nije kao dan smrti odreden neki drugi dan. (2) Rokovi koji po ovom zakonu pocinju teci od dana otvaranja nasljeda, pocinju da teku u slucaju proglašenja lica za umrlo tek od dana kad je rješenje o tome postalo pravosnažno. Clan 148. Sposobnost za nasljedivanje

(1) Nasljednik može biti samo lice koje je u životu u trenutku otvaranja nasljeda. (2) Dijete vec zaceto u trenutku otvaranja nasljeda smatra se kao rodeno ako se rodi živo. (3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti pravna lica ukoliko posebnim propisima nije šta drugo odredeno.

Clan 149.
Nedostojnost za nasljedivanje

Nedostojan je da naslijedi, na osnovu zakona ali i na osnovu testamenta, kao i da dobije ma šta na osnovu testamenta: a) ko je s umišljajem lišio ili pokušao da liši ostavioca života, b) ako je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom naveo ostavioca da sacini ili opozove testament ili neku odredbu testamenta ili ga je sprijecio da to ucini, v) ko je uništio ili sakrio testament ostaviocev u namjeri da sprijeci ostvarenje posljednje volje ostavioceve, kao i onaj ko je falsifikovao testament ostaviocev, g) ko se teže ogriješio o obavezu izdržavanja prema ostaviocu prema kome je imao zakonsku obavezu izdržavanja, kao i onaj ko nije htio ukazati ostaviocu nužnu pomoc, d) gradanin koji je pobjegao iz zemlje da bi izbjegao osudu za teže krivicno dijelo i d) onaj koji je umišljajno doveo ostavioca u stanje stalne nesposobnosti za sacinjavanje testamenta.

Clan 150.
(1) Nedostojnost ne smeta potomcima, nedostojnog i oni nasljeduju kao da je
on umro prije ostavioca.
(2) Nedostojnost prestaje oproštajem ostavioca.
(3) Oproštaj se ne može dati ako je nedostojni naljednik pobjegao iz zemlje da
bi izbjegao osudu za teže krivicno dijelo ili izbjegao vojnu obavezu ili je vršio
neprijateljsku djelatnost protiv Republike Srpske, pa se do smrti ostavioca ne vrati u
zemlju.

(4) Postojanje nedostojnosti sud utvrduje po službenoj dužnosti osim u slucaju iz tacke g) clana 149. ovog zakona.

Clan 151.
Postupak za zaostavštinu kada su nasljednici nepoznati

(1) Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud ce oglasom pozvati lica koja polažu pravo na nasljede da se prijave sudu. (2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi nijedan nasljednik, zaostavština se predaje nadležnoj skupštini opštine, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u roku od deset godina od predaje zaostavštine ne lišava prava da mu se preda zaostavština ili dio koji mu pripada.

Clan 152.
Staralac zaostavštine

(1) Kada su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, kao i u ostalim slucajevima kada je to potrebno, sud ce postaviti privremenog staraoca zaostavštine koji je ovlašten da u ime nasljednika podnosi tužbu, naplacuje potraživanja i isplacuje dugove i uopšte da zastupa nasljednike. (1) O postavljanju privremenog staraoca sud ce obavijestiti organ starateljstva koji može postaviti drugog staraoca.

Clan 153.
Prelazak zaostavštine na nasljednike

Zaostavština umrlog lica prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti.

Clan 154.
Odricanje od nasljeda

(1) Nasljednik se može odreci od nasljeda izjavom kod suda od svršetka rasprave zaostavštine, kojom se dioba zabranjuje ili ogranicava. (2) Odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao od nasljeda ako nije izricno izjavio da se odrice samo u svoje ime. (3) Nasljednik koji se odrekao nasljeda samo u svoje ime, smatra se kao da nikad nije bio nasljednik. (4) Ako se odreknu od nasljeda svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavioca pripadaju najbližem nasljednom redu, na nasljede se pozivaju nasljednici sljedeceg nasljednog reda.

Clan 155.

