ZAKON O VANPARNIĆNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE

Službeni glasnik Republike Srpske, broj: 36/
I – OSNOVNE ODREDBE
Clan 1.

(1) Ovim zakonom utvrduju se pravila vanparnicnog postupka po kojima sudovi ili drugi organi postupaju i odlucuju o licnim, porodicnim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima koji se po zakonu rješavaju u vanparnicnom postupku.

(2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadležnosti sudova za koje zakonom nije izricito odredeno da se rješavaju u vanparnicnom postupku, a ne odnose se na zaštitu povrijedenog ili ugroženog prava, niti se zbog karaktera pravne stvari ili svojstva stranaka u postupku mogu primijeniti odredbe Zakona o parnicnom postupku.

Clan 2.

(1) Opšte odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparnicnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drugacije odredeno, kao i u drugim vanparnicnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uredena pravila postupanja.

(2) U vanparnicnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parnicnom postupku (”Službeni glasnik Republike Srpske”, broj: 58/03, 85/03, 74/05, 63/07), ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 3.

(1) Vanparnicni postupak pokrece se pred osnovnim sudom (u daljem tekstu: sud) prijedlogom fizickog ili pravnog lica, kao i prijedlogom organa odredenog ovim ili drugim zakonom.

(2) Izuzetno, sud pokrece vanparnicni postupak po službenoj dužnosti u slucajevima i pod uslovima odredenim ovim ili drugim zakonom.

(3) Ako postupak nije pokrenuo organ koji je zakonom ovlašten da ga pokrene, sud ce bez odlaganja obavijestiti taj organ da je postupak pokrenut na prijedlog ovlaštenog lica i odrediti mu rok za prijavljivanje ucešca u postupku, te do isteka tog roka zastati sa postupkom, ako je to potrebno radi zaštite stranaka u postupku ili radi zaštite javnog interesa.

Clan 4.

(1) Ucesnik u vanparnicnom postupku je lice koje je postupak pokrenulo, lice o cijim se pravima ili pravnim interesima odlucuje u postupku kao i organ koji ucestvuje u postupku na osnovu zakonskog ovlašcenja da pokrene postupak, bez obzira da li je postupak pokrenulo ili je kasnije stupilo u postupak.

(2) Svojstvo ucesnika u postupku, s pravnim dejstvom u odredenoj pravnoj stvari, sud može izuzetno priznati i onim oblicima udruživanja koji nemaju svojstvo pravnog lica i za koje nije posebnim propisima odredeno da mogu biti ucesnici u postupku, ako ispunjavaju uslove iz Zakona o parnicnom postupku i ako se predmet vanparnicne stvari na njih neposredno odnosi.

(3) Predlagac u smislu ovog zakona je lice, odnosno organ, po cijem prijedlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagaca je lice prema kojem se ostvaruje pravo ili pravni interes predlagaca.

Clan 5.

(1) U vanparnicnom postupku sud po službenoj dužnosti preduzima mjere radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju, kao i drugih lica koja nisu u mogucnosti da se sama brinu o zaštiti svojih prava i pravnih interesa.

(2) Kad se u postupku odlucuje o pravima i pravnim interesima maloljetnika i drugih lica pod posebnom zaštitom, sud ce obavijestiti nadležni organ starateljstva o pokretanju postupka, pozivati ga na rocišta i dostavljati mu podneske ucesnika i rješenja protiv kojih je dozvoljen pravni lijek, bez obzira da li nadležni organ starateljstva ucestvuje u postupku.

(3) Kad smatra da je to potrebno, sud ce pozvati nadležni organ starateljstva da ucestvuje u postupku i odrediti mu rok u kome može prijaviti svoje ucešce. Sud ce zastati sa postupkom za vrijeme dok ovaj rok ne istekne, ali nadležni organ starateljstva svoje pravo da ucestvuje u postupku može koristiti poslije proteka tog roka.

Clan 6.

Nadležni organ starateljstva koji ucestvuje u postupku, i kad zakonom nije ovlašcen da pokrece postupak, može da preduzima sve radnje u postupku radi zaštite prava i pravnih interesa maloljetnika i drugih lica pod posebnom zaštitom, a narocito da iznosi cinjenice koje ucesnici nisu naveli, da predlaže izvodenje dokaza i da izjavljuje pravne lijekove.

Clan 7.

Izuzetno, sud može dozvoliti da ucesnik koji nema poslovne sposobnosti, pored radnji na koje je zakonom ovlašcen, preduzima i druge radnje u postupku radi ostvarivanja svojih prava i pravnih interesa, ako smatra da je u stanju da shvati znacenje i pravne posljedice tih radnji.

Clan 8.

(1) U vanparnicnim stvarima koje se odnose na licna i porodicna stanja ucesnika, kao i drugim vanparnicnim stvarima koje se odnose na prava i pravne interese sa kojima ucesnici ne mogu raspolagati, ucesnici se u postupku pred sudom ne mogu odreci svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnog ucesnika, niti zakljuciti sudsko poravnanje.

(2) U postupku iz stava 1. ovog clana sud može utvrdivati i cinjenice koje ucesnici nisu iznijeli, kao i cinjenice koje medu ucesnicima nisu osporavane, ako su od znacaja za odlucivanje.

Clan 9.

(1) Vanparnicni postupak je javan.

(2) U postupku u kome se odlucuje o licnim i porodicnim stanjima javnost je iskljucena, osim u postupku proglašenja nestalih lica umrlim i dokazivanja smrti.

Clan 10.

(1) O prijedlozima ucesnika sud odlucuje na rocištu samo u slucajevima kada je to zakonom odredeno, ili kad ocijeni da je održavanje rocišta potrebno radi razrješenja ili utvrdivanja odlucnih cinjenica ili kad smatra da je zbog drugih razloga održavanje rocišta cjelishodno.

(2) Izostanak pojedinog ucesnika sa rocišta ne sprecava sud da dalje postupa, ako u pojedinim slucajevima zakonom nije drugaciji odredeno.

(3) Saslušanje pojedinih ucesnika u postupku može se izvršiti i u odsustvu drugih ucesnika.

Clan 11.

(1) Prijedlog za pokretanje vanparnicnog postupka može se povuci do donošenja prvostepenog rješenja.

(2) Prijedlog podnesen od više lica povlaci se njihovom saglasnom izjavom, osim ako zakonom nije drukcije odredeno.

(3) Prijedlog se može povuci i nakon donošenja prvostepenog rješenja sve dok postupak nije pravosnažno okoncan, ako se time ne vrijedaju prava drugih ucesnika na koje se rješenje odnosi ili ako ostali ucesnici na to pristanu.

(4) Ako je prijedlog povucen poslije donošenja prvostepenog rješenja, prvostepeni sud ce rješenje ukinuti i postupak obustaviti.

(5) Smatrace se da je prijedlog povucen kad predlagac ne dode na prvo rocište ako je bio uredno pozvan, a ne postoje opštepoznate okolnosti koje su ga sprijecile da dode na rocište. Opravdane razloge izostanka sud može uvažiti i bez izjašnjavanja ostalih ucesnika sve dok im ne uputi rješenje o povlacenju prijedloga.

(6) U slucajevima iz st. 1. i 5. ovog clana, ostali ucesnici koji su zakonom ovlašceni da pokrenu postupak mogu predložiti da se postupak nastavi. Prijedlog za nastavak postupka može se podnijeti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o povlacenju prijedloga.

Clan 12.

(1) U postupku u kome se odlucuje o licnim i porodicnim stanjima ucesnika mjesno nadležan je sud na cijem podrucju lice, u cijem je interesu da se postupak vodi, ima prebivalište, a ako nema prebivalište, sud na cijem podrucju to lice ima boravište, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) U drugim vanparnicnim stvarima mjesno je nadležan sud na cijem podrucju predlagac ima prebivalište ili boravište, odnosno sjedište, ako zakonom nije drukcije odredeno.

(3) Kad se u vanparnicnom postupku odlucuje o nepokretnosti, iskljucivo je nadležan sud na cijem se podrucju nepokretnost nalazi, a ako se nepokretnost nalazi na podrucju više sudova nadležan je svaki od tih sudova.

Clan 13.

(1) U vanparnicnom postupku sud se može po službenoj dužnosti oglasiti mjesno nenadležnim najkasnije na prvom rocištu, a ako rocište nije održano, do preduzimanja prve radnje koju je po pozivu suda ucesnik preduzeo.

(2) Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je mjesna nadležnost suda zasnovana, sud koji vodi postupak može predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno nadležan, ako je ocigledno da ce se pred tim sudom postupak lakše sprovesti, ili ako je to u interesu lica pod posebnom društvenom zaštitom.

(3) Kad se predmet ustupa drugom sudu u interesu lica pod posebnom zaštitom, sud ce prije ustupanja predmeta pozvati nadležni organ starateljstva da u odredenom roku da svoje mišljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako nadležni organ starateljstva u odredenom roku ne dostavo mišljenje, sud ce postupiti prema okolnostima slucaja vodeci racuna o interesima lica pod posebnom zaštitom.

Clan 14.

(1) Ako sud utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima parnicnog postupka, obustavice vanparnicni postupak.

(2) Postupak ce se po pravosnažnosti rješenja iz stava 1. ovog clana nastaviti po pravilima parnicnog postupka pred nadležnim sudom.

Clan 15.

U vanparnicnom postupku u prvom stepenu odlucuje sudija pojedinac ili notar, kao povjerenik suda.

Clan 16.

(1) U vanparnicnom postupku odluke se donose u obliku rješenja.

(2) Rješenje protiv koga je dozvoljena posebna žalba kao i rješenje drugostepenog suda, mora biti obrazloženo.

Clan 17.

Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 18.

(1) Žalba zadržava izvršenje rješenja, ako zakonom nije drukcije odredeno.

(2) U slucaju kad je potrebno da se zaštite prava maloljetnika ili drugih lica pod posebnom zaštitom, sud može po službenoj dužnosti, a radi zaštite prava drugih ucesnika po njihovom prijedlogu, odrediti da se položi obezbjedenje u gotovom novcu. Kad to posebne okolnosti slucaja zahtijevaju, davanje obezbjedenja može se odrediti u drugom obliku.

Clan 19

(1) Prvostepeni sud može povodom blagovremeno izjavljene žalbe novim rješenjem preinaciti ili ukinuti svoje ranije rješenje, ako nade da je žalba osnovana, a time se ne vrijedaju prava drugih ucesnika koja se zasnivaju na tom rješenju.

(2) Ako prvostepeni sud ne preinaci, odnosno ne ukine svoje rješenje, žalbu, zajedno sa spisima, dostavice drugostepenom sudu na odlucivanje bez obzira da li je žalba podnesena u zakonom odredenom roku.

(3) Drugostepeni sud može odluciti i o neblagovremeno podnesenoj žalbi, ako se time ne vrijedaju prava drugih lica koja se zasnivaju na tom rješenju.

Clan 20.

(1) Kad odluka suda zavisi od rješenja prethodnog pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (u daljem tekstu: prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako zakonom nije drugacije odredeno.

(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u vanparnicnom postupku u kome je to pitanje riješeno.

Clan 21.

(1) Ako su medu ucesnicima sporne cinjenice važne za rješenje prethodnog pitanja, sud ce ih uputiti da u odredenom roku pokrenu parnicu ili postupak pred nadležnim organom uprave radi rješenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa.

(2) Na parnicu, odnosno na postupak pred nadležnim organom uprave, sud ce uputiti onog ucesnika cije pravo smatra manje vjerovatnim, ako zakonom nije drugacije odredeno.

Clan 22.

(1) Ako ucesnik koji je upucen na parnicu ili postupak pred nadležnim organom uprave u roku koji ne može biti duži od 30 dana, pokrene parnicu, odnosno postupak pred nadležnim organom uprave, vanparnicni postupak ce se prekinuti do pravosnažnog okoncanja parnicnog, odnosno upravnog postupka.

(2) Ako nijedan od ucesnika do završetka vanparnicnog postupka ne pokrene parnicu, odnosno postupak pred nadležnim organom uprave, sud ce dovršiti postupak bez obzira na

zahtjeve u pogledu kojih je ucesnik upucen na parnicu, odnosno na postupak pred nadležnim organom uprave.

Clan 23.

(1) Kad se rješenjem suda mijenja licno ili porodicno stanje ucesnika ili njihova prava i dužnosti, pravne posljedice rješenja nastaju kad ono postane pravosnažno.

(2) Izuzetno, sud može odluciti da pravne posljedice rješenja nastupaju prije pravosnažnosti, ako je to potrebno radi zaštite maloljetnika ili drugih lica pod posebnom zaštitom.

(3) Pravosnažno rješenje kojim se mijenja licno ili porodicno stanje ucesnika bez odlaganja se dostavlja organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove vodenja maticnih knjiga rodenih za to lice.

Clan 24.

Pravosnažnost rješenja donesenog u vanparnicnom postupku ne sprecava ucesnike da svoj zahtjev o kome je rješenjem odluceno ostvaruju u parnici ili u postupku pred nadležnim organom uprave , kad im je to pravo priznato zakonom.

Clan 25.

U vanparnicnom postupku u kome se odlucuje o stambenim stvarima i naknadi za eksproprisanu nepokretnost, protiv pravosnažnog rješenja donesenog u drugom stepenu, dopuštena je revizija pod uslovima predvidenim Zakonom o parnicnom postupku.

Clan 26.

(1) Ako postoje uslovi iz clana 19. ovog zakona, sud ce po prijedlogu za ponavljanje postupka prethodno postupiti kao po neblagovremeno podnesenoj žalbi. Ukoliko drugostepeni sud nade da ti uslovi ne postoje vratice predmet prvostepenom sudu radi postupanja po prijedlogu.

(2) Protiv rješenja kojim je postupak pravosnažno završen, prijedlog za ponavljanje postupka ne može se podnijeti ako je ucesniku ovim ili drugim zakonom priznato pravo da svoj zahtjev, o kome je rješenjem odluceno, ostvaruje u parnici ili u postupku pred nadležnim organom uprave.

Clan 27.

(1) O troškovima postupka u stvarima koje se odnose na licno i porodicno stanje ucesnika sud odlucuje po slobodnoj ocjeni, vodeci racuna o okolnostima slucaja i o ishodu postupka, s tim što se u pogledu troškova postupka koji su prouzrokovani ucešcem nadležnog organa starateljstva u vanparnicnom postupku primjenjuju odredbe Zakona o parnicnom postupku.

(2) U vanparnicnim stvarima koje se odnose na imovinska prava ucesnika, ucesnici snose troškove na jednake dijelove, ali ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u

imovinskom pravu o kome se odlucuje, sud ce prema srazmjeru tog udjela odrediti koliki ce dio troškova snositi svaki ucesnik.

(3) U vanparnicnim stvarima iz stava 2. ovog clana sud može odluciti da sve troškove postupka snosi ucesnik u cijem se interesu postupak vodi, odnosno ucesnik koji je svojim ponašanjem iskljucivo dao povoda za pokretanje postupka.

II UREÐENjE LICNIH STANjA
  1. Oduzimanje i vracanje poslovne sposobnosti
Clan 28.

(1) U postupku oduzimanja i vracanja poslovne sposobnosti sud utvrduje da li je punoljetno lice zbog potpune ili djelimicne nesposobnosti za rasudivanje u stanju da se samo brine o svojim pravima i interesima, te da u skladu s tim potpuno ili djelimicno oduzme poslovnu sposobnost punoljetnom licu, ili potpuno ili djelimicno vrati poslovnu sposobnost onom punoljetnom licu kod kojeg su prestali razlozi za potpuno, odnosno djelimicno oduzimanje poslovne sposobnosti.

(2) Postupak iz stava 1. ovog clana mora se završiti u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema prijedloga.

Clan 29.

(1) Postupak za oduzimanje i vracanje poslovne sposobnosti pokrece se na prijedlog:

a) nadležnog organa starateljstva,

b) nadležnog tužioca,

v) bracnog druga, djeteta i roditelja onog lica za koje se predlaže oduzimanje, odnosno vracanje poslove sposobnosti,

g) djeda, babe, brata, sestre, unuka i drugih lica, ukoliko trajno žive u domacinstvu sa licem za koje se predlaže oduzimanje, odnosno vracanje poslovne sposobnosti,

d) lica kome se oduzima ili vraca poslovna sposobnost ukoliko ono može da shvati znacaj i pravne posljedice svog prijedloga i

d) drugih lica, ukoliko je predvideno zakonom.

(2) Postupak može pokrenuti i sud po službenoj dužnosti.

Clan 30

Za vodenje postupka nadležan je sud na cijem podrucju lice kome se oduzima ili vraca poslovna sposobnost ima prebivalište, odnosno boravište.

Clan 31.

Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost vlasnik nepokretnih stvari, sud ce bez odlaganja, radi zabilježbe vodenja postupka, obavijestiti zemljišno-knjižnu kancelariju mjesno nadležnog suda.

Clan 32.

O pokretanju postupka obavještava se organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove vodenja maticnih knjiga u kojima je upisano lice kome se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost, radi evidentiranja vodenja postupka.

Clan 33.

(1) Na sva rocišta za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlagac, staratelj lica kome se oduzima ili vraca poslovna sposobnost, odnosno njegov privremeni zastupnik i nadležni organ starateljstva.

(2) Lice kome se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost poziva se na rocište, osim ako ovo lice po ocjeni suda nije u stanju da shvati znacaj i pravne posljedice svog ucešca u postupku.

Clan 34.

(1) O oduzimanju, odnosno vracanju poslovne sposobnosti sud odlucuje na osnovu cinjenica utvrdenih na rocištu.

(2) Ako je lice kome se oduzima, odnosno vraca poslovna sposobnost smješteno u javnu zdravstvenu ustanovu (u daljem tekstu: zdravstvena ustanova), sud može u toj zdravstvenoj ustanovi organizovati rocište na kojem ce saslušati protivnika predlagaca.

Clan 35.

Lice prema kome se postupak vodi mora pregledati vještak medicinske struke odgovarajuce specijalnosti koji ce dati nalaz i mišljenje o njegovom duševnom stanju i sposobnostima za rasudivanje.

Clan 36.

(1) Ukoliko je za utvdivanje duševnog stanja i sposobnosti za rasudivanje lica kome se oduzima poslovna sposobnost po mišljenju vještaka medicinske struke neophodno da se ono smjesti u zdravstvenu ustanovu , sud može donijeti rješenje kojim ce odrediti da ovo lice privremeno, ali najduže tri mjeseca bude smješteno u takvoj ustanovi.

(2) Ako se zdravstvena ustanova iz stava 1. ovog clana nalazi van podrucja suda koji sporovodi postupak, ovaj sud ce potrebne radnje izvesti putem nadležnog suda.

(3) Protiv rješenja iz stava 1. ovog clana dozvoljena je žalba.

Clan 37.

Kad utvrdi da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud ce licu prema kome se vodi postupak, potpuno ili djelimicno oduzeti poslovnu sposobnost.

Clan 38.

(1) Sud može odložiti donošenje rješenja o djelimicnom oduzimanju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava, ako se osnovano može ocekivati da ce se lice prema kome se postupak vodi uzdržati od zloupotrebe akohola ili drugih opojnih sredstava.

(2) Sud ce odložiti donošenje rješenja iz stava 1. ovog clana ako se lice samoinicijativno ili na predlog suda podvrgne lijecenju u zdravstvenoj ustanovi.

(3) Donošenje rješenja iz st. 1. i 2. ovog clana odlaže se na vrijeme od šest do dvanaest mjeseci. Rješenje o odlaganju opozvace se ako lice kome se oduzima poslovna sposobnost nastavi sa zloupotrebom alkohola ili drugih opojnih sredstava u vrijeme odlaganja donošenja rješenja.

Clan 39.

Kad prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna sposobnost, sud ce po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlašcenih lica iz clana 29. ovog zakona sprovesti postupak i zavisno od njegovih rezultata donijeti rješenje kojim se protivniku predlagaca potpuno ili djelimicno vraca poslovna sposobnost.

Clan 40.

U postupku vracanja poslovne sposobnosti shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju poslovne sposobnosti.

Clan 41.

(1) Protiv rješenja o oduzimanju ili vracanju poslovne sposobnosti žalbu mogu izjaviti lica koja su ucestvovala u postupku u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(2) Lice kome se oduzima poslovna sposobnost može izjaviti žalbu bez obzira na svoje zdravstveno stanje.

(3) Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, ako sud, iz opravdanih razloga, drugacije ne odluci. Prvostepeni sud ce žalbu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je dužan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

Clan 42.

Pravosnažno rješenje o oduzimanju odnosno o vracanju poslovne sposobnosti, sud ce dostaviti organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove vodenja maticnih knjiga radi upisa u maticnu knjigu rodenih i zemljišno-knjižnoj kancelariji mjesno nadležnog suda.

Clan 43.

Troškove postupka oduzimanja i vracanja poslovne sposobnosti snosi predlagac.

  1. Zadržavanje duševno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi
Clan 44.

(1) U postupku zadržavanja u zdravstvenoj ustanovi sud odlucuje o zadržavanju duševo bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi kada je zbog prirode bolesti neophodno da to lice bude ograniceno u slobodi kretanja ili kontaktiranja sa spoljnim svijetom, kao i njegovom otpuštanju kad prestanu razlozi zbog kojih je zadržano.

(2) Postupak iz stava 1. ovog clana se mora završiti u roku koji ne može biti duži od osam dana.

Clan 45.

Prilikom smještaja duševno oboljelog lica u zdravstvenu ustanovu mora se obezbijediti pravo na zaštitu njegovog ljudskog dostojanstva, fizickog i psihickog integriteta uz poštovanje njegove licnosti, privatnosti te moralnih i drugih uvjerenja.

Clan 46.

(1) Zdravstvena ustanova može primiti na lijecenje duševno bolesno lice, uz njegovu saglasnost, ako je prema prirodi bolesti u stanju da dâ takvu saglasnost.

(2) Saglasnost iz stava 1. ovog clana daje se u pismenom obliku pred ovlašcenim organom zdravstvene ustanove , uz prisustvo dva punoljetna lica, koja su poslovno sposobna i pismena, a nisu zaposlena u toj zdravstvenoj ustanovi i nisu u krvnom srodstvu primljenog lica u pravoj liniji, u pobocnoj liniji zakljucno sa cetvrtim stepenom, po tazbini do drugog stepena, ni njegov bracni drug, kao ni lice koje ga je dovelo u zdravstvenu ustanovu. Ako se licu iz stava 1. ovog clana ogranici sloboda kretanja ili kontaktiranja sa spoljnim svijetom, zdravstvena ustanova je dužna da u roku od 24 sata o tom obavijesti sud podnošenjem pismene obavijesti i na nacin propisan clanom 47. ovog zakona.

Clan 47.

(1) Kad zdravstvena ustanova primi na lijecenje duševno bolesno lice bez njegove saglasnosti ili bez odluke suda, dužna je da o tome odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, pismeno obavijesti sud na cijem podrucju se nalazi ta ustanova.

(2) Obavještenje iz stava 1. ovog clana sadrži podatke o primljenom licu i licu koje ga je dovelo u zdravstvenu ustanovu

(3) Uz obavijest zdravstvena ustanova dostavlja sudu, po mogucnosti, podatke o prirodi i stepenu bolesti sa raspoloživom medicinskom dokumentacijom.

Clan 48.

(1) Zdravstvena ustanova je dužna da postupi u skladu sa odredbama clana 47. ovog zakona i u slucaju kad lice koje je primljeno u zdravstvenu ustanovu uz svoju saglasnost opozove datu saglasnost, a ovlašteno lice ili organ te zdravstvene ustanove smatra da je potrebno njegovo dalje zadržavanje.

(2) Rok za obavještavanje suda tece od dana opozivanja date saglasnosti.

Clan 49.

Obavještenja iz cl. 46. i 47. ovog zakona ne podnose se ako je duševno bolesno lice zadržano u zdravstvenoj ustanovi na osnovu odluke donesene u postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti ili u krivicnom, odnosno prekršajnom postupku.

Clan 50.

Ako prijem u zdravstvenu ustanovu nije izvršen na osnovu odluke nadležnog suda, sud na cijem se podrucju nalazi zdravstvena ustanova dužan je odmah po prijemu obavještenja iz cl. 46. i 47. ovog zakona ili kad na drugi nacin sazna za boravak duševno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi bez njegove sagalasnosti, po službenoj dužnosti pokrenuti postupak za zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi.

Clan 51.

Nakon pokretanja postupka o zadržavanju duševno bolesnog lica u zdravstvenoj ustanovi , sud ce preduzeti mjere da to lice odmah pregleda vještak medicinske struke odgovarajuce specijalnosti i da da nalaz i mišljenje o njegovom duševnom stanju i sposobnosti za rasudivanje.

Clan 52.

(1) Sud je dužan da ispita sve okolnosti koje su od znacaja za donošenje rješenja i da sasluša sva lica koja imaju saznanje o bitnim cinjenicama.

(2) Ukoliko je to moguce i ako to nece štetno uticati na zdravlje duševno bolesnog lica, sud ce saslušati i to lice.

Clan 53.

(1) Po završenom postupku sud je dužan odmah, a najkasnije u roku od tri dana, da donese rješenje kojim ce odluciti da li se duševno bolesno lice, zadržano u zdravstvenoj ustanovi, može i dalje zadržavati ili ce se pustiti iz zdravstvene ustanove.

(2) O svojoj odluci sud obavještava nadležni organ starateljstva.

Clan 54.

(1) Kad sud odluci da se primljeno duševno bolesno lice zadrži u zdravstvenoj ustanovi odredice i vrijeme zadržavanja koje ne može biti duže od godinu dana.

(2) Zdravstvena ustanova je dužna da sudu, po potrebi, dostavlja izvještaje o promjenama u zdravstvenom stanju zadržanog lica.

Clan 55.

Ako zdravstvena ustanova ocijeni da zadržano lice treba da ostane na lijecenju i po isteku vremena odredenog rješenjem suda, dužna je da 30 dana prije isteka tog vremena predloži sudu produženje zadržavanja.

Clan 56.

Sud može i prije isteka vremena odredenog za zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi, po službenoj dužnosti ili na prijedlog zadržanog lica ili njegovog staratelja odluciti o puštanju lica iz zdravstvene ustanove, ako utvrdi da se njegovo zdravstveno stanje poboljšalo u tolikoj mjeri da su prestali razlozi za dalje zadržavanje.

Clan 57.

Rješenje iz clana 55. i 56. ovog zakona sud donosi na osnovu novog pregleda zadržanog lica i u postupku provedenom na isti nacin kao i kad je voden postupak za zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi.

Clan 58.

(1) Protiv rješenja o zadržavanju u zdravstvenoj ustanovi i puštanju iz ove organizacije žalbu mogu izjaviti zdravstvena ustanova koja je zadržala duševno bolesno lice, zadržano lice, njegov staratelj, odnosno privremeni zastupnik i nadležni organ starateljstva i to u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

(2) Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, ako sud iz opravdanih razloga drugacije ne odluci.

(3) Prvostepeni sud ce žalbu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je dužan da donese odluku u roku od tri dana od dana prijema žalbe.

Clan 59.

Troškove postupka zadržavanja u zdravstvenoj ustanovi snosi jedinica lokalne samouprave na cijem podrucju zadržano lice ima posljednje prebivalište, a ako nema prebivalište u Republici Srpskoj ili je ono nepoznato, troškove snosi jedinica lokalne samouprave na cijem podrucju zadržano lice ima boravište.

  1. Proglašenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti
Clan 60.

U postupku proglašenja nestalih lica umrlim i dokazivanja smrti sud odlucuje o proglašenju nestalih lica umrlim i o dokazivanju smrti.

Clan 61.