Ako je nasljednik umro prije svršetka rasprave zaostavštine, a nije se odrekao od nasljeda, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike.

Clan 156.
Nemogucnost odricanja od nasljeda

(1) Ne može se odreci od nasljeda nasljednik koji je raspolagao cijelom ili jednim dijelom zaostavštine. (2) Mjere koje jedan nasljednik preduzme samo radi ocuvanja zaostavštine, kao i mjere tekuce uprave, ne lišavaju ga prava da se odrekne nasljeda.

Clan 157.
Sadržina izjave o odricanju od nasljeda

(1) Odricanje od nasljeda ne može biti djelimicno ni pod uslovima. (2) Odricanje u korist odredenog nasljednika ne smatra se kao odricanje od nasljeda. Ovakvo odricanje se smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela. Clan 158. Odricanje od nasljeda koje nije otvoreno

(1) Odricanje od nasljeda koje nije otvoreno nema nikakvog pravnog dejstva. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, potomak koji može samostalno raspolagati svojim pravima može se sporazumom sa pretkom odreci od nasljeda koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. (3) Za punovažnost ovog sporazuma potrebno je da bude sastavljen u pisanom obliku i koji je ovjerio sudija. (4) Prilikom ovjere sudija ce procitati sporazum i upozoriti pretka i potomka na posljedice sporazuma. (5) Odricanje važi i za potomke onog koji se odrekao, ako sporazumom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije šta drugo odredeno.

Clan 159.
Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju nasljedstva i njezin poništaj

(1) Izjava o odricanju od nasljeda ili o primanju nasljeda, ne može se opozvati. (2) Ako se po davanju izjave o odricanju od nasljeda pronade imovina za koju se u vrijeme davanja izjave nije znalo da pripada zaostavštini, nasljednik koji je dao takvu izjavu može u roku koji mu sud odredi tražiti da mu se prizna pravo nasljedstva na dio koji mu po zakonu pripada na novopronadenu imovinu. (3) Nasljednik može tražiti poništenje izjave iz stava 1. ovog clana ako je ona izazvana prinudom ili prijetnjom ili je data usljed prevare ili u zabludi.

Clan 160.
Priraštaj

Dio testamentarnog nasljednika koji se odrekao nasljeda pripada ostaviocevim zakonskim nasljednicima, ako iz samog testamenta ne proizlazi druga namjera zavještaceva.

Clan 161.

Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao nasljeda samo u svoje ime nasljeduje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavioca.

Clan 162.
Nezastarivost prava na zahtijevanje zaostavštine

(1) Pravo nasljednika da zahtjeva zaostavštinu ne zastarjeva. (2) Time se ne dira u pravila o održaju, sticanju od nevlasnika i zastarjelosti potraživanja.

Clan 163.
Odgovornost nasljednika za dugove ostavioceve

(1) Nasljednik odgovara za dugove ostavioceve do visine vrijednosti nasljedene imovine. (2) Nasljednik koji se odrekao nasljeda ne odgovara za dugove ostavioceve. (3) Kad ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioceve i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira da li je izvršena dioba nasljedstva. (4) Medu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako testamentom nije drugacije odredeno.

Clan 164.
Odvajanje zaostavštine

(1) Povjerioci ostaviocevi mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljeda da se zaostavština odvoji od imovine nasljednika. U tom slucaju nasljednik ne može raspolagati stvarima i pravima zaostavštine niti se njegovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate povjerioci koji su tražili odvajanje. (2) Povjerioci ostaviocevi koji su tražili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja potraživanja samo iz sredstava zaostavštine. (3) Odvojenoj zaostavštini sud može postaviti staraoca.

Clan 165.
Dioba nasljedstva

(1) Diobu nasljedstva može zahtijevati svaki nasljednik. (2) Pravo na diobu nasljedstva ne može zastarjeti. (3) Ništav je ugovor kojim se nasljednik odrice prava da traži diobu kao i odredba u testamentu kojim se dioba zabranjuje ili ogranicava.