(1) Umrlim ce se proglasiti lice:

a) o cijem životu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od cijeg rodenja je proteklo šezdeset godina,

b) o cijem životu za poslednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koje je vjerovatno da više nije živo,

v) koje je nestalo u brodolomu, saobracajnoj nesreci, požaru, poplavi, zemljotresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o cijem životu nije bilo nikakvih vijesti za šest mjeseci od dana prestanka takve opasnosti i

g) koje je nestalo u toku rata ili u vezi sa ratnim dogadajima, a o cijem životu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstva.

(2) Rokovi iz stava 1. ovog clana racunaju se od dana kad je prema poslednjim vijestima nestalo lice nesumnjivo bilo živo, a ako se taj dan ne može tacno utvrditi, ti rokovi pocinju teci istekom mjeseca, odnosno godine u kojoj je nestalo lice, prema poslednjim vijestima, bilo živo.

Clan 62.

(1) Smrt nekog lica može se dokazivati po odredbama ovog zakona samo kad se smrt ne može dokazati ispravama predvidenim propisima o maticnim knjigama.

(2) U postupku dokazivanja smrti shodno ce se primijeniti odredbe o proglašenju nestalih lica umrlim s tim što oglasni rok ne može biti kraci od 15, niti duži od 30 dana.

Clan 63.

Za proglašenje nestalog lica umrlim i za dokazivanje smrti nadležan je sud na cijem podrucju je to lice imalo poslednje prebivalište, a ako nije imalo prebivalište, sud na cijem podrucju je to lice imalo poslednje boravište.

Clan 64.

(1) Prijedlog za proglašenje nestalog lica umrlim i prijedlog za dokazivanje smrti može podnijeti svako fizicko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovani republicki organ.

(2) Prijedlog iz stava 1. ovog clana sadrži narocito: naziv suda, ime i prezime lica za koje se predlaže da se proglasi umrlim, odnosno ciju smrt treba dokazati, datum rodenja i poslednje prebivalište, odnosno boravište tog lica, cinjenice na kojima se zasniva prijedlog, dokaze kojima se utvrduju te cinjenice, pravni interes predlagaca za podnošenje prijedloga, ime i prezime odnosno naziv predlagaca i njegovu adresu.

(3) Uz prijedlog se podnosi izvod iz maticne knjige rodenih za lice na koje se prijedlog odnosi.

Clan 65.

(1) Po prijemu prijedloga iz prethodnog clana sud ce, po potrebi, saslušati predlagaca i svjedoke, pribaviti potrebne podatke i izvještaje i zatražiti od nadležnog organa starateljstva da licu na koje se prijedlog odnosi odredi staratelja.

(2) Ako sud ocijeni da nisu ispunjeni uslovi da se postupak pokrene, donijece rješenje kojim ce prijedlog odbaciti.

(3) Ako sud ocijeni da su ispunjeni uslovi da se postupak pokrene, objavice u „Službenom glasniku Republike Srpske“ oglas da je postupak pokrenut. U oglasu o pokretanju postupka za proglašenje nestalog lica umrlim, navešce se bitne okolnosti na kojima se prijedlog zasniva, nestalo lice pozvati da se javi, a ostala lica kojima su poznati bilo kakvi podaci o životu ili smrti nestalog, pozvati da to jave sudu u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja oglasa.

(4) Oglas o pokretanju postupka za dokazivanje smrti nekog lica treba da sadrži naznaku dana, mjeseca i godine za koje se smatra da je to lice umrlo i poziv licima koja o tome nešto znaju da to jave sudu u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Clan 66.

(1) Po isteku roka oznacenog u oglasu, sud ce saslušati staratelja, a po potrebi i predlagaca i nakon što sprovede i druge dokaze, odlucice o prijedlogu.

(2) Ako sud utvrdi da nisu ispunjeni uslovi da se nestalo lice proglasi umrlim, odnosno da se utvrdi smrt, donijece rješenje kojim se prijedlog odbija.

Clan 67.

(1) U rješenju kojim se nestalo lice proglašava umrlim, odnosno kojim se utvrduje smrt, naznacice se dan, mjesec i godina, a po mogucnosti i sat koji se ima smatrati kao vrijeme smrti nestalog lica.

(2) Kao dan smrti smatra se dan kada je nestalo lice vjerovatno umrlo ili dan koji vjerovatno nije preživjelo. Ako taj dan ne može da se utvrdi, kao dan smrti smatra se prvi dan poslije isteka roka iz clana 61. ovog zakona.

Clan 68.

Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu žalbu mogu izjaviti predlagac i staratelj lica koje je nestalo, odnosno lica za koje se smrt dokazuje.

Clan 69.

Pravosnažno rješenje o proglašenju nestalog lica umrlim, odnosno o dokazivanju smrti sud ce dostaviti organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove vodenja maticnih knjiga, radi upisa u maticnu knjigu umrlih.

Clan 70.

(1) Ako je lice koje je proglašeno umrlim živo ili je umrlo drugog dana, a ne onog dana koji se po rješenju suda smatra kao dan njegove smrti, svako fizicko i pravno lice koje za to ima pravni interes, kao i zainteresovani državni organ, mogu zahtijevati od suda da se rješenje o proglašenju nestalog lica umrlim stavi van snage, odnosno preinaci.

(2) O pokretanju postupka u slucajevima iz stava 1. ovog clana bez odlaganja ce se obavijestiti sud koji je nadležan za raspravljanje zaostavštine tog lica. Postupak za raspravljanje zaostavštine koji je u toku prekinuce se, a ako je zaostavština pravosnažno raspravljena i ako je izvršen upis u zemljišne knjige ili druge javne knjige o nepokretnostima, naredice se da se u ove knjige stavi zabilješka o pokretanju postupka za stavljanje van snage, odnosno preinacenje rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim.

Clan 71.

(1) Ako se utvrdi da je nestalo lice koje je proglašeno umrlim živo ili da je umrlo drugog dana, a ne onog koji se po rješenju suda smatra kao dan njegove smrti, sud ce staviti van snage, odnosno preinaciti svoje ranije rješenje.

(2) Ako sud na osnovu sprovedenog postupka ocijeni da nema mjesta stavljanju van snage ili preinacenju ranijeg rješenja, dostavice pravosnažno rješenje o tome sudu nadležnom za raspravljanje zaostavštine radi daljeg postupanja odnosno brisanja zabilješke u zemljišnoj knjizi i drugim javnim knjigama o nepokretnostima.

Clan 72.

(1) Ako se lice proglašeno za umrlo javi sudu i predloži da se stavi van snage rješenje kojim je proglašeno umrlim, sud ce, pošto utvrdi njegovu istovjetnost sa licem koje je proglašeno umrlim, bez daljeg postupka staviti van snage to rješenje.

(2) Pravosnažno rješenje o stavljanju van snage ili preinacenju rješenja o proglašenju nestalog lica umrlim dostavice se organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove vodenja maticnih knjiga, sudu nadležnom za raspravljanje zaostavštine i nadležnom organu starateljstva.

Clan 73.

Troškove postupka za proglašenje nestalog lica umrlim i za dokazivanje smrti snosi predlagac.

III UREÐENjE PORODICNIH ODNOSA
  1. Dozvola za zakljucenje braka
Clan 74.

U postupku davanja dozvole za zakljucenje braka, sud odlucuje o davanju dozvole za zakljucenje braka izmedu odredenih lica kada je zakonom propisano da se brak izmedu njih može zakljuciti samo na osnovu dozvole suda.

Clan 75.

(1) Postupak za davanje dozvole za zakljucenje braka pokrece se na prijedlog maloljetnog lica.

(2) Prijedlog za pokretanje postupka sadrži licne podatke lica koja žele da zakljuce brak, licne podatke o roditeljima predlagaca, cinjenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim cinjenicama.

Clan 76.

(1) Sud ce na odgovarajuci nacin ispitati sve okolnosti koje su od znacaja za utvrdenje da li postoji slobodna volja i želja maloljetnika da zakljuce brak, kao i da li je maloljetno lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje proizilaze iz braka.

(2) Prije donošenja rješenja, sud ce pribaviti nalaz i mišljenje zdravstvene ustanove i mišljenje nadležnog organa starateljstva, saslušace predlagaca i lice sa kojim želi da zakljuci brak, roditelja ili staratelja odnosno usvojitelja predlagaca, a po potrebi može da izvede i druge dokaze. Sud nece saslušati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, a ocijenice da li ce saslušati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vrši roditeljsko pravo.

(3) Sud ce, u pravilu saslušati predlagaca bez prisustva ostalih ucesnika u postupku.

(4) Sud je dužan da utvrdi i licna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na lice sa kojim predlagac želi da zakljuci brak.

(5) U postupku sud ce na odgovarajuci nacin ispitati opravdanost prijedloga vodeci racuna o ostvarivanju ciljeva braka i o zaštiti porodice, kao i važecim shvatanjima sredine u kojoj žive lica koja žele da zakljuce brak.

Clan 77.

(1) Rješenje o davanju dozvole za zakljucenje braka dostavlja se predlagacu i licu sa kojim predlagac želi da zakljuci brak, roditeljima odnosno starateljima predlagaca i nadležnom organu starateljstva.

(2) Rješenje kojim se odbija prijedlog dozvole za zakljucenje braka dostavlja se predlagacu.

Clan 78.

Protiv rješenja kojim se dozvoljava zakljucenje braka žalbu mogu da izjave svi ucesnici u postupku iz clana 77. stav 1. ovog zakona, a protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole žalbu može izjaviti samo predlagac.

Clan 79.

Lica kojima je dozvoljeno zakljucenje braka ne mogu brak zakljuciti prije pravosnažnosti rješenja o davanju dozvole za zakljucenje braka.

Clan 80.

Prijedlog za davanje dozvole za zakljucenje braka može se povuci do pravosnažnosti rješenja o davanju dozvole za zakljucenje braka.

  1. Produženje i prestanak roditeljskog prava
Clan 81.

(1) U postupku produženja i prestanka roditeljskog prava, sud odlucuje o produženju i prestanku roditeljskog prava kad je to zakonom propisano.

(2) Postupak iz stava 1. ovog clana se mora završiti u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.

Clan 82.

Postupak za produženje i prestanak roditeljskog prava pokrece se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja ili nadležnog organa starateljstva.

Clan 83.

Lice nad kojim se produžuje roditeljsko pravo ili se odreduje prestanak tog prava, u postupku iz clana 82. ovog zakona zastupa poseban staratelj kojeg odredi nadležni organ starateljstva ili privremeni zastupnik kojeg odredi sud koji sprovodi postupak za produženje ili prestanak roditeljskog prava.

Clan 84.

(1) Sud ce po službenoj dužnosti utvrditi sve cinjenice koje su bitne za donošenje rješenja.

(2) Radi donošenja rješenja sud ce održati rocište na koje ce pozvati predlagaca, nadležni organ starateljstva i roditelje lica iz clana 83.ovog zakona bez obzira na to da li su oni predložili pokretanje postupka, a na rocištu obavezno saslušati roditelje i predstavnike nadležnog organa starateljstva, te pribaviti mišljenje o cjelishodnosti produženja roditeljskog prava.

(3) Stanje duševnog zdravlja i sposobnosti lica iz clana 83.ovog zakona utvrduju se na nacin odreden u clanu 36. ovog zakona.

Clan 85.

U postupku produženja i prestanka roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vracanju poslovne sposobnosti.

  1. Oduzimanje i vracanje roditeljskog prava
Clan 86.

(1) U postupku oduzimanja i vracanja roditeljskog prava sud odlucuje o oduzimanju i vracanju roditeljskog prava kada je to zakonom propisano.

(2) Postupak iz stava 1. ovog clana je hitan,a završice se najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga.

Clan 87.

Postupak za oduzimanje i vracanje roditeljskog prava pokrece se na prijedlog roditelja odnosno usvojitelja koji ima roditeljsko pravo ili nadležnog organa starateljstva, a postupak za vracanje roditeljskog prava i na prijedlog roditelja kome je bilo oduzeto to pravo.

Clan 88.

Ako postupak nije pokrenut na prijedlog nadležnog organa starateljstva, sud ce bez odlaganja obavijestiti ovaj organ o pokretanju postupka i pozvati ga da ucestvuje u postupku.

Clan 89.

(1) Sud ce, po službenoj dužnosti, utvrditi sve cinjenice koje su bitne za donošenje rješenja.

(2) Radi utvrdivanja bitnih cinjenica sud ce održati rocište na koje ce pozvati predlagaca, nadležni organ starateljstva, oba roditelja i staratelja lica cijem se roditelju oduzima, ondosno varaca roditeljsko pravo.

(3) Sud je obavezan da sasluša roditelje, a maloljetnik se saslušava samo kad je to neophodno i nije štetno za njegovo duševno stanje.

(4) Pri donošenju rješenja o oduzimanju i vracanju roditeljskog prava sud ce uzeti u obzir i želje maloljetnika ako je sposoban da ih izrazi.

Clan 90.

U postupku oduzimanja i vracanja roditeljskog prava shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o oduzimanju i vracanju poslovne sposobnosti.

IV UREÐENjE IMOVINSKIH ODNOSA
  1. Raspravljanje zaostavštine
Clan 91.

U postupku za raspravljanje zaostavštine sud utvrduje ko su nasljednici umrlog, koja imovina sacinjava njegovu zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim licima.

Clan 92.

Ucesnikom u postupku raspravljanja zaostavštine smatraju se nasljednici i legatari, kao i druga lica koja ostvaruju neko pravo iz zaostavštine.

Clan 93.

(1) Postupak za raspravljanje zaostavštine sud pokrece po službenoj dužnosti, cim sazna da je neko lice umrlo ili da je proglašeno umrlim.

(2) Zahtjev za pokretanje tog postupka mogu podnijeti nasljednici, legatari, kao i druga lica koja mogu ostvariti neko pravo iz zaostavštine.

Clan 94.

(1) Ostavinski postupak se provodi pred osnovnim sudom, odnosno pred notarom, kao povjerenikom suda.

(2) U osnovnom sudu ostavinski postupak provodi sudija pojedinac, a pojedine radnje može preduzimati strucni saradnik.

(3) Sud može povjeriti notaru provodenje ostavinskog postupka, u skladu sa odredbama ovog zakona i u tom slucaju ce notaru dostaviti smrtovnicu sa prilozima.

(4) Kad notar provodi radnje u ostavinskom postupku, kao povjerenik suda, ovlašten je kao sudija osnovnog suda preduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke osim za odluke koje su u iskljucivoj nadležnosti osnovnog suda.

Clan 95.

(1) O radnjama izvršenim u postupku sastavlja se zapisnik.

(2) O manje važnim izjavama ucesnika i obavještenjima koje sud prikuplja može se, umjesto zapisnika, saciniti samo bilješka u spisu.

(3) Zapisnik potpisuju ucesnici ako su prisustvovali radnji u postupku, sudija i zapisnicar odnosno drugi ovlašceni radnik koji je sastavio zapisnik.

(4) Bilješku u spisu potpisuje njen sastavljac.

Clan 96.

(1) Za raspravljanje zaostavštine lica koje je u casu smrti imalo prebivalište u Republici Srpskoj, a koje je državljanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine , u pogledu nepokretne imovine koja se nalazi u Republici Srpskoj i u pogledu njegove pokretne imovine, bez obzira gdje se nalazi, iskljucivo je nadležan sud Republici Srpskoj.

(2) Ako se nepokretna imovina lica iz stava 1. ovog clana nalazi u inostranstvu, sud u Republici Srpskoj bice nadležan samo ako po zakonim države u kojoj se nalazi imovina nije nadležan inostrani organ.

Clan 97.

(1) Za raspravljanje zaostavštine mjesno je nadležan osnovni sud na cijem je podrucju ostavilac imao prebivalište u vrijeme smrti, a ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalište, nadležan je osnovni sud na cijem podrucju je ostavilac imao boravište (u daljem tekstu: sud) , ukoliko zakonom nije drukcije odredeno.

(2) Ako ostavilac u vrijeme smrti nije imao prebivalište ni boravište u Republici Srpskoj odnosno Bosni i Hercegovini nadležan je sud na cijem podrucju se nalazi zaostavština ili pretežan dio zaostavštine.

(3) Privremene mjere za obezbjedenje zaostavštine može narediti ostavinski sud na cijem podrucju je ostavilac umro kao i ostavinski sud na cijem podrucju se nalazi zaostavština.

Clan 98.

Ucesnici u postupku za raspravljanje zaostavštine ne mogu ugovoriti ni stvarnu ni mjesnu nadležnost suda.

1.1. Prethodne radnje
Clan 99.

(1) Kad je neko lice umrlo ili proglašeno za umrlo, organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove vodenja maticnih knjiga koji vrši upis cinjenice smrti u maticnu knjigu umrlih, dužan je da u roku od 15 dana po izvršenom upisu dostavi sudu smrtovnicu za umrlog.

(2) Ako organ iz stava 1. ovog clana nije u mogucnosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovnice, dostavice smrtovnicu samo sa onim podacima sa kojima raspolaže (u daljem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodeci razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu, i ukazujuci na podatke koji bi mogli poslužiti sudu na pronalaženje nasljednika i imovine umrlog.

(3) Ako je neko lice umrlo van podrucja jedinice lokalne samouprave u kojoj je imalo prebivalište ili boravište, organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove vodenja maticnih knjiga dostavice sudu izvod iz maticne knjige umrlih, kao i podatke kojima raspolaže, a koji mogu poslužiti za sastavljanje smrtovnice. Smrtovnica se sastavlja i u slucaju kad umrli nije ostavio imovinu.

Clan 100.

Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka dobijenih od srodnika umrlog, od lica sa kojima je umrli živio, kao i od drugih lica koja mogu pružiti podatke koji se unose u smrtovnicu.

Clan 101.

(1) Ako je sudu dostavljena nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz maticne knjige umrlih, sud ce sam prema okolnostima upotpuniti ili sastaviti smrtovnicu ili ce sastavljanje

smrtovnice povjeriti organu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove vodenja maticne knjige.

(2) Sud može, kad je to cjelishodno, sam sastaviti smrtovnicu i van slucajeva iz stava 1. ovog clana ako je izvodom iz maticne knjige umrlih ili drugom javnom ispravom dokazana smrt nekog lica ili njegovo proglašenje umrlim.

Clan 102.

(1) U smrtovnicu se unose podaci:

a) ime i prezime umrlog i ime jednog roditelja, zanimanje, datum rodenja i

državljanstvo umrlog, a za umrla ženska lica i njihovo djevojacko prezime,

b) dan, mjesec i godina, mjesto i po mogucnosti cas smrti,

v) prebivalište, odnosno boravište koje je umrli imao,

g) ime i prezime, datum rodenja, zanimanje, prebivalište odnosno boravište

bracnog druga umrlog i bracne, vanbracne i usvojene djece,

d) ime i prezime, datum rodenja i prebivalište odnosno boravište ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljede na osnovu zakona, kao i lica koja su pozvana na nasljede na osnovu testamenta i

d) približna vrijednost nepokretne imovine i posebno približna vrijednost pokretne imovine umrlog.

(2) U smrtovnicu, po mogucnosti, treba navesti još i: mjesto gdje se nalazi imovina koju je umrli ostavio, da li ima imovine za cije držanje, cuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, da li ima gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti, štednih knjižica ili kakvih drugih važnih isprava, da li je umrli ostavio dugove i koliko, da li je ostavio pismeni testament ili ugovor o doživotnom izdržavanju ili sporazum o ustupanju ili raspodjeli imovine za života i gdje se oni nalaze, a ako je umrli sacinio usmeni testament, onda još i ime i prezime, zanimanje i boravište svjedoka pred kojim je usmeni testament sastavljen.

(3) U smrtovnici ce se posebno naznaciti da li se ocekuje rodenje djeteta umrlog i da li njegova djeca ili bracni drug imaju staratelja.

(4) Ako je prije ostavioca umro njegov bracni drug ili koje njegovo dijete, ili koje drugo lice koje bi moglo biti pozvano na nasljede, u smrtovnici ce se naznaciti datum i mjesto njihove smrti.

Clan 103.

(1) Popis i procjena imovine umrlog vrši se po odluci suda kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravište, kad su nasljednici lica koja usljed maloljetstva, duševne bolesti ili drugih

okolnosti nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, kad zaostavštinu treba da naslijedi Republika Srpska, kao i u drugim opravdanim slucajevima.

(2) Sud ce narediti da se izvrši popis i procjena i u slucaju kad to zahtijevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog.

(3) Popis i procjena imovine izvršice se i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to traži jedan od nasljednika ili legatara.

Clan 104.

(1) Popis imovine ce obuhvatiti cjelokupnu nepokretnu i pokretnu imovinu koja je bila u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti.

(2) Popis ce obuhvatiti i imovinu koja je pripadala umrlom, a nalazi se kod drugog lica, sa naznacenjem kod koga se nalazi ta imovina i po kom osnovu, kao i imovina koju je držao umrli, a za koju se utvrdi da nije njegova svojina.

(3) U popisu imovine zabilježice se i potraživanja i dugovi umrlog, a posebno neplaceni porezi i doprinosi.

Clan 105.

(1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i težini ili pojedinacno.

(2) Nepokretnosti se popisuju pojedinacno sa naznacenjem mjesta gdje se nalaze, vrsti i opisu objekta, kulturi zemljišta i zemljišno-knjižnim podacima ako su poznati.

(3) Prilikom popisivanja imovine istovremeno ce se naznaciti vrijednost pojedinih pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u zaostavštinu.

Clan 106.

(1) Popis i procjenu imovine vrši mjesno nadležan sud ili notar ako mu sud povjeri obavljanje tih poslova.

(2) Popis i procjena imovine vrši se u prisustvu dva punoljetna lica, a kad je to potrebno i uz sudjelovanje vještaka.

(3) Popisu i procjeni imovine može prisustvovati svako zainteresovano lice.

Clan 107.

Kada se u zaostavštini pronadu predmeti za cije držanje, cuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, sa njima ce se poslije izvršenog popisa postupati po tim propisima.

Clan 108.

(1) U slucaju prigovora popisu ili procjeni imovine, sud može, ako to smatra za potrebnim, odrediti da se ponovo izvrši popis ili procjena imovine.

(2) Ako popis imovine nije izvršen, sud može na osnovu podataka zainteresovanih lica sam utvrditi imovinu koja ulazi u zaostavštinu.

Clan 109.

(1) Ako se utvrdi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban da upravlja nepokretnom imovinom (zaostavštinom), a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljenici nepoznati ili odsutni, ili kad druge okolnosti nalažu narocitu opreznost, nadležni organ starateljstva ce, na zahtjev suda, odrediti privremenog staratelja koji ce se starati o nepokretnoj imovini ili njenom dijelu , i o tome ce odmah obavijestiti sud na cijem podrucju se ta imovina nalazi, koji može ovu mjeru izmijeniti ili ukinuti.

(2) Gotov novac, hartije od vrijednosti, dragocjenosti, štedne knjižice i druge važne isprave treba u takvom slucaju predati na cuvanje sudu ili notaru na cijem podrucju se ta imovina nalazi.

(3) Sud ili notar kome su predati na cuvanje predmeti iz stava 2. ovog clana, ce obavijestiti mjesno nadležni sud o svim mjerama za obezbjedenje zaostavštine.

Clan 110.

Kad je po ovom zakonu potrebno postaviti privremeno staratelja zaostavštine, postavljanje ce izvršiti sud. Prije postavljanja privremenog staratelja sud ce, po mogucnosti, zatražiti mišljenje u pogledu licnosti staratelja od lica koja su pozvana na nasljede.

Clan 111.

Prije pokretanja i u toku ostavinskog postupka i sve dok postupak ne bude pravosnažno okoncan, sud može na zahtjev stranke, radi osiguranja stvari i prava iz zaostavštine odrediti privremene mjere predvidene Zakonom o parnicnom postupku, ako stranka ucini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promjenilo postojece stanje ili ako ucini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se sprijecilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

1.2. Postupak sa testamentom
Clan 112.

(1) Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerice da li je umrli ostavio pismeni testament, odnosno da li postoji isprava o usmenom testamentu.

(2) Testament koji je umrli ostavio dostavice se sudu zajedno sa smrtovnicom.

Clan 113.

(1) Kad sud utvrdi da li je lice koje je ostavilo testament umrlo ili da je proglašeno umrlim otvorice njegov testament bez povrede pecata, procitace ga i o tome sastaviti zapisnik. Na

ovaj nacin ce se postupiti bez obzira da li je testament po zakonu punovažan i da li ima više testamenata.

(2) Otvaranje i citanje testamenta izvršice se u prisustvu dva punoljetna lica koja mogu biti i lica koja su pozvana na nasljede.

(3) Proglašenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druga zainteresovana lica i tražiti prepis testamenta.

(4) Sud kod koga se testament nade ili kome bude podnesen otvorice i procitati testament i ako je za raspravljanje zaostavštine nadležan drugi sud ili inostrani organ.

Clan 114.

(1) Zapisnik o proglašenju pismenog testamenta treba da sadrži podatke:

a) koliko je testamenata nadeno, koji datum nose i gdje su nadeni,

b) ko je testament predao sudu ili sastavljacu smrtovnice,

v) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je pecatom bio zapecacen i

g) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglašenju testamenta.

(2) Ako je prilikom otavaranja testamenta primijeceno da je pecat povrijeden ili daje u testamentu nešto brisano, precrtano i ispravljeno ili ako se što drugo nade sumnjivo mora se i to u zapisniku navesti.

(3) Zapisnik potpisuje sudija, zapisnicar i svjedoci. Na proglašeni testament sud ce staviti potvrdu o njegovom proglašenju sa naznacenjem datuma proglašenja, kao i broj i datum ostalih pronadenih testamenata.

Clan 115.

(1) Ako je umrli sacinio usmeni testament i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojerucno potpisali, sud ce sadržinu ove isprave proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta.

(2) Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojim je usmeni testament izjavljen saslušace se pojedinacno o sadržini testamenta, a narocito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovažnost, pa ce se zapisnik o saslušanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta.

(3) Ako ucesnik zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta saslušaju pod zakletvom ili ako sud nade da je takvo saslušanje potrebno, odredice rocište za saslušanje ovih svjedoka na koje ce pozvati predlagace, a ostala zainteresovana lica samo ako se time ne bi odugovlacio postupak.

Clan 116.

(1) Ako je pismeni testament nestao ili je uništen nezavisno od ostavioceve volje, a medu zainteresovanim licima nema spora o postojanju tog testamenta, o obliku u kome je sastavljen, o nacinu nestanka ili uništenja, kao ni o sadržini testamenta, sud ce o tome saslušati sva zainteresovana lica i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa ce taj zapisnik proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta.

(2) Ako bi zaostavština, kad ne bi bilo testamenta, postala svojina Republike Srpske, sporazum zainteresovanih lica o ranijem postojanju testamenta, o njegovom obliku i sadržini važi samo uz saglasnost nadležnog pravobranilaštva.

(3) Ako medu zainteresovanim licima ima lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, sporazum iz st. 1. i 2. važi samo uz saglasnost nadležnog organa starateljstva.

Clan 117.

(1) Zapisnik o proglašenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili zapisnik o saslušanju svjedoka usmenog testamenta, dostavice se sudu, a sud koji je testament proglasio zadržace njihov prepis.

(2) Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o saslušanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadržini nestalog ili uništenog pismenog testamenta, cuvace se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prepis priložice se spisima.

1.3. Postupak suda po prijemu smrtovnice
Clan 118.

(1) Po prijemu smrtovnice sud ce ispitati da li je nadležan za raspravljanje zaostavštine, pa ako ustanovi da nije nadležan dostavice spise predmeta nadležnom sudu.

(2) Ako sud ustanovi da je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ, rješenjem ce se proglasiti nenadležnim.

Clan 119.

Ako je ostavilac postavio izvršioca testamenta, sud ce to izvršiocu testamenta saopštiti i pozvati ga da u odredenom roku izjavi da li se prima te dužnosti.

Clan 120.

(1) Ako se ocekuje rodenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljede, sud ce o tome obavijestiti nadležni organ starateljstva.