Clan 166.
Nasljednicka zajednica

(1) Dijelom diobe nasljednici upravljaju i raspolažu nasljedstvom zajednicki. (2) Ako nema izvršioca testamenta, a nasljednici se ne slože o pravljanju nasljedstvom, sud ce na zahtjev jednog od njih, postaviti upravitelja koji ce u njihovo ime upravljati nasljedstvom ili odrediti svakom nasljedniku dio nasljedstva kojim ce on upravljati.

(3) Za upravitelja sud može postaviti i nekog od nasljednika. (4) Upravitelj može odobrenjem suda raspolagati stvarima iz zaostavštine ako je za to ovlašten testamentom ili ako je to potrebno radi isplate troškova ili otklanjanju štete na nasljedstvo.

Clan 167.
Pravo nasljednog dijela prije diobe

(1) Nasljednik može prije diobe ili prije pravosnažnosti rješenja o nasljedivanju prenijeti svoj nasljedni dio potpuno ili djelimicno, samo na sunasljednike. (2) Ugovor o prenosu nasljednog dijela mora biti sudski ovjeren. (3) Ugovor nasljednika sa licem koje nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika samo da po izvršenoj diobi preda svoj dio saugovaracu odnosno po pravosnažnosti rješenja o nasljedivanju prenese svoj dio na saugovaraca.

Clan 168.
Pravo nasljednika koji je živio ili privredivao u zajednici sa ostaviocem

(1) Na zahtjev nasljednika koji je živio ili privredivao u zajednici sa ostaviocem, sud može, kad to iziskuju opravdana potreba, odluciti da mu se ostave pojedine stvari pokretne ili nepokretne ili grupe stvari, koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. (2) Za tako odredeni iznos ostali nasljednici imaju da isplate zakonsku zalogu na dijelovima zaostavštine dodijeljenim nasljedniku koji je dužan da im izvrši isplatu. (3) Ako isplata ne bude izvršena u roku, ostali nasljednici imaju pravo da traže naplatu svog potraživanja ili predaju stvari koje bi im inace pripale na ime nasljednog dijela.

Clan 169.
Dioba predmeta domacinstva

(1) Predmeti domacinstva koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je živio sa ostaviocem u istom domacinstvu,a koji nije njegov potomak ni njegov supružnik, ostavice se na njegov zahtjev tom nasljedniku a njihova vrijednost ce se uracunati u dio tog nasljednika. (2) Ukoliko vrijednost predmeta premašuje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kome su ti predmeti ostavljeni isplatice ovu razliku nasljednicima u novcu.

Clan 170.
Obaveze zaštite medu nasljednicima poslije diobe

(1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neko trece lice, pozivajuci se na neko pravo zasnovano prije diobe oduzeto stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio ili inace smanjilo njegovo pravo. Oni jamce isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka.

(2) Nasljednici jamce da potraživanje ostavioca stavljeno u dio jednog
nasljednika postoji i da ce se moci naplatiti od dužnika do iznosa koji mu je ostavljen u
dio.
(3) Obaveze jamstva za postojanje i naplativost potraživanja traje tri godine po
završenoj diobi, a za potraživanja koja dospjevaju poslije diobe ona traje tri godine do
dospjelosti obaveze.
(4) U svim slucajevima jemstva po odredbama prethodnih stavova svaki
nasljednik jamci i duguje naknadu srazmjerno svom nasljednom dijelu.

VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Clan 171.

(1) Nasljeda otvorena prije stupanja na snagu ovog zakona raspravice se po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Na zavještanja, ugovore o doživotnom izdržavanju i ugovore o ustupanju i raspodjeli imovine za života, koji su sacinjeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenice se propisi koji su važili u vrijeme njihovog sacinjavanja.

Clan 172.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o nasljedivanju, („Službeni list SRBiH“, br. 7/80 i 15/80).

Clan 173.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske“.

Broj: 01-1999/08 PREDSJEDNIK Datum: 15. decembar 2008. godine NARODNE SKUPŠTINE

Mr Igor Radojicic^