(2) Ako nadležni organ starateljstva drukcije ne odredi, o pravima još nerodenog djeteta starace se jedan od njegovih roditelja.

Clan 121.

(1) Ako prema podacima iz smrtovnice umrli nije ostavio imovinu ili je ostavio samo pokretnu imovinu, a nijedno od lica pozvanih na nasljede ne traži da se sprovede rasprava, sud ce rješenjem odluciti da se ne raspravlja zaostavština.

(2) Kad sud odluci da se ne raspravlja zaostavština, obavijestice o tome nadležni organ starateljstva ako medu nasljednicima ima lica koja nisu sposobna da se staraju o svojim poslovima, a nemaju roditelje.

(3) Ako je sud odlucio da se ne raspravlja zaostavština zbog razloga iz stava 2. ovog clana, lica pozvana na nasljede mogu ostvariti prava koja im pripadaju kao nasljednicima.

Clan 122.

Kad se po zakonu može tražiti izdvajanje zaostavštine od imovine nasljednika, sud ce na prijedlog ovlašcenih lica narediti to izdvajanje primjenjujuci pritom shodno odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za obezbjedenje zaostavštine.

1.4. Raspravljanje zaostavštine
Clan 123.

(1) Za raspravljanje zaostavštine sud ce odrediti rocište.

(2) U pozivu na rocište sud ce zaineteresovana lica obavijestiti o pokretanju postupka i o postojanju testamenta ako postoji i pozvati da odmah dostave sudu pismeni testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu, ako se kod njih nalazi ili da naznace svjedoke usmenog testamenta.

(3) Sud ce u pozivu upozoriti zainteresovana lica da mogu do završetka postupka dati izjavu da li se primaju nasljeda, ili se nasljeda odricu, a ako na rocište ne dodu ili ne daju izjavu, da ce sud o njihovom pravu odluciti prema podacima kojima raspolaže.

(4) O pokretanju postupka za raspravljanje zaostavštine, ako je umrli ostavio testament, sud ce obavijestiti i na rocište pozvati i ona lica koja bi mogla po zakonu polagati prava na nasljede.

(5) Ako je umrli postavio izvršioca testamenta, sud ce i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

Clan 124.

(1) Ako se ne zna da li umrli ima nasljednika, sud ce oglasom pozvati lica koja polažu pravo na nasljede da se prijave sudu u roku od godine dana od dana objavljivanja u “ Službenom glasniku Republike Srpske“.

(2) Oglas ce se objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nacin.

(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog clana sud ce postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika neponato, a nasljednik nema

punomocnika ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomocnika, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvršiti prema odredbama Zakona o parnicnom postupku.

(4) Po isteku roka iz stava 1. ovog clana sud ce raspraviti zaostavštinu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima raspolaže.

Clan 125.

(1) U postupku za raspravljanje zaostavštine sud ce raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavštinu, a narocito o pravu na nasljede, o velicini nasljednog dijela i o pravu na legat.

(2) O pravima iz prethodnog stava sud po pravilu odlucuje nakon što od zainteresovanih lica uzme potrebne izjave.

(3) O pravima lica koja nisu došla na rocište, a uredno su pozvana, sud ce raspraviti prema podacima sa kojima raspolaže, uzimajuci u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donošenja rješenja.

(4) Prilikom raspravljanja zaostavštine zainteresovana lica mogu dati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica, i nije potrebno da se u svakom slucaju tim licima daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica.

(5) Ako sud posumnja da je lice koje po zakonu polaže pravo na nasljede jedini ili najbliži srodnik umrlog, može saslušati i lica za koja smatra da bi mogla imati jednako ili jace pravo na nasljede, a može ta lica pozvati i oglasom po odredbama clana 124. ovog zakona.

Clan 126.

(1) Ako se nasljednik primio nasljeda ili ako se odrekao nasljeda pred sudom, izjavu o tome mora potpisati nasljednik ili njegov zastupnik.

(2) Po zamolnici suda nasljednicku izjavu može uzeti i notar, primjenjujuci pravila koja važe i za sud prilikom uzimanja nasljednicke izjave.

(3) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima odnosno odrice dijela koji mu pripada na osnovu zakona ili na osnovu testamenta, ili se izjava odnosi na nužni dio.

(4) Izjavu o odricanju od nasljeda nasljednik može dati pred sudom ili pred svakim drugim nadležnim sudom. Ovu izjavu sa istim pravnim dejstvom nasljednik može dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavništvom Bosne i Hercegovine koje vrši konzularne poslove.

(5) Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljeda sud ce nasljednika upozoriti da se može odreci od nasljeda samo u svoje ime ili u ime svoji potomaka.

Clan 127.

(1) Sud ce prekinuti raspravljanje zaostavštine i uputiti ucesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred nadležnim organom uprave, ako su medu ucesnicima sporne cinjenice od kojih zavisi neko njihovo pravo.

(2) Sud ce postupiti u smislu prethodnog stava narocito ako su sporne:

a) cinjenice od kojih zavisi pravo na nasljede, a narocito punovažnost ili sadržina testamenta ili odnos nasljednika i ostavioca na osnovu koga se po zakonu nasljeduje,

b) cinjenice od koji zavisi osnovanost zahtjeva nadživjelog bracnog druga i potomaka ostaviocevih, koji su živjeli sa ostaviocem u istom domacinstvu, da im se iz zaostavštine izdvoje predmeti domacinstva koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba,

v) cinjenice od kojih zavisi velicina nasljednog dijela, a narocito uracunavanje u nasljedni dio,

g) cinjenice od kojih zavisi osnovanost iskljucenja nužnih nasljednika ili osnovanost razloga za nedostojnost i

d) cinjenice o tome da li se neko lice odreklo nasljeda.

(3) Ako ne postoji spor o cinjenicama iz stava 2. ovog clana, vec se ucesnici spore o primjeni prava, sud ce raspraviti pravna pitanja u postupku za raspravljanje zaostavštine.

Clan 128.

Ako medu ucesnicima postoji spor o pravu na legat ili o drugom pravu iz zaostavštine, sud ce uputiti ucesnike da pokrenu parnicu ili postupak pred nadležnim organom uprave, ali nece prekidati raspravljanje zaostavštine.

Clan 129.

Ako se nasljednici spore bilo o cinjenicama bilo o primjeni prava sud ce prekinuti raspravljanje zaostavštine i uputiti ucesnike da pokrenu parnicu pred sudom ili postupak pred nadležnim organom uprave u slijedecim slucajevima:

a) ako izmedu nasljednika postoji spor o tome da li neka imovina ulazi u zaostavštinu,

b) ako izmedu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva potomaka ili usvojenika ostavioca koji su sa njim živjeli u zajednici da im se iz zaostavštine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povecanju vrijednosti ostavioceve imovine.

Clan 130.

(1) Sud ce uputiti na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred nadležnim organom uprave onog ucesnika cije pravo smatra manje vjerovatnim.

(2) Ako sud prekine postupak, odredice rok u kome treba pokrenuti parnicu pred sudom, odnosno nadležnim organom uprave, koji ne može biti duži od 30 dana.

(3) Ako ucesnik u odredenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajace dok parnica pred sudom odnosno postupak pred nadležnim organom uprave ne bude pravosnažno završen.

(4) Ako ucesnik u odredenom roku ne postupi po rješenju suda nastavice se raspravljanje zaostavštine, i ako ucesnik do završetka tog postupka ne podnese dokaz da je pokrenuo parnicu pred sudom, odnosno postupak pred nadležnim organom uprave, dovršice se raspravljanje zaostavštine bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je ucesnik upucen na parnicu pred sudom odnosno na postupak pred nadležnim organom uprave.

(5) Kad je sud raspravio zaostavštinu u skladu sa stavom 4. ovog clana, kao i kad je raspravio zaostavštinu a trebalo je da ucesnike uputi na parnicu, pravosnažnost odluke suda ne sprecava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica.

1.5. Rješenje o nasljedivanju i legatu
Clan 131.

(1) Kad sud utvrdi kojim licima pripada pravo na nasljede proglasice ta lica za nasljednike rješenjem o nasljedivanju.

(2) Rješenje o nasljedivanju sadrži:

a) ime i prezime umrlog i ime njegovog roditelja, zanimanje, datum rodenja i državljanstvo umrlog, a za umrla ženska lica i njihovo djevojacko prezime,

b) oznacenje nepokretnosti sa podacima iz zemljišnih knjiga, kao i oznacenje pokretnih stvari sa pozivom na popis,

v) ime i prezime, zanimanje i prebivalište nasljednika, odnos nasljednika prema ostaviocu, da li nasljeduje kao zakonski ili testamentarni nasljednik, ako ima više nasljednika i dio u kome ucestvuje u nasljedu,

g) da li je i koliko pravo nasljednika odloženo zbog neprispjelog vremena, ili je ograniceno na izvjesno vrijeme, ili je odloženo zbog neipsunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smtrati kao raskidni uslov, ili je ograniceno pravo plodouživanja i u ciju korist i

d) ime i prezime, zanimanje i prebivalište lica kojima je pripao legat, plodouživanje, ili koje drugo pravo iz zaostavštine sa tacnim naznacenjem tog prava.

(3) Ako u postupku za raspravljanje zaostavštine svi nasljednici sporazumno predlože diobu i nacin diobe, sud ce ovaj sporazum unijeti u rješenje o nasljedivanju.

Clan 132.

(1) Rješenje o nasljedivanju dostavice se svim nasljednicima i legatarima, kao i licima koja su u toku postupka istakla zahtjev za nasljede.

(2) Pravosnažno rješenje o nasljedivanju dostavice se zemljišno-knjižnoj kancelariji mjesno nadležnog suda.

Clan 133.

Kad budu podneseni dokazi o izvršenju i obezbjedenju obaveza koje su nasljedniku naložene testamentom u korist lica koja nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima ili za postizanje neke opštekorisne svrhe, sud ce narediti da se u zemljišnu knjigu ili drugu odrgovarajucu evidenciju izvrše potrebni upisi, kao i da se ovlašcenim licima predaju pokretne stvari koje se nalaze na cuvanju kod suda.

Clan 134.

Kad je pravo nasljednika ili legatara odloženo zbog neprispjelog vremena, ili je ograniceno na izvjesno vrijeme, ili je odloženo zbog neispunjenog uslova ili je zavisno od raskidnog uslova odnosno naloga koji se ima smatrati kao raskidni uslov, sud ce po prijedlogu zainteresovanih lica odrediti privremene mjere za obezbjedenje odnosnog dijela zaostavštine po odredbama Zakona o izvršnom postupku(”Službeni glasnik Republike Srpske”, broj: 59/03, 85/03, 64/05 i 118/07) , ukoliko testamentom nije drukcije odredeno.

Clan 135.

Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud može i prije donošenja rješenja o nasljedivanju, na zahtjev legatara, donijeti posebno rješenje o legatu. U tom slucaju shodno ce se primjenjivati odredbe o dastavljanju pravosnažnog rješenja o nasljedivanju nadležnom organu uprave, o upisima u zemljišnoj knjizi i drugoj odgovarajucoj evidenciji i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na cuvanju kod suda.

Clan 136.

Kad sud utvrdi da nema nasljednika, ili kad se ne zna da li ima nasljednika, a u roku propisanom ovim zakonom ne javi se niko ko polaže pravo na nasljede, sud ce donijeti rješenje u skladu sa clanom 20. Zakona o nasledivanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/09.).

Clan 137.

Pravosnažno rješenje o nasljedivanju ili legatu vezuje ucesnike koji su ucestvovali u postupku raspravljanja zaostavštine, ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtvjev ostvaruju u parnici.

1.6. Nasljedno-pravni zahtjevi poslije pravosnažnosti rješenja o nasljedivanju
Clan 138.

(1) Ako se po pravosnažnosti rješenja o nasljedivanju pronade imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada zaostavštini, sud nece ponovo raspravljati zaostavštinu, vec ce ovu imovinu novim rješenjem raspodijeliti na osnovu ranije donesenog rješenja o nasljedivanju (dopunsko rješenje).

(2) Ako ranije nije raspravljena zaostavština, sud ce raspraviti zaostavštinu samo ako se pronadena imovina sastoji od nepokretnosti.

(3) Ako se pronadena imovina sastoji od pokretne imovine, sud ce raspraviti zaostavštinu samo na zahtjev zainteresovanog lica.

(4) Prije raspravljanja naknadno pronadene imovine, sud ce pozvati nasljednike koji su se odrekli nasljeda da se u odredenom roku izjasne da li ostaju kod odricanja ili traže da im se prizna pravo na nasljede na naknadno pronadenoj imovini.

(5) Rješenje kojim je raspodijeljena naknadno pronadena imovina, sud ce dostaviti i nasljednicima koji su se odrekli nasljeda.

Clan 139.

(1) Ako se nakon pravosnažnosti rješenja o nasljedivanju pronade testament, sud ce ga proglasiti i zapisnik o proglašenom testamentu dostaviti nadležnom sudu, a zadržati prepis pronadenog testamenta.

(2) Sud nece ponovo raspravljati zaostavštinu vec ce obavijestiti zainteresovana lica o proglašenju testamenta i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvariti u parnicnom postupku.

Clan 140.

Ako po pravosnažnosti rješenja o nasljedivanju ili rješenja o legatu neko lice koje nije ucestvovalo u postupku za raspravljanje zaostavštine polaže pravo na zaostavštinu kao nasljednik, sud nece ponovo raspravljati zaostavštinu vec ce to lice uputiti da može svoje pravo ostvariti u parnicnom postupku.

Clan 141.

Kad je raspravljanje zaostavštine završeno pravosnažnim rješenjem o nasljedivanju ili rješenjem o legatu, a postoje uslovi za ponavljanje postupka po pravilima parnicnog postupka, nece se ponoviti postupak za raspravljanje zaostavštine, vec ucesnici svoja prava mogu ostvariti u parnicnom postupku.

1.7. Postupak kad je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ
Clan 142.

(1) Kad je za raspravljanje zaostavštine nadležan inostrani organ, sud na cijem je podrucju ostavilac umro izdace po prijemu smrtovnice oglas kojim ce pozvati sva lica u zemlji koja imaju zahtjeve prema zaostavštini kao nasljednici, legatari ili povjerioci, da u oglasnom roku, koji ne može biti kraci od 30 dana ni duži od šest mjeseci a koji tece od dana objavljivanja oglasa u „Službenom glasniku Republike Srspke“ , prijave svoje zahtjeve, jer ce se u protivnom slucaju pokretna imovina iz zaostavštine predati nadležnom organu strane države ili licu koje taj organ ovlasti za prijem te imovine.

(2) Oglas ce se, pored objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ objaviti i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nacin. Jedan primjerak oglasa dostavice se najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane države u našoj zemlji.

(3) Sud nece izdati oglas ako se radi o maloj vrijednosti zaostavštine.

(4) Ako se ne izda oglas iz stava 3.ovog clana, zaostavština se ne smije predati prije nego što proteknu tri mjeseca od dana smrti stranog državljanina.

Clan 143.

(1) Ako koji od nasljednika ili legatara prijavi svoj zahtjev, sud ce zadržati zaostavštinu odnosno njen dio koji je potreban za pokrice tog zahtjeva sve dok organ strane države ne donese pravosnažnu odluku o tom zahtjevu.

(2) Sud ce u pogledu prijavljenog zahtjeva izvršiti ovu odluku iz zadržane zaostavštine ili iz njenog dijela, a ostatak ce predati organu strane države.

(3) Ako koji povjerilac prijavi svoje potraživanje sud ce zadržati zaostavštinu ili njen dio koji je potreban za pokrice tog potraživanja sve dok to potraživanje ne bude podmireno ili obezbijedeno.

Clan 144.

(1) Ako je za raspravljanje zaostavštine stranog državljanina u pogledu njegove pokretne imovine nadležan inostrani organ, sud ce, ako svi nasljednici koji se nalaze u zemlji predlože da raspravu sprovede domaci sud, pozvati sve nasljednike i legatare u inostranstvu da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja poziva istaknu prigovor nenadležnosti suda u Republici Srpskoj , jer ce postupak raspravljanja zaostavštine sprovesti domaci sud.

(2) Poznati nasljednici kojima se ne zna boravište pozvace ce oglasom.

(3) Oglas ce se objaviti u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi pogodan nacin. Primjerak oglasa dostavice se najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane države u našoj zemlji.

(4) Ako nijedan od nasljednika ili legatara iz inostranstva nije istakao prigovor nadležnosti domaceg suda, ovaj sud ce po proteku odredenog roka raspraviti zaostavštinu.

  1. Notari kao sudski povjerenici
Clan 145.

(1) Sud može povjeriti vodenje ostavinskog postupka notaru pod uslovima:

(a) da ucesnik u ostavinskom postupku to zahtijeva,

(b) da u ostavinskom postupku u kojem ucestvuje više nasljednika svi daju izjavu da su saglasni da se postupak povjeri notaru,

(v) da je notar saglasan i

(g) da se povjereni poslovi mogu opozvati iz opravdanih razloga.

(2) Sud ce pod uslovima iz stava 1. ovog clana, ostavinski predmet povjeriti notaru sa

službenim sjedištem tog suda u roku od tri dana od dana podnijetog zahtjeva.

Clan 146.

(1) Notar kao sudski povjerenik provodi radnje i donosi odluke u ostavinskom postupku saglasno odluci suda o povjerenim poslovima i odredbama ovog zakona.

(2) Sud ce iz opravdanih razloga, a posebno po prigovoru ucesnika u ostavinskom postupku oduzeti notaru dalje provodenje ostavinske rasprave koja mu je povjerena i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru.

(3) Razlozi iz stava 2. ovog clana su: prigovor ucesnika u postupku na povjerenu nadležnost sa suda na notara, nemogucnost notara da zbog bolesti ili kog drugog razloga obavlja povjereni posao, ocito zanemarivanje zakonskih obaveza od strane notara, ili drugi važni razlozi po ocjeni suda.

(4) U slucaju prigovora iz stava 2. ovog clana notar ce postupiti u skladu sa clanom 151. stav 2. ovog zakona.

(5) Protiv odluke suda iz stava 1. i 2. ovog clana nije dopuštena žalba.

Clan 147.

U postupku koji se provodi pred notarom, stranka može biti zastupana po odredbama koje se primjenjuju na zastupanje po odredbama ovog zakona.

Clan 148.

(1) Na notara kao povjerenika suda na odgovarajuci nacin primjenjuju se pravila koja ureduju postupak u kojem mu je povjereno obavljanje odredenih poslova, narocito pravila o izuzecu, dostavi, traženju pravne pomoci, podataka itd.

(2) Poslije izvršenja odredene službene radnje notar je dužan bez odgadanja podnijeti izvještaj sudu koji mu je povjerio te radnje.

Clan 149.

Nadzor nad radom notara kao povjerenika suda obavlja sud. Sud ima ovlaštenje narediti notaru da preda spise i po službenoj dužnosti prisilno izvršiti takav nalog.

Clan 150.

Spisi o službenim radnjama koje je notar obavio kao povjerenik suda cuvaju se u arhivi tog suda odvojeno ostalih spisa.

Clan 151.

(1) Protiv rješenja kojeg je donio notar, dopušten je prigovor u roku od osam dana od dana dostave rješenja strankama.

(2) Prigovor se dostavlja notaru koji ga je dužan bez odlaganja zajedno sa spisom dostaviti nadležnom sudu.

Clan 152.

(1) Odlucujuci o prigovoru protiv rješenja kojeg je donio notar, sud može rješenje o nasljedivanju održati na snazi ili ga u cijelosti ili djelomicno ukinuti.

(2) Kad sud ukine u cijelosti ili djelomicno rješenje notara, sam ce odluciti o predmetnoj stvari.

(3) Protiv rješenja suda kojim je rješenja notara u cjelosti ili djelimicno ukinuto, nije dopuštena posebna žalba.

Clan 153.

(1) Notar je dužan provesti ostavinski postupak u roku kojemu sud odredi, racunajuci od dana prijema predmeta.

(2) U slucaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije sprovesti postupak u roku odredenom od strane suda, dužan je o tome izvjestiti sud, u kojem ce obrazložiti razloge zbog kojih nije završio postupak.

Clan 154.

Ako su medu ucesnicima u postupku, sporne cinjenice, od kojih zavisi neko njihovo pravo, notar ce vratiti te spise nadležnom sudu, a u notarskom spisu zadržati kopiju ili prepis tog spisa.

Clan 155.

Kad na podrucju suda službeno sjedište ima više notara, predmeti ce im se dostavljati u rad ravnomjerno prema abedecnom redu prezimena notara.

Clan 156.

Nagrada i naknada troškova notara, kao povjerenika suda u provodenju ostavinskog postupka ce biti utvrdena tarifom o nagradama i naknadama notara.

  1. Odredivanje naknade za eksproprisane nepokretnosti
Clan 157.

U postupku odredivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost sud odreduje visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost kad korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred nadležnim organom uprave nisu postigli sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost.

Clan 158.

(1) Ako ucesnici ne postignu sporazum o naknadi za eksproprisanu nepokretnost u roku od 60 dana po pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, nadležni organ jedinice lokalne samouprave dostavice pravosnažno rješenje o eksproprijaciji sa svim spisima i dokazima o isplati vlasniku ponudenog iznosa naknade ili o polaganju istog u depozit suda na cijem se podrucju nalazi eksproprisana nepokretnost, radi odredivanja naknade.

(2) Organ iz stava 1. ovog clana može i prije isteka roka od 60 dana dostaviti rješenje o eksproprijaciji sa spisima nadležnom sudu, ako iz izjava ucesnika utvrdi da se ne može postici sporazum o naknadi.

(3) Ako nadležni organ uprave ne postupi po odredbama stava 1. ovog clana ucesnici se mogu neposredno obratiti nadležnom sudu sa zahtjevom za odredivanje naknade.

Clan 159.

(1) Postupak odredivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost sud vodi po službenoj dužnosti.

(2) Postupak iz stava 1. ovog clana je hitan i sud ce odrediti rocište iz clana 160. ovog zakona, u roku od 15 dana, racunajuci od dana kada je sud zaprimio predmet organa uprave po kojem korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik pred nadležnim organom uprave nisu postigli saglasnost o naknadi za eksproprisanu nepokretnost.

(3) Sud može, na prvom rocištu nakon izjašnjenja ucesnika u postupku i na bazi stanja u spisu donijeti rješenje o visini naknade za eksproprisane nepokretnosti.

(4) Ukoliko sud ocijeni da treba izvesti druge dokaze koje ucesnici predlože, a nade da to ima znacaja za odredivanje naknade, sud ce izvesti i te dokaze i donijeti rješenje o visini naknade za eksproprisanu nepokretnost u roku od tri mjeseca, racunajuci od dana održanog prvog rocišta.

(5) Na prvostepeno rješenje, ucesnici u postupku imaju pravo žalbe u roku od osam dana, racunajuci od dana urucenja prvostepenog rješenja.

(6) O žalbi na prvostepeno rješenje, nadležni sud ce u skladu sa odredbama ovog zakona,odluciti o žalbi u roku od 45 dana.

(7) Ukoliko se ne ispoštuju rokovi iz st. 2., 3., 4., 5. i 6. ovog zakona, o razlozima prekoracenja rokova sudija koji vodi postupak pismeno ce obavijestiti predsjednika suda u roku od tri dana, racunajuci od dana isteka rokova utvrdenih ovim clanom.

Clan 160.

(1) Sud ce odrediti rocište na kojem ce omoguciti ucesnicima da se izjasne o obliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti, koji se pribavljaju po službenoj dužnosti.

(2) Sud ce na rocištu izvesti i druge dokaze koje ucesnici predlože, ako nade da to ima znacaja za odredivanje naknade, a po potrebi odredice i vještacenje.

Clan 161.

Troškove postupka odredivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti snosi korisnik eksproprijacije, osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika.

Clan 162.

(1) Ako ucesnici zakljuce sporazum da se naknada za eksproprisanu zgradu ili stan odredi u obliku davanja druge zgrade ili stana, sporazumom ce se odrediti i rok za izvršenje uzajamnih obaveza. Ako taj rok ne odrede, sud ce rješenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz eksproprisane zgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, prema Zakonu o eksproprijaciji (”Službeni glasnik Republike Srpske”, broj:112/06, 37/07 i 66/08).

(2) Odredba stava 1.ovog clana shodno se primjenjuje i na zemljoradnika kad mu je po sporazumu sa korisnikom eksproprijacije ili na njegov zahtjev naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljište odredena davanjem u vlasništvo druge nepokretnosti.

Clan 163.

(1) Nakon što utvrdi bitne cinjenice, sud donosi rješenje kojim odreduje oblik i obim, odnosno visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost.

(2) Ako ucesnici zakljuce sporazum o obliku i obimu, odnosno visini naknade, sud ce svoje rješenje zasnovati na njihovom sporazumu, ukoliko nade da sporazum nije u suprotnosti sa prinudnim propisima.

Clan 164.

Odredbe o postupku odredivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost shodno se primjenjuju i u drugim slucajevima kada se ranijem vlasniku po zakonu priznaje pravo na naknadu za nepokretnost na kojoj je izgubio pravo vlasništva ili drugo stvarno pra

  1. Upravljanje i korišcenje zajednickim stvarima
Clan 165.

U postupku za upravljanje i korišcenje zajednickim stvarima sud odreduje nacin upravljanja i korišcenja zajednickim stvarima suvlasnika, sukorisnika i drugih suposjednika iste stvari.

Clan 166.

(1) Postupak za upravljanje i korišcenje zajednickim stvarima pokrece se na prijedlog lica koje smatra da je povrijedeno u pravu upravljanja ili korišcenja zajednicke stvari.

(2) Prijedlog sadrži podatke o zainteresovanim licima i o stvari koja je predmet postupka, kao i razloge zbog kojih se postupak pokrece.

(3) Prijedlog se podnosi sudu na cijem podrucju se stvar nalazi, a ako se stvar nalazi na podrucju više sudova, prijedlog se može podnijeti svakom od tih sudova.

Clan 167.

(1) Po prijemu prijedloga sud ce zakazati rocište na koje ce pozvati sva zainteresovana lica, ukazace im na mogucnost sporazuma i pomoci im da sporazumno urede nacin upravljanja, odnosno korišcenja zajednicke stvari.

(2) Sporazum zainteresovanih lica sud ce, nakon što im predoci prirodu i pravno dejstvo sudskog poravnanja, unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje.

Clan 168.

(1) Ako se zainteresovana lica ne sporazumiju, sud ce provesti potrebne dokaze i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka donijeti rješenje kojim ce urediti nacin upravljanja ili korišcenja zajednickom stvari po odgovarajucim propisima o materijalnim propisima, vodeci racuna o njihovim posebnim i zajednickim interesima.

(2) Kad se prijedlogom traži uredenje korišcenja zajednickog stana ili poslovnih prostorija, sud ce narocito urediti koje ce prostorije zainteresovana lica koristiti posebno, a koje zajednicki, nacin korišcenja zajednickih prostorija, kao i na koji nacin ce se snositi troškovi korišcenja prostorija.

Clan 169.

(1) Kad je medu zainteresovanim licima sporno pravo na stvar koja je predmet postupka ili je sporan obim prava, sud ce uputiti pradlagaca da u roku od 15 dana pokrene parnicu ili postupak pred nadležnim organom uprave radi rješenja spornog prava, odnosno pravnog odnosa, a vanparnicni postupak ce prekinuti.

(2) Ako predlagac ne pokrene postupak u odredenom roku, smatrace se da je prijedlog povucen.

(3) Sud može, do donošenja odluke nadležnog organa, privremeno urediti odnose zainteresovanih lica u pogledu upravljanja i korišcenja zajednickom stvari kad to okolnosti slucaja zahtijevaju, a narocito da bi se sprijecila znatnija šteta, samovlašce ili ocita nepravda za pojedina zainteresovana lica.

(4) Odredbe stava 3. ovog clana primijenice se i kad su zainteresovana lica suposjednici stvari koji ne raspolažu dokazima o zakonitom osnovu sticalja posjeda.

Clan 170.

Zainteresovana lica mogu u parnici ili drugom postupku ostvarivati svoja prava u odnosu na stvar o cijem je upraljanju i korišcenju pravosnažno odluceno u postupku upravljanja i korišcenja zajednickim stvarima.

Clan 171.

(1) Odredbe ovog zakona o upravljanju i korišcenju zajednickim stvarima primjenjuju se i na vlasnike i posjednike posebnih dijelova zgrada u pogledu upravljanja i korišcenja zajednickim dijelovima zgrade koji služe zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade, u kom slucaju se zainteresovanim licima smatraju samo vlasnici tih dijelova zgrade, ako se uredivanjem njihovih uzajamnih odnosa ne dira u prava vlasnika drugih dijelova zgrade.

(2) Odnosi izmedu vlasnika posebnih dijelova zgrade ureduju se u skladu sa odredbama Zakona o stvarnim pravima („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 124/08).

  1. Dioba stvari i imovine u suvlasništvu
Clan 172.

U postupku diobe stvari i imovine u suvlasništvu sud odlucuje o diobi i nacinu diobe tih stvari i imovine.

Clan 173.

(1) Postupak diobe stvari i imovine u suvlasništvu može prijedlogom pokrenuti suvlasnik, a prijedlog mora obuhvatiti sve suvlasnike.

(2) Prijedlog sadrži sve podatke o predmetu diobe, velicini dijela i o drugim stvarnim pravima svakog suvlasnika. Za nepokretnost moraju se navesti zemljišno-knjižni ili katastarski podaci i priložiti odgovarajuci pismeni dokazi o pravu svojine, pravu služnosti i drugim stvarnim pravima kao i o posjedu nepokretnosti.

(3) Prijedlog se podnosi sudu na cijem podrucju se stvar ili imovina nalazi, a ako se stvari ili imovina u suvlasništvu nalaze na podrucju više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.

Clan 174.

(1) Ako sud, postupajuci po prijedlogu, utvrdi da je medu suvlasnicima sporno pravo na stvarima koje su predmet diobe ili pravo na imovini, sporna velicina dijela u stvarima, odnosno imovini u suvlasništvu ili je sporno koje stvari odnosno prava ulaze u imovinu u suvlasništvu, prekinuce postupak i uputiti predlagaca da u roku od 15 dana pokrene parnicu.

(2) Ako predlagac u odredenom roku ne pokrene parnicu, smatrace se da je prijedlog povucen

Clan 175.

Sud ce po prijemu prijedloga zakazati rocište na koje ce pozvati sve suvlasnike i lica koja po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo.

Clan 176.

Ako suvlasnici ili lica koja po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo u toku postupka, postignu poravnanje o uslovima i nacinu diobe, sud ce poravnanje unijeti u zapisnik kao sudsko poravnanje.

Clan 177.

(1) Ako lica iz clana 176. ovog zakona ne postignu poravnanje o uslovima i nacinu diobe, sud ce ih saslušati, provesti potrebne dokaze, a kad je to nužno i vještacenje, pa ce na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, u skladu sa odgovarajucim propisima materijalnog prava donijeti rješenje o diobi stvari ili imovine u suvlasništvu, vodeci racuna da zadovolji opravdane zahtjeve i interese suvlasnika i lica koja po predmetu diobe imaju neko stvarno pravo.

(2) Pri odlucivanju kome treba da pripadne odredena stvar sud ce narocito imati u vidu posebne potrebe pojedinih suvlasnika zbog kojih ta stvar treba da pripadne tom suvlasniku.

(3) Ako se dioba stvari ima izvršiti njenom prodajom, prodaja ce se dozvoliti i izvršiti po odredbama Zakona o izvršnom postupku.

Clan 178.

(1) Rješenje o diobi sadrži: predmet, uslove i nacin diobe, podatke o fizickim dijelovima stvari i pravima koja su pripala pojedinom suvlasniku, kao i prava i obaveze suvlasnika utvrdene diobom.

(2) Rješenjem o diobi sud ce odluciti i o nacinu ostvarivanja služnosti i drugih stvarnih prava na dijelovima stvari koja je fizicki podijeljena izmedu suvlasnika.

  1. Uredenje meda
Clan 179.

U postupku uredenja meda sud ureduje medu izmedu susjednih nepokretnosti kad su medašnji znaci uništeni, ošteceni ili pomjereni.

Clan 180.

(1) Prijedlog za uredenje meda izmedu susjednih zemljišnih parcela može podnijeti svaki od vlasnika odnosno posjednika tih parcela, a kada je to zakonom odredeno i ovlašceni organ.

(2) Prijedlog sadrži podatke o vlasnicima odnosno posjednicima susjednih parcela, zemljišnim parcelama izmedu kojih se meda ureduje, sa oznakama tih parcela iz zemljišnih i katastarskih knjiga, razloge zbog kojih se postupak pokrece, kao i vrijednost sporne medašnje površine.

Clan 181.

(1) Po prijemu prijedloga sud može zakazati rocište u sudu na koje ce pozvati ucesnike radi pokušaja sporazumnog uredenja meda.

(2) Ako ucesnici ne postignu sporazum, sud ce zakazati rocište na licu mjesta na koje ce, pored ucesnika, pozvati vještaka geodetske, odnosno druge odgovarajuce struke, a po potrebi i predložene svjedoke.

(3) Uz poziv za rocište ucesnici se pozivaju da podnesu sve isprave, skice i druge dokaze od znacaja za uredenje meda. U pozivu ce se ucesnici upozoriti na posljedice nedolaska na rocište.

Clan 182.

(1) Ako predlagac ne dode na rocište, a bio je uredno pozvan, rocište ce se održati ukoliko to predloži protivnik predlagaca.

(2) Ako niko ne predloži održavanje rocišta, smatrace se da je prijedlog povucen.

Clan 183.

(1) Na rocištu za uredenje meda sud ce na licu mjesta utvrditi medu izmedu zemljišnih parcela ucesnika i obilježiti je trajnim i vidnim medašnjim znacima.

(2) O radnjama preduzetim na rocištu za uredenje meda sastavlja se zapisnik u koji se unosi narocito: opis zatecenog stanja i sadržaj izjava ucesnika, vještaka i svjedoka. Uz zapisnik se prilažu skica zatecenog stanja i skica stanja uspostavljenog uredenjem meda.

Clan 184.

U rješenju o uredenju meda sud opisuje medu izmedu zemljišnih parcela ucesnika, pozivajuci se na skicu uspostavljenog stanja koja je sastavni dio rješenja.

Clan 185.

Sud nece uredivati medu na gradevinskom zemljištu na kome postoji pravo svojine, osim u slucaju ako nije izvršena parcelacija zemljišta po odredbama Zakona o prostornom uredenju- precišcen tekst (”Službeni glasnik Republike Srpske”, broj: 84/02, 14/03, 112/06 i 53/07).

V UREÐENjE DRUGIH VANPARNICNIH STVARI
  1. Sastavljanje i ovjeravanje sadržine isprava
Clan 186.

(1) U postupku za sastavljanje ili ovjeravanje sadržine isprave sud sastavlja i ovjerava ispravu kad je za nastanak prava ili punovažnost pravnog posla potrebno postojanje javne isprave.

(2) U skladu sa odredbom stava 1. ovog clana sastavlja se i sudski testament.

Clan 187.

(1) Za sastavljanje ili ovjeravanje isprave mjesno je nadležan svaki stvarno nadležni sud.

(2) Ispravu sastavlja ili ovjerava sudija.

Clan 188.

Isprava se sastavlja u sudu, a van suda kada ucesnik nije u mogucnosti da dode u sud ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi.

Clan 189.

(1) Prije sastavljanja isprave sudija utvrduje identitet predlagaca.

(2) Kad sudija ne poznaje predlagaca licno, njegov identitet utvrduje javnom ispravom sa fotografijom ili izjavom svjedoka, ciji je identitet utvrden javnim ispravama.

Clan 190.

Ako je predlagac nepismen ili nijem, ili slijep, ili ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi u sudu, sastavljanje isprave vrši se u prisustvu dva punoljetna svjedoka koje sudija licno poznaje ili ciji je indentitet utvrdio javnim ispravama sa fotografijom.

Clan 191.

(1) Ako predlagac ne zna jezik na kome se sastavlja isprava, sudija ce ispravu sastaviti uz ucešce sudskog tumaca.

(2) Ako je predlagac gluhonijem ili slijep, sudija ce ispravu sastaviti uz ucešce tumaca koji se sa predlagacem može sporazumjeti.

Clan 192.

Svjedoci pri sastavljanju isprava mogu biti lica koja su pismena i koja poznaju službeni jezik i jezik predlagaca, a ako je predlagac nijem i da se s njim mogu sporazumjeti.

Clan 193.

(1) Kada utvrdi da postoje uslovi iz clana 192. ovog zakona, sudija utvrduje da li postoji slobodna volja da se zakljuci pravni posao.

(2) Sudija je dužan da ucesnicima objasni smisao pravnog posla, da im ukaže na njegove posljedice i da ispita da li je pravni posao dozvoljen, odnosno da nije u suprotnosti sa prinudnim propisima.

Clan 194.

Ako sudija utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz clana 193. ovog zakona rješenjem ce odbiti da sastavi ispravu.

Clan 195.

(1) O sastavljanju isprave sacinjava se zapisnik u koji se unosi nacin na koji je utvrden identitet ucesnika, svjedoka i tumaca koji su prisustvovali sastavljanju isprave

(2) Zapisnik potpisuju ucesnici i svjedoci.

(3) Uz zapisnik se predlaže primjerak sastavljene i potpisane isprave.

Clan 196.

(1) Pri sastavljanju sudskog testamenta svjedoci ne mogu biti potomci zavještaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci zakljucno sa djedom i babom i njihovim potomcima prvog stepena, njegovi srodnici u pobocnoj liniji do treceg stepena, supružnici svih ovih lica i supružnik ostavioca.

(2) Odredbe stava 1.ovog clana shodno se primjenjuju i na sudske tumace.

Clan 197.

(1) Kad sasluša zavještaoca, sudija ce njegovu izjavu vjerno unijeti u zapisnik, po mogucnosti rijecima zavještaoca, pazeci pri tome da volja zavještaoca bude jasno izražena.

(2) U zapisnik ce se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti važne za punovažnost testamenta.

(3) Kad je to potrebno, sudija ce zavještaocu objasniti propise koji ogranicavaju zavještaoca u raspolaganju testamentom.

Clan 198.

Ako je testament sastavljen u prisustvu dva svjedoka zbog toga što zavještalac ne zna da cita, sudija ce mu procitati testament, a potom ce ga zavještalac, pošto izjavi da je to njegov testament, u prisustvu svjedoka potpisati ili staviti na njega otisak kažiprsta.

Clan 199.

(1) Ako zavještalac ne poznaje jezik koji je u službenoj upotrebi u sudu ili je nijem ili gluh, sudija ce preko sudskog tumaca procitati testament, a zavještalac ce preko sudskog tumaca izjaviti da je testament njegov.

(2) Svjedoci ce se potpisati na samom testamentu, a sudija ce na testamentu utvrditi da su sve ove radnje izvršene.

Clan 200.

(1) Ako sud sastavlja testament koji se sastoji od više listova, isti ce se prošiti jemstvenikom i oba kraja ce se zapecatiti sudskim pecatom.

(2) Svaki list zapisnika zavještalac ce potpisati posebno ili na njemu staviti otisak kažiprsta. Na kraju zapisnika oznacice se od koliko listova se sastoji testament.

Clan 201.

Ako je testament sastavljen u sudu na cijem podrucju zavještalac nema prebivalište, sud je dužan da o tome odmah obavijesti sud na cijem podrucju zavještalac ima prebivalište.

Clan 202.

Ako zavještalac opozove svoj testament, na opozivanje testamenta shodno ce se primijeniti odredbe o sastavljanju testamenta. Opozivanje testamenta ce se zabilježiti na testamentu koji se cuva u sudu.

Clan 203.

(1) Sud vrši ovjeravanje sadržine isprave kada je to zakonom odredeno.

(2) Ovjeravanje isprave vrši se na samoj ispravi potpisom sudije i stavljanjem pecata suda.

(3) Po izvršenom ovjeravanju isprave, sud predaje ucesnicima originalan primjerak ove isprave.

  1. Cuvanje isprava
Clan 204.

Sud je dužan primiti ispravu na cuvanje kad je zakonom za pojedine vrste isprava to izricito odredeno ili kad je to potrebno radi obezbjedenja odredenih imovinskih ili drugih prava.

Clan 205.

Isprava se može predati na cuvanje svakom stvarno nadležnom sudu, s tim što se identitet podnosioca isprave utvrduje prema odredbama clana 189. ovog zakona.

Clan 206.

(1) O prijemu isprave na cuvanje sud sastavlja zapisnik u koji se unosi nacin utvrdivanja identiteta podnosioca isprave, vrsta i naziv primjene isprave.

(2) Primljena isprava ce se staviti u poseban omot, zapecatiti i cuvati odvojeno od ostalih spisa.

Clan 207.

(1) Kad sud prima na cuvanje testament koji nije sastavljen u sudu, zavještalac ga predaje licno u otvorenom ili zatvorenom omotu.

(2) Kad se na cuvanje predaje otvoren testament, sudija ce ga procitati zavještaocu i ukazati na eventualne nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovažan.

(3) Ministar pravde ce u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik koji ce regulisati vodenje upisnika o sacinjenim, pohranjenim i proglašenim notarskim testamentima, a koje ce voditi Notarska komora Republike Srpske.

Clan 208.

(1) Kada su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadrži volju zavještaoca, sud ce prijem ovakvog pismena zapisnicki utvrditi, staviti u poseban omot i zapecatiti.

(2) Na nacin iz clana 197. ovog zakona sud ce postupiti i kad svjedoci usmenog testamenta dodu u sud da usmeno ponove izjavu zavještaoca.

(3) Pri uzimanju izjave svjedoka, sud ce utvrditi izjavu volje zavještaoca i okolnosti od kojih zavisi punovažnost usmenog testamenta.

Clan 209.

Nakon prijema isprave na cuvanje, sud ce podnosiocu isprave izdati potvdu.

Clan 210.

Ako se isprava o testamentu, osim sudskog testamenta, preda na cuvanje sudu na cijem podrucju zavještalac nema prebivalište, sud je dužan odmah o tome obavijestiti sud na cijem podrucju zavještalac ima prebivalište.

Clan 211.

(1) Isprava koja se nalazi na cuvanju kod suda, vratice se podnosiocu isprave na njegov zahtjev ili njegovom punomocniku koji ima ovjerenu punomoc za taj posao.

(2) O vracanju isprave sastavice se zapisnik u kome ce se zapisati nacin utvrdivanja identiteta lica kome se vraca isprava.

(3) Ako se isprava vraca punomocniku, punomoc se prilaže zapisniku i zadržava u spisu.

  1. Sudski depozit
Clan 212.

(1) U sudski depozit mogu se predati novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovciti, plemeniti metali, dragocjenosti i drugi predmeti izradeni od plemenitog metala, kada je to zakonom ili drugim propisom predvideno.

(2) Sud je dužan da primi u depozit i druge predmete kad je zakonom odredeno da dužnik može kod suda položiti za povjerioca stvar koju duguje.

Clan 213.

(1) Predmeti iz clana 212. ovog zakona mogu se predati svakom stvarno nadležnom sudu.

(2) Predmeti se predaju sudu u mjestu ispunjenja obaveze, osim ako razlozi ekonomicnosti ili priroda posla zahtijevaju da se polože u sudu u mjestu gdje se stvar nalazi, a mogu se predati i drugom sudu kad je to zakonom odredeno.

Clan 214.

(1) Prijedlog za predaju predmeta sadrži opis predmeta, vrijednost predmeta, razloge zbog kojih se predaje predmet, ime i prezime lica u ciju korist se predmet predaje i uslove pod kojima se predmet predaje.

(2) Uz prijedlog mogu se priložiti odgovarajuci dokazi.

Clan 215.

Sud ce rješenjem odbiti prijedlog kad ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za prijem predmeta u depozit ili ako predlagac u roku od 15 dana ne predujmi troškove cuvanja.

Clan 216.

Ako sud ne odbije prijedlog, donijece rješenje o prijemu predmeta ili novca u sudski depozit i odrediti nacin cuvanja.

Clan 217.

Kada je deponovanje izvršeno u korist odredenog lica, sud ce to lice pozvati da u roku od 15 dana primi predmet iz depozita ako ispuni odredene uslove za predaju.

Clan 218.

(1) Ako je predmet depozita novac ili strana valuta, sud je dužan da u roku od tri dana od dana prijema, novac, odnosno stranu valutu, položi na poseban racun banke ako posebnim propisima nije drugacije odredeno.

(2) Plemenite metale, stvari izradene od plemenitih metala i druge dragocjenosti, kao i hartije od vrijednosti, sud ce u roku od tri dana predati banci ukoliko posebnim propisom nije drukcije odredeno.

(3) Druge predmete koji se ne mogu cuvati u sudskom depozitu sud ce na prijedlog predlagaca odrediti da se cuvaju u javnom skladištu ili drugoj organizaciji koja se bavi cuvanjem stvari, a fizickom licu samo ako u mjestu gdje se predmeti nalaze nema pravnog lica koje obavlja djelatnost uskladištenja

Clan 219.

(1) Prije donošenja rješenja o prijemu u depozit sud ce naložiti predlagacu polaganje u depozit potrebnog predujma za troškove cuvanja i rukovanja takvim predmetima.

(2) Prije predaje predmeta na cuvanje, sud ce izvršiti popis i procjenu stvari i o tome saciniti zapisnik u dovoljnom broju primjeraka.

Clan 220.

(1) Ako lice u ciju korist je predmet predat izjavi da isti ne prima, sud ce o tome obavijestiti predlagaca i zatražiti da se u odredenom roku izjasni;

(2) Ako lice u ciju korist je primljen predmet u sudski depozit isti ne podigne u odredenom roku, sud ce rješenjem pozvati predlagaca da preuzme predmet.

(3) Predmeti primljeni u depozit izdaju se na osnovu rješenja suda koji je odredio prijem.

Clan 221.

(1) Kad se u depozit predaju predmeti za koje predlagac ne zna kojem licu treba da se predaju ili ako ne zna koje od više deponovanih predmeta kome od više lica treba da se predaju, sud ce zakazati rocište i pozvati predlagaca i sva zainteresovana lica radi postizanja sporazuma kojem licu pripada deponovani predmet.

(2) Ako se uredno pozvana lica ne odazovu na rocište ili se medu njima ne postigne sporazum, sud ce ih rješenjem uputiti da u parnici ostvaruju pravo na predmet primljen u depozitu. U rješenju ce se odrediti i rok za pokretanje parnice o cemu se obavještava deponent.

(3) Ako se pokrene parnicni postupak, sud ce rješenjem pokrenuti ovaj postupak, a ako se postupak ne pokrene sud ce rješenjem pozvati predlagaca da preuzme predmet iz depozita.

Clan 222.

(1) Rješenje kojim se odreduje izdavanje predmeta iz depozita sadrži narocito: ime i prezime ovlašcenog lica da preuzme predmet iz depozita, nacin, rok i uslov za preuzimanje predmeta, kao i upozorenje na pravne posljedice ako predmet ne bude preuzet u roku u kome po zakonu zastarijeva pravo na njegovo izdavanje.

(2) Rješenjem iz stava 1. ovog clana utvrduju se i troškovi nastali u vezi sa cuvanjem i rukovanjem predmeta i ko je dužan da ih naknadi.

Clan 223.

Predmet iz depozita cuvar kojeg je sud odredio može izdati samo na osnovu rješenja suda i na nacin kako je to u rješenju odredeno.

Clan 224.

Ako lice u ciju korist je predmet primljen u sudski depozit ili deponent, koji je uredno pozvan da preuzme predmet, isti ne podigne u roku od tri godine od dana prijema urednog poziva, sud ce rješenjem utvrditi da je predmet postao svojina Republike Srpske.

Clan 225.

(1) Predmet koji je na osnovu pravosnažnog rješenja iz prethodnog clana postao svojina Republike Srpske, sud ce predati organu jedinice lokalne samouprave na cijem se podrucju nalazi sjedište suda.

(2) O predaji predmeta iz stava 1. ovog clana sastavice se zapisnik.

  1. Poništenje isprava
Clan 226.

(1) U postupku za poništenje domace isprave na kojoj se neporedno zasniva neko materijalno pravo i cije je posjedovanje nužno za ostvarivanje tog prava, proglasice se da je isprava izgubila svoju važnost ako je ukradena, izgorjela ili na bilo koji nacin nestala ili uništena, osim ako zakonom nije zabranjeno poništenje takve isprave.

(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog clana može se poništiti i isprava na kojoj se zasniva neko nematerijalno pravo kad ne postoje podaci na onovu kojih nadležni oran može da izda duplikat te isprave.

Clan 227.

(1) O prijedlogu za poništenje isprave koju je izdao nadležni organ uprave odlucuje sud na cijem se podrucju nalazi sjedište izdavaoca isprave.

(2) O prijedlogu za poništenje isprave, kada je u ispravi naznaceno mjesto ispunjenja obaveze, odlucuje sud na cijem se podrucju nalazi mjesto ispunjenja obaveze.

(3) Ako se o prijedlozima iz st. 1.i 2. ovog clana ne može odrediti nadležnost suda, o prijedlogu za poništenje isprave odlucuje sud na cije se podrucju nalazi sjedište, prebivalište ili boravište predlagaca.

Clan 228.

(1) Prijedlog za poništenje isprave može podnijeti svako lice koje je na osnovu te isprave ovlašceno da ostvaruje neko pravo ili ima pravni interes da se nastala isprava poništi.

(2) Prijedlog za poništenje isprave sadrži bitne sastojke isprave (vrste isprave, firma, naziv i sjedište ili ime i prezime i prebivalište izdavaoca isprave, iznos obaveze, mjesto i datum izdavanja isprave, mjesto ispunjenja obaveze, da li isprava glasi na ime ili na donosioca ili po naredbi), cinjenice iz kojih proizilazi da je predlagac ovlašcen za podnošenje prijedloga, kao i podatke iz kojih proizilazi vjerovatnoca da je isprava nestala ili uništena.

(3) Uz prijedloge se, ako postoji, prilaže i prepis isprave.

(4) Jednim prijedlogom može se zahtijevati poništenje više isprava pod uslovom da je mjesno nadležan isti sud.

Clan 229.

(1) Ako pri prethodnom ispitivanju prijedloga iz clana 228. stav 1. ovog zakona, sud utvrdi da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka, prijedlog ce se rješenjem odbaciti.

(2) Ako prijedlog ne odbaci, sud ce naložiti izdavaocu isprave i povjeriocu da se u odredenom roku izjasne da li je isprava cije se poništenje predlaže izdata i da li postoje i koje smetnje za sprovodenje postupka.

Clan 230.

(1) Po prijemu izjašnjenja lica iz clana 229. stav 2. ovog zakona, sud ce oglasom objaviti pokretanje postupka za poništenje isprave.

(2) Oglas sadrži bitne sastojke isprave potrebne za njeno identifikovanje, rok u kome se mogu podnijeti prijave ili prigovori protiv prijedloga (oglasni rok), poziv da se isprava pokaže sudu ili izvjesti sud o licu i prebivalištu lica koje drži ispravu, upozorenje da ce se isprava sudski poništiti ako se u oglasnom roku sa ispravom ne prijavi sudu ili ne stavi prigovor protiv prijedloga za poništenje isprave, upozorenje dužniku da po ovoj ispravi ne može ponovažno ispuniti svoju obavezu, niti zamijeniti ili obnoviti ispravu, niti izdati nove kupone ili talone i da imalac isprave ne smije prenijeti prava iz ove isprave.

Clan 231.

(1) Oglas iz clana 230. ovog zakona dostavice se svim zainteresovanim licima i objaviti na oglasnoj tabli suda i jedanput objaviti o trošku predlagaca u „Službenom glasniku Republike Srpske“ ili na drugi odgovarajuci nacin.

(2) Oglasni rok tece od dana objavljivanja, a ako je oglas objavljen na oba nacina iz stava 1. ovog clana, oglasni rok tece od dana objavljivanja u glasilu u kojem je kasnije objavljen.

Clan 232.

(1) Dužnik ne smije ispuniti obavezu iz isprave cije se poništenje traži, niti ispravu preinaciti, obnoviti ili prenijeti na drugo lice ili za nju izdati nove kupone ili talone od momenta kad mu je dostavljen oglas ili kad je na bilo koji nacin saznao za pokretanje postupka radi poništenja isprave.

(2) Zabrana iz stava 1.ovog clana traje sve dok rješenje o poništenju isprave ili o obustavi postupka ne postane pravosnažno.

(3) Dužnik se može osloboditi obaveze samo ako iznos duga uplati na depozit suda.

Clan 233.

Dužnik je ovlašcen da zadrži ispravu cije se poništenje traži, ako mu bude podnesena radi ipunjenja obaveze ili ako je do nje došao na drugi nacin. Dužnik je obavezan da zadržanu ispravu preda sudu kod kojeg se vodi postupak za poništenje sa naznacenjem licnog imena i adrese lica koje mu je ispravu predalo.

Clan 234.

Sud ce obustaviti postupak za poništenje isprave ako predlagac povuce prijedlog ili ako predalagac u odredenom roku ne položi u sudski depozit potreban novcani iznos za objavljivanje oglasa ili ako trece lice podnese sudu ispravu ili dokaže pred sudom postojanje isprave cije se poništenje predlaže.

Clan 235.

Prije donošenja rješenja sud je dužan obavijestiti predlagaca o svakoj prijavi treceg lica i blagovremenosti te prijave.

Clan 236.

Kad sud utvrdi da su ispunjeni uslovi za dalje vodenje postupka, a protekne oglasni rok, zakazace rocište i pozvati predlagaca, izdavaoca isprave, dužnika iz isprave i sva lica koja su se prijavila sudu ili podnijela prigovore protiv prijedloga za poništenje isprave.

Clan 237.

(1) Na osnovu rezultata postupka sud donosi rješenje o poništenju isprave ili o odbijanju prijedloga.

(2) Rješenje o poništenju isprave sadrži podatke o izdavaocu isprave i predlagacu, kao i bitne sastojke isprave uz oznacenje iznosa obaveze ako glasi na ispunjenje novcane obaveze.

(3) Rješenje se dostavlja svim zainteresovanim licima.

Clan 238.

(1) Protiv rješenja kojim se prijedlog za poništenje isprave odbacuje ili odbija ili postupak obustavlja, žalbu može izjaviti samo predlagac.

(2) Protiv rješenja o poništenju isprave žalbu može izjaviti izdavalac isprave i dužnik iz te isprave, kao i lice ovlašceno na osnovu isprave, ako nije predlagac.

Clan 239.

(1) Pravosnažno rješenje kojim se isprava poništava zamjenjuje poništenu ispravu, dok se ne izda nova.

(2) Na osnovu pravosnažnog rješenja o poništenju isprave, predlagac može od dužnika zahtijevati ostvarivanje svih prava koja proisticu iz te isprave ili mu na osnovu nje pripadaju, a

može zahtijevati da mu se o njegovom trošku izda nova isprava uz predaju rješenja o poništenju.

VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Clan 240.

(1) Ako je prije pocetka primjene ovog zakona doneseno prvostepeno rješenje kojim se postupak pred prvostepenim sudom okoncava, dalji postupak sprovešce se po tadašnjim propisima vanparnicnog postupka.

(2) Ako nakon pocetka primjene ovog zakona bude ukinuto prvostepeno rješenje, dalji postupak sprovešce se po odredbama ovog zakona.

Clan 241.

Stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje primjena preuzetog Zakona o vanparnicnom postupku („Službeni list SR BiH“, broj 10/89 ) i prestaje da važi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparnicnom postupku ( „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 74/05).

Clan 242.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